Bosna i Hercegovina u drugom kvartalu ove godine ostvarila je izvoz od 5.351.121.000 KM, što predstavlja povećanje izvoza od 13,91 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Uvoz u drugom kvartalu 2017. iznosi 8.771.985.000 KM, što je više za 13,90 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ti podaci izneseni su danas u Vanjskotrgovinskoj komori BiH u Sarajevu tijekom predstavljanja vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u drugom kvartalu 2017.
Solidan trend
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kazao je kako je u prvom polugodištu ove godine nastavljen trend rasta vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom.
''Pokrivenost uvoza izvozom povećana je za dva posto i sada iznosi 61 posto. Solidan trend koji bilježi BiH'', rekao je Šarović.
Naveo je da usprkos nepovoljnom ambijentu u državi, posebno političkom, ekonomija bilježi rast i rezultate vanjskotrgovinske razmjene.
''Elementi automobilske industrije, namještaj i obrađeno drvo, obuća i dijelovi obuće, aluminij i proizvodi od aluminija, željezo i električna energija su neki od rastućih trendova'', naglasio je Šarović.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić je istaknuo kako je porast izvoza iz BiH u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ostvaren u svim zemljama vodećim partnerima u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Naveo je da je najviši rast izvoza zabilježen u Srbiju, Hrvatsku, Nizozemsku, Crnu Goru i Tursku.
Najviše se uvozi iz Hrvatske
''Kod uvoza, najveći postotak povećanja zabilježen je iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske'', kazao je Egrlić te dodao da je to pokazatelj da se BiH okreće regionalnim partnerima.
Rekao je i da je najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH ostvarila s Austrijom, 100,14 posto i s Njemačkom, 93,26 posto.
Na predstavljanju vanjskotrgovinske razmjene BiH u drugom kvartalu 2017. naveden je podatak da je na tržište Europske unije izvezeno robe u vrijednosti 3.834.612.000 KM, dok je uvezeno u vrijednosti 5.942.457.000 KM.
Najznačajniji partner po obujmu razmjene iz EU je Hrvatska, gdje je za pola godine ukupan izvoz iznosio 620 milijuna KM, od čega je najviše izvezeno električne energije, sirovog aluminija, drveta, sjedala i tkanine.
Zabilježen je rast izvoza svih sektora gospodarstva u Hrvatsku. Proizvodi životinjskog porijekla (meso, riba, mlijeko) su ostvarili rast izvoza više od 200 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Izvoz voća i povrća je smanjen za više od 18 posto , šećera i njegovih proizvoda za više od 60 posto.
Izvoz u Srbiju skočio za 42,83 posto
Nakon EU, CEFTA 2006 u razmjeni s BiH sudjeluje sa 16,3 posto izvoza i 15,2 posto uvoza. Na tržište CEFTA za šest mjeseci 2017. je iz BiH izvezena roba u vrijednosti 873,75 milijuna KM i izvoz je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći za 30,53 posto. Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regije po obujmu razmjene je Srbija s kojom BiH bilježi i značajniji deficit razmjene iz ove regije. Na tržište Srbije u prvom kvartalu BiH je izvezla robe u vrijednosti oko 523 milijuna KM, što je za 42,83 posto više u odnosu na prošlu godinu.
U drugom kvartalu 2017. na tržište Srbije najviše je izvezeno koksa i polukoksa od kamenog ugljena, mrkog uglja, vrijednosti 96,62 milijuna KM.
U šest mjeseci 2017. obujam razmjene s Tuskom iznosio je oko 499 milijuna KM. Izvoz u Tursku u drugom kvartalu iznosio je više od 188 milijuna KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 19,30 posto. Uvoz iz Turske povećan je za 6,72 posto i iznosio je oko 310 milijuna KM. Pokrivenost uvoza izvozom je povećana i iznosila je 60,7 posto.
Izvoz mlijeka i proizvoda od mlijeka u zemlje EU je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećan za oko 5,79 milijuna KM, ribe za 3,91 milijun KM, vina za 160 tisuća KM.
Povećanje izvoza namještaja
Elektro-energetski sektor BiH je ostvario značajan rast izvoza i uvoza u odnosu na prošlu godinu. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, indeks povećanja izvoza električne energije je oko 63 posto, dok je kod uvoza 130 posto.
Izvoz i uvoz tarifne grupe 27 - mineralna goriva je povećan oko 49 posto i 46 posto.
Kemijska industrija nastavlja trend povećanja izvoza, gdje je najviši porast ostvaren kod izvoza proizvoda od kamena, gipsa, cementa, i izvoza stakla i njegovih proizvoda.
Drvoprerađivačka industrija tradicionalno bilježi suficit, sa sve većim učešćem izvoza namještaja i njegovih dijelova.
Za prvih šest mjeseci tekuće godine, ostvareno je povećanje izvoza namještaja za nešto više od pet posto u odnosu na prošlu godinu, ali je povećan i izvoz trupaca te celuloze.
Metalski i elektrosektor su najveći izvozni sektor BiH. Proizvodi od metala imaju značajan razvojni potencijal, ali prednjači izvoz proizvoda s niskom dodanom vrijednošću.
Namjenska industrija je ostvarila rast izvoza više od 13 posto u odnosu na prethodnu godinu, međutim, zabilježen je i značajan rast uvoza ove industrijske grane.
Uvoz u drugom kvartalu 2017. iznosi 8.771.985.000 KM, što je više za 13,90 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ti podaci izneseni su danas u Vanjskotrgovinskoj komori BiH u Sarajevu tijekom predstavljanja vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u drugom kvartalu 2017.
Solidan trend
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kazao je kako je u prvom polugodištu ove godine nastavljen trend rasta vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom.
''Pokrivenost uvoza izvozom povećana je za dva posto i sada iznosi 61 posto. Solidan trend koji bilježi BiH'', rekao je Šarović.
Naveo je da usprkos nepovoljnom ambijentu u državi, posebno političkom, ekonomija bilježi rast i rezultate vanjskotrgovinske razmjene.
''Elementi automobilske industrije, namještaj i obrađeno drvo, obuća i dijelovi obuće, aluminij i proizvodi od aluminija, željezo i električna energija su neki od rastućih trendova'', naglasio je Šarović.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić je istaknuo kako je porast izvoza iz BiH u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ostvaren u svim zemljama vodećim partnerima u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Naveo je da je najviši rast izvoza zabilježen u Srbiju, Hrvatsku, Nizozemsku, Crnu Goru i Tursku.
Najviše se uvozi iz Hrvatske
''Kod uvoza, najveći postotak povećanja zabilježen je iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske'', kazao je Egrlić te dodao da je to pokazatelj da se BiH okreće regionalnim partnerima.
Rekao je i da je najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH ostvarila s Austrijom, 100,14 posto i s Njemačkom, 93,26 posto.
Na predstavljanju vanjskotrgovinske razmjene BiH u drugom kvartalu 2017. naveden je podatak da je na tržište Europske unije izvezeno robe u vrijednosti 3.834.612.000 KM, dok je uvezeno u vrijednosti 5.942.457.000 KM.
Najznačajniji partner po obujmu razmjene iz EU je Hrvatska, gdje je za pola godine ukupan izvoz iznosio 620 milijuna KM, od čega je najviše izvezeno električne energije, sirovog aluminija, drveta, sjedala i tkanine.
Zabilježen je rast izvoza svih sektora gospodarstva u Hrvatsku. Proizvodi životinjskog porijekla (meso, riba, mlijeko) su ostvarili rast izvoza više od 200 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Izvoz voća i povrća je smanjen za više od 18 posto , šećera i njegovih proizvoda za više od 60 posto.
Izvoz u Srbiju skočio za 42,83 posto
Nakon EU, CEFTA 2006 u razmjeni s BiH sudjeluje sa 16,3 posto izvoza i 15,2 posto uvoza. Na tržište CEFTA za šest mjeseci 2017. je iz BiH izvezena roba u vrijednosti 873,75 milijuna KM i izvoz je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći za 30,53 posto. Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regije po obujmu razmjene je Srbija s kojom BiH bilježi i značajniji deficit razmjene iz ove regije. Na tržište Srbije u prvom kvartalu BiH je izvezla robe u vrijednosti oko 523 milijuna KM, što je za 42,83 posto više u odnosu na prošlu godinu.
U drugom kvartalu 2017. na tržište Srbije najviše je izvezeno koksa i polukoksa od kamenog ugljena, mrkog uglja, vrijednosti 96,62 milijuna KM.
U šest mjeseci 2017. obujam razmjene s Tuskom iznosio je oko 499 milijuna KM. Izvoz u Tursku u drugom kvartalu iznosio je više od 188 milijuna KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 19,30 posto. Uvoz iz Turske povećan je za 6,72 posto i iznosio je oko 310 milijuna KM. Pokrivenost uvoza izvozom je povećana i iznosila je 60,7 posto.
Izvoz mlijeka i proizvoda od mlijeka u zemlje EU je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećan za oko 5,79 milijuna KM, ribe za 3,91 milijun KM, vina za 160 tisuća KM.
Povećanje izvoza namještaja
Elektro-energetski sektor BiH je ostvario značajan rast izvoza i uvoza u odnosu na prošlu godinu. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, indeks povećanja izvoza električne energije je oko 63 posto, dok je kod uvoza 130 posto.
Izvoz i uvoz tarifne grupe 27 - mineralna goriva je povećan oko 49 posto i 46 posto.
Kemijska industrija nastavlja trend povećanja izvoza, gdje je najviši porast ostvaren kod izvoza proizvoda od kamena, gipsa, cementa, i izvoza stakla i njegovih proizvoda.
Drvoprerađivačka industrija tradicionalno bilježi suficit, sa sve većim učešćem izvoza namještaja i njegovih dijelova.
Za prvih šest mjeseci tekuće godine, ostvareno je povećanje izvoza namještaja za nešto više od pet posto u odnosu na prošlu godinu, ali je povećan i izvoz trupaca te celuloze.
Metalski i elektrosektor su najveći izvozni sektor BiH. Proizvodi od metala imaju značajan razvojni potencijal, ali prednjači izvoz proizvoda s niskom dodanom vrijednošću.
Namjenska industrija je ostvarila rast izvoza više od 13 posto u odnosu na prethodnu godinu, međutim, zabilježen je i značajan rast uvoza ove industrijske grane.
