Europska unija je upozorila Bosnu i Hercegovinu da će, ukoliko ne poboljša kontrolu i naplatu poreza, završiti na crnoj listi EU-a. To je lista zemalja koje ne poštuju osnovne propise u vezi s lošom poreznom politikom. To može značiti uvođenje određenih sankcija, a rok za otklanjanje nedostataka je kraj godine, piše Federalna.ba.
Vijeće Europe je još prošle godine nadležnima u BiH poslalo set prigovora, navodeći da se mora poboljšati kontrola i naplata poreza. Najviše je zamjerki na netransparentnost poreznog sustava i pravedno oporezivanje, a sve s ciljem smanjena poreske prevare i utaje i pranje novca. S obzirom na neusklađenost poreznog sustava prema standardima Vijeća Europe, ponudili su nam šansu da se do kraja 2018. poprave stvari, kako bismo eliminirali ovu prijetnju.
''Svu korespodenciju koju imamo prosljeđivali smo entitetskim vlastima, pa i to pismo, napravili koordinaciju s njima i mislim da će svi učiniti sve da ne dođemo na crnu listu'', kazao je Bevanda.
Iako je, prema Bevandinim riječima, najveća odgovornost na entitetskim vlastima, iz Ministarstva financija RS-a poručuju da će svi rokovi biti ispoštovani i da nema govora o stavljanju BiH na crnu listu. Federalni premijer Fadil Novalić tvrdi da nije upućen da li postoji rizik da budemo na europskoj crnoj listi.
''Ne znam detalje, ali ne bih rekao da je to nešto vezano za nas. Rješavat ćemo ako bude problema'', obećao je Novalić.
Problemi vezani za naplatu poreza odavno su poznati. Porezna uprava Federacije pokušava se izboriti s naplatom duga, pa i o pitanju prinudne naplate, te poduzima mjere kako bi omogućila smanjenje duga.
"Saldo duga po osnovu javnih prihoda na dan 31. siječanja 2018. godine s obračunatim zateznim kamata iznosio je ukupno 2.693.577.649 KM. Najveći dužnici su poduzeća s većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva, odnosno, državna poduzeća", navodi glasnogovornica Porezne uprave FBiH Adisa Hamzić.
Gdje je i kako naplatiti toliki novac, posebno je pitanje, tvrdi Žarko Papić. Zato i tvrdi da je Vijeće Europe s pravom reagiralo na veoma lošu situaciju kada je riječ o poreznoj praksi. Razlog za sve, kako navodi, jeste korupcija, naročito politička.
''To je veoma ozbiljno upozorenje. Ukoliko se stvari radikalno ne promijene, bojim se da to značajno može usporiti naš put ka EU. S druge strane, kad je riječ o međunarodnim i ekonomskim odnosima, nije nemoguće da uvedu određene sankcije koje bi jako otežavale situaciju u našem gospodarstvu, a i građanima BiH'', smatra Papić.
Vijeće Europe je 2016. definiralo kriterije koje bi zemlje koje nisu članice EU trebale ispoštovati, vezano za poreznu politiku. Budući da našoj zemlji prijete sankcije, jasno je da se one ne poštuju u BiH.
Vijeće Europe je još prošle godine nadležnima u BiH poslalo set prigovora, navodeći da se mora poboljšati kontrola i naplata poreza. Najviše je zamjerki na netransparentnost poreznog sustava i pravedno oporezivanje, a sve s ciljem smanjena poreske prevare i utaje i pranje novca. S obzirom na neusklađenost poreznog sustava prema standardima Vijeća Europe, ponudili su nam šansu da se do kraja 2018. poprave stvari, kako bismo eliminirali ovu prijetnju.
''Svu korespodenciju koju imamo prosljeđivali smo entitetskim vlastima, pa i to pismo, napravili koordinaciju s njima i mislim da će svi učiniti sve da ne dođemo na crnu listu'', kazao je Bevanda.
Iako je, prema Bevandinim riječima, najveća odgovornost na entitetskim vlastima, iz Ministarstva financija RS-a poručuju da će svi rokovi biti ispoštovani i da nema govora o stavljanju BiH na crnu listu. Federalni premijer Fadil Novalić tvrdi da nije upućen da li postoji rizik da budemo na europskoj crnoj listi.
''Ne znam detalje, ali ne bih rekao da je to nešto vezano za nas. Rješavat ćemo ako bude problema'', obećao je Novalić.
Problemi vezani za naplatu poreza odavno su poznati. Porezna uprava Federacije pokušava se izboriti s naplatom duga, pa i o pitanju prinudne naplate, te poduzima mjere kako bi omogućila smanjenje duga.
"Saldo duga po osnovu javnih prihoda na dan 31. siječanja 2018. godine s obračunatim zateznim kamata iznosio je ukupno 2.693.577.649 KM. Najveći dužnici su poduzeća s većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva, odnosno, državna poduzeća", navodi glasnogovornica Porezne uprave FBiH Adisa Hamzić.
Gdje je i kako naplatiti toliki novac, posebno je pitanje, tvrdi Žarko Papić. Zato i tvrdi da je Vijeće Europe s pravom reagiralo na veoma lošu situaciju kada je riječ o poreznoj praksi. Razlog za sve, kako navodi, jeste korupcija, naročito politička.
''To je veoma ozbiljno upozorenje. Ukoliko se stvari radikalno ne promijene, bojim se da to značajno može usporiti naš put ka EU. S druge strane, kad je riječ o međunarodnim i ekonomskim odnosima, nije nemoguće da uvedu određene sankcije koje bi jako otežavale situaciju u našem gospodarstvu, a i građanima BiH'', smatra Papić.
Vijeće Europe je 2016. definiralo kriterije koje bi zemlje koje nisu članice EU trebale ispoštovati, vezano za poreznu politiku. Budući da našoj zemlji prijete sankcije, jasno je da se one ne poštuju u BiH.
