Vanjskotrgovinska komora BiH i tvrtka CDS Consulting d.o.o. iz Sarajeva danas su predstavili analize vanjskotrgovinske razmjene u razdoblju 2011.- 2015. godine, s posebnim osvrtom na trendove u 2015. godini, za sektore i proizvode, Mlijeko i mliječni proizvodi, Perad i jaja, Voće i povrće i Gljive, šumski plodovi, ljekovito bilje, začinsko bilje, eterična ulja i med, piše Akta.ba.
Ognjenka Lalović, direktorica sektora gospodarstva u VTK BiH, u svom uvodnom izlaganju istakla je kako su podaci koji su prikazani kroz Analize jako zanimljivi, jer kad se usporedi 2014 - 2015 godina može se reći da podaci nisu referentni.
"Ovaj sektor u globalu često je pod utjecajem vremenskih uvjeta, što se odražava na VTK podatke pa ih to čini nereferentnima", rekla je Lalović.
Govoreći o Analizi pokazatelja sektora Mlijeko i mliječnih proizvoda, Lalović kaže kako su protekle dvije godine za ovaj sektor bile jako turbulentne o čemu se dosta pisalo pa sve do konačne odluke i dobivanja dozvole za izvoz mlijeka, tako da je malo vremensko razdoblje u kojem se vršilo ovo promatranje i to je razlog zbog čega se još uvijek ne može govoriti o pozitivnim pokazateljima.
"Gledajući Analize sustavan je način kako su se naši proizvođači fokusirali na CEFTA tržište, što je od velikog značaja i dobar pokazatelj da ne ovisimo samo o jednom tržištu i da su privrednici spremni da se prebace na neko drugo tržište kada dođe do zastoja na trenutnom", istakla je Lalović.
Za sektor Mlijeko i mliječni proizvodi analizu je predstavila Amila Šehić iz VTK BiH kroz tri segmenta a to su Razmjena 2011 - 2015 , ključni trendovi i mogućnosti supstitucije uvoza.
VTK razmjena mlijeka za razdoblje 2011 - 2015 godina bilježi jedan od najvažnijih pokazatelja u 2013 godina u kojoj se bilježi pad izvoza i uvoza mlijeka. Za ovu promjenu najveći utjecaj je imao ulazak Hrvatske u Europsku Uniju 1. srpnja 2013. godine koji je ostavio velik trag na razmjenu mlijeka i mliječnih proizvoda BiH i okruženja.
Od 2012. godine pada i uvoz i izvoz (2015/2014 stopom od 6%), što sugerira da raste potrošnja domaćih proizvoda a prema podacima Agencije za statistiku BiH, proizvodnja mlijeka u BiH nije se bitnije mijenjala 2012-2015.
Pad izvoza u odnosu na prethodnu godinu od 6% (4 mil. KM), ali i pad uvoza 6% (7,5 mil. KM), što sugerira da raste potrošnja domaćih proizvoda i da se povećala svijest za kupovinom domaćih proizvoda. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 48% (2012. godina bila je 51%).
Struktura vanjskotrgovinske razmjene je nepovoljna u sektoru sir, maslac i fermentirani proizvodi koji čine 81 posto uvoza, a izvozimo mlijeko i pavlaku u iznosu od 77 posto.
TOP 10 izvoznih artikala (prema vrijednosti u KM), u 2015. godini su:
Mlijeko i pavlaka do 3% m.m., neto do 2 litra - 22,933,731 KM
Mlijeko i pavlaka preko 3% m.m., neto do 2 litra - 17,875,547 KM
Ostali ferm. proizvodi, od 1,5 do 27% m.m. Mlijeko i pavlaka, koncentrirano, do 8% m.m. - 3,251,171 KM
Kisela pavlaka sa preko 6% m.m. - 2,690,409 KM
Proizvodi koji se sastoje od prirodnih sastojaka mlijeka - 1,909,818 KM
Mlijeko i pavlaka sa 10-21% m.m., neto do 2 litra - 1,856,416 KM
Sir, ostali -- 1,728,994 KM
Jogurt do 3% m.m. - 1,380,005 KM
Proizvodi koji se sastoje od prirodnih sastojaka mlijeka - 773,291 KM
Ostalo - 4,579,653 KM
Što na kraju ima ukupni pokazatelj od 61 milijun KM izvoza proizvoda.
BiH: TOP 10 uvoznih artikala, u 2015. godini (vrijednost u KM)
Sir, edamer -19,955,703 KM
Sir, gauda - 10,609,957 KM
Mlijeko i pavlaka 21-45% m.m., neto - 8,362,763 KM
Proizvodi koji se sastoje od prirodnih - 6,590,367 KM
Prirodni maslac, neto do 1kg - 6,584,289 KM
Proizvodi koji se sastoje od prirodnih - 6,468,262 KM
Svježi sir, ostali - 6,417,951 KM
Sir, tilsit - 5,976,050 KM
Kisela pavlaka sa preko 6% m.m. - 4,799,656 KM
Topljeni sir, do 48% m.m. u suhoj tvari - 3,954,350 KM
Ostalo - 48,245,207 KM
Ognjenka Lalović, direktorica sektora gospodarstva u VTK BiH, u svom uvodnom izlaganju istakla je kako su podaci koji su prikazani kroz Analize jako zanimljivi, jer kad se usporedi 2014 - 2015 godina može se reći da podaci nisu referentni.
"Ovaj sektor u globalu često je pod utjecajem vremenskih uvjeta, što se odražava na VTK podatke pa ih to čini nereferentnima", rekla je Lalović.
Govoreći o Analizi pokazatelja sektora Mlijeko i mliječnih proizvoda, Lalović kaže kako su protekle dvije godine za ovaj sektor bile jako turbulentne o čemu se dosta pisalo pa sve do konačne odluke i dobivanja dozvole za izvoz mlijeka, tako da je malo vremensko razdoblje u kojem se vršilo ovo promatranje i to je razlog zbog čega se još uvijek ne može govoriti o pozitivnim pokazateljima.
"Gledajući Analize sustavan je način kako su se naši proizvođači fokusirali na CEFTA tržište, što je od velikog značaja i dobar pokazatelj da ne ovisimo samo o jednom tržištu i da su privrednici spremni da se prebace na neko drugo tržište kada dođe do zastoja na trenutnom", istakla je Lalović.
Za sektor Mlijeko i mliječni proizvodi analizu je predstavila Amila Šehić iz VTK BiH kroz tri segmenta a to su Razmjena 2011 - 2015 , ključni trendovi i mogućnosti supstitucije uvoza.
VTK razmjena mlijeka za razdoblje 2011 - 2015 godina bilježi jedan od najvažnijih pokazatelja u 2013 godina u kojoj se bilježi pad izvoza i uvoza mlijeka. Za ovu promjenu najveći utjecaj je imao ulazak Hrvatske u Europsku Uniju 1. srpnja 2013. godine koji je ostavio velik trag na razmjenu mlijeka i mliječnih proizvoda BiH i okruženja.
Od 2012. godine pada i uvoz i izvoz (2015/2014 stopom od 6%), što sugerira da raste potrošnja domaćih proizvoda a prema podacima Agencije za statistiku BiH, proizvodnja mlijeka u BiH nije se bitnije mijenjala 2012-2015.
Pad izvoza u odnosu na prethodnu godinu od 6% (4 mil. KM), ali i pad uvoza 6% (7,5 mil. KM), što sugerira da raste potrošnja domaćih proizvoda i da se povećala svijest za kupovinom domaćih proizvoda. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 48% (2012. godina bila je 51%).
Struktura vanjskotrgovinske razmjene je nepovoljna u sektoru sir, maslac i fermentirani proizvodi koji čine 81 posto uvoza, a izvozimo mlijeko i pavlaku u iznosu od 77 posto.
TOP 10 izvoznih artikala (prema vrijednosti u KM), u 2015. godini su:
Mlijeko i pavlaka do 3% m.m., neto do 2 litra - 22,933,731 KM
Mlijeko i pavlaka preko 3% m.m., neto do 2 litra - 17,875,547 KM
Ostali ferm. proizvodi, od 1,5 do 27% m.m. Mlijeko i pavlaka, koncentrirano, do 8% m.m. - 3,251,171 KM
Kisela pavlaka sa preko 6% m.m. - 2,690,409 KM
Proizvodi koji se sastoje od prirodnih sastojaka mlijeka - 1,909,818 KM
Mlijeko i pavlaka sa 10-21% m.m., neto do 2 litra - 1,856,416 KM
Sir, ostali -- 1,728,994 KM
Jogurt do 3% m.m. - 1,380,005 KM
Proizvodi koji se sastoje od prirodnih sastojaka mlijeka - 773,291 KM
Ostalo - 4,579,653 KM
Što na kraju ima ukupni pokazatelj od 61 milijun KM izvoza proizvoda.
BiH: TOP 10 uvoznih artikala, u 2015. godini (vrijednost u KM)
Sir, edamer -19,955,703 KM
Sir, gauda - 10,609,957 KM
Mlijeko i pavlaka 21-45% m.m., neto - 8,362,763 KM
Proizvodi koji se sastoje od prirodnih - 6,590,367 KM
Prirodni maslac, neto do 1kg - 6,584,289 KM
Proizvodi koji se sastoje od prirodnih - 6,468,262 KM
Svježi sir, ostali - 6,417,951 KM
Sir, tilsit - 5,976,050 KM
Kisela pavlaka sa preko 6% m.m. - 4,799,656 KM
Topljeni sir, do 48% m.m. u suhoj tvari - 3,954,350 KM
Ostalo - 48,245,207 KM
