BANJA LUKA - Ukupan dug Republike Srpske na kraju 2015 iznosio je 5,3 milijardi, i za prvih 6 mjeseci ove godine dodatno je povećan i premašio je zakonsku granicu od 60% BDP-a.
Vlada Republike Srpske je na sjednici održanoj 23.12. 2015. godine donijela Odluku o novom dugoročnom zaduženju u ovoj godini od 460 000 000 KM, tako da bi do kraja ove godine uz stalna skupa zaduženja na domaćem tržištu ukupan dug Republike Srpske trebao premašiti cifru od 6 milijardi duga.
Svi građani Republike Srpske svako jutro se probude sa jednom markom manjka na računu a da toga nisu ni svjesni. Svaki građanin u drugom mandatu Milorada Dodika opterećen je sa 3 000 maraka duga, ne računajući zatezne kamate!
2008. godine ukupan dug Republike Srpske iznosio je 3 milijarde KM, i za samo 8 godina je udvostručen, a Vlada je uz to potrošila i 1,6 milijardi maraka od privatizacije Telekoma i Naftne industrije.
Za otplatu duga u 2008. godini Vlada Republike Srpske je godišnje izdvajala 119 000 000 KM (svega 7,8% izvornih prihoda), a naredne 2017. za otplatu vanjskog i unutrašnjeg duga bit će potrebna jedna milijarda KM (skoro 60% izvornih prihoda iako je zakonski maksimum 18%). Statistički podaci govore da je za 9 godina Vlada Republike Srpske godišnju ratu za otplatu duga povećala skoro 10 puta ili 1000 %.
Posebno je zabrinjavajuće stalan porast unutrašnjeg duga Republike Srpske, i zaduživanja emitiranjem obveznica i trezorskih zapisa. Vlada Republike Srpske do sada je prikazala 16 serija obveznica, i zadužila za 727 900 000 KM.
Početkom kolovoza bit će prikazano 17 serija hartija od vrijednosti u iznosu od 40 000 000 KM, pa je samo na ovaj način u posljednje dvije godine Srpska zadužena za 770 000 000 KM. Kamatna stopa je nepovoljna i veoma visoka, u prošloj 2015. godini iznosila je 4,7%.
U 2015. godini Vlada Republike Srpske je donijela i 11 Rješenja o emisijama šestomjesečnih trezorskih zapisa u iznosu 166,8 milijuna KM sa kamatnom stopom od 1 do 3,2%. Na kraju 2014. godine Republika Srpska je dugovala 430 000 000 KM po osnovu prikazanih obveznica (335 000 000) i trezorskih zapisa (94 500 000), a za godinu i po dana unutrašnji dug po ovom osnovu je više nego udvostručen i iznosi 940 000 000 KM.
Unutrašnji dug ima trend stalnog ubrzanog rasta, a vremenom se gotovo izjednačila visina vanjskog i unutrašnjeg duga Republike Srpske. Zaduženja se realiziraju po ekstremnom visokim kamatama, koja dostižu i 5%, što je mnogo više od stope privrednog rasta, i logično je da se dug u narednom periodu neće moći vraćati realnim prihodima i predviđenom dinamikom.
Ovim dugovanjima treba dodati i preko milijarde maraka neplaćenih obaveza i dugovanja Fonda PIO-a, Fonda zdravstva, zdravstvenih ustanova, lokalnih zajednica, RiTE Gacko i drugih javnih poduzeća.
Proporcionalno rastu duga smanjuje se proizvodnja i broj radnih mjesta u realnom sektoru jer slaba domaća privreda ne može da istrpi sve već teret i pritisak države kojoj kronično nedostaju sredstva.
Dok je proteklu deceniju Republika Srpska stalno slabila i siromašila istovremeno su jačali i bogatili se kumovi i pojedinci bliski režimu poput Mladena Milanovića Kaje, Bude Stankovića, Mileta Radišića, Slobodana Stankovića..
Iako Vlada kontroliranim medijima i skretanjem pažnje sa važnih na marginalna pitanja pokušava prikriti stvarno teško stanje, svi pokazatelji jasno ukazuju da se Republika Srpska nalazi pred potpunim ekonomskim kolapsom, i da nas Vlada ubrzanim paničnim zaduživanjem vodi u bankrot i propast.
To je dokazala i brzinska promjena stava o SSP-u i ponizno klečanje pred njemačkim ministrom kako bi se sklopio novi aranžman i dobili novci od MMF-a.
Ekonomski mnogo razvijenije države sa jačom privredom od naše bile bi zabrinute sa ovakvim financijskim stanjem i ozbiljnim izazovima, ali kod nas većina građana uporno ćuti i nijemo promatra tiho propadanje, sistematsko razaranje svih institucija i pora društva.
Milijun maraka koji iznova gubimo svaki novi dan sa impuls Vladom kontinuiteta, vjerojatno je dovoljan da nas kolektivno omami pa ne osjetimo kako tlo polako izmiče ispod nogu.
Uspavana većina će se vjerojatno probuditi i pitati što se dogodilo tek kada prezaduženom glavom tresne od pod i bude kasno da se reagira.
Slobodna bosna
Vlada Republike Srpske je na sjednici održanoj 23.12. 2015. godine donijela Odluku o novom dugoročnom zaduženju u ovoj godini od 460 000 000 KM, tako da bi do kraja ove godine uz stalna skupa zaduženja na domaćem tržištu ukupan dug Republike Srpske trebao premašiti cifru od 6 milijardi duga.
Svi građani Republike Srpske svako jutro se probude sa jednom markom manjka na računu a da toga nisu ni svjesni. Svaki građanin u drugom mandatu Milorada Dodika opterećen je sa 3 000 maraka duga, ne računajući zatezne kamate!
2008. godine ukupan dug Republike Srpske iznosio je 3 milijarde KM, i za samo 8 godina je udvostručen, a Vlada je uz to potrošila i 1,6 milijardi maraka od privatizacije Telekoma i Naftne industrije.
Za otplatu duga u 2008. godini Vlada Republike Srpske je godišnje izdvajala 119 000 000 KM (svega 7,8% izvornih prihoda), a naredne 2017. za otplatu vanjskog i unutrašnjeg duga bit će potrebna jedna milijarda KM (skoro 60% izvornih prihoda iako je zakonski maksimum 18%). Statistički podaci govore da je za 9 godina Vlada Republike Srpske godišnju ratu za otplatu duga povećala skoro 10 puta ili 1000 %.
Posebno je zabrinjavajuće stalan porast unutrašnjeg duga Republike Srpske, i zaduživanja emitiranjem obveznica i trezorskih zapisa. Vlada Republike Srpske do sada je prikazala 16 serija obveznica, i zadužila za 727 900 000 KM.
Početkom kolovoza bit će prikazano 17 serija hartija od vrijednosti u iznosu od 40 000 000 KM, pa je samo na ovaj način u posljednje dvije godine Srpska zadužena za 770 000 000 KM. Kamatna stopa je nepovoljna i veoma visoka, u prošloj 2015. godini iznosila je 4,7%.
U 2015. godini Vlada Republike Srpske je donijela i 11 Rješenja o emisijama šestomjesečnih trezorskih zapisa u iznosu 166,8 milijuna KM sa kamatnom stopom od 1 do 3,2%. Na kraju 2014. godine Republika Srpska je dugovala 430 000 000 KM po osnovu prikazanih obveznica (335 000 000) i trezorskih zapisa (94 500 000), a za godinu i po dana unutrašnji dug po ovom osnovu je više nego udvostručen i iznosi 940 000 000 KM.
Unutrašnji dug ima trend stalnog ubrzanog rasta, a vremenom se gotovo izjednačila visina vanjskog i unutrašnjeg duga Republike Srpske. Zaduženja se realiziraju po ekstremnom visokim kamatama, koja dostižu i 5%, što je mnogo više od stope privrednog rasta, i logično je da se dug u narednom periodu neće moći vraćati realnim prihodima i predviđenom dinamikom.
Ovim dugovanjima treba dodati i preko milijarde maraka neplaćenih obaveza i dugovanja Fonda PIO-a, Fonda zdravstva, zdravstvenih ustanova, lokalnih zajednica, RiTE Gacko i drugih javnih poduzeća.
Proporcionalno rastu duga smanjuje se proizvodnja i broj radnih mjesta u realnom sektoru jer slaba domaća privreda ne može da istrpi sve već teret i pritisak države kojoj kronično nedostaju sredstva.
Dok je proteklu deceniju Republika Srpska stalno slabila i siromašila istovremeno su jačali i bogatili se kumovi i pojedinci bliski režimu poput Mladena Milanovića Kaje, Bude Stankovića, Mileta Radišića, Slobodana Stankovića..
Iako Vlada kontroliranim medijima i skretanjem pažnje sa važnih na marginalna pitanja pokušava prikriti stvarno teško stanje, svi pokazatelji jasno ukazuju da se Republika Srpska nalazi pred potpunim ekonomskim kolapsom, i da nas Vlada ubrzanim paničnim zaduživanjem vodi u bankrot i propast.
To je dokazala i brzinska promjena stava o SSP-u i ponizno klečanje pred njemačkim ministrom kako bi se sklopio novi aranžman i dobili novci od MMF-a.
Ekonomski mnogo razvijenije države sa jačom privredom od naše bile bi zabrinute sa ovakvim financijskim stanjem i ozbiljnim izazovima, ali kod nas većina građana uporno ćuti i nijemo promatra tiho propadanje, sistematsko razaranje svih institucija i pora društva.
Milijun maraka koji iznova gubimo svaki novi dan sa impuls Vladom kontinuiteta, vjerojatno je dovoljan da nas kolektivno omami pa ne osjetimo kako tlo polako izmiče ispod nogu.
Uspavana većina će se vjerojatno probuditi i pitati što se dogodilo tek kada prezaduženom glavom tresne od pod i bude kasno da se reagira.
Slobodna bosna
