Komisija Justitia et pax Biskupske konferencije BiH najsnažnije je do sada uputila kritike međunarodnoj upravi i domaćim političarima upozoravajući kako se u ovoj zemlji teško krše ljudska i narodna prava, od prava na život i rad, do povratka, ali i političkih prava, te je pri tome pozvao vjernike i sve ljude da ne gube nadu u pokušaju da se promijeni nepravda satkana u Daytonskom sporazumu koji, po njoj, nije donio trajni mir.
U posebnom tekstu koji se napisan u povodu Dana ljudskih prava i koji potpisuje banjolučki biskup Franjo Komarica posebno poglavlje odnosi se na posljednje izbore u BiH te nepodijeljenu ocjenu Hrvata kako je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana bh. Predsjedništva voljom bošnjačkih birača, prenosi Večernji list.
Dvoličnost stranaca
“U našoj zemlji koja je, kao i brojne druge, sastavljena od više naroda, nacionalnih manjina i vjerskih zajednica, nije teško shvatiti i prihvatiti općepoznatu činjenicu da je naša različitost pozitivan izazov i ponuda za raznovrsni društveni, kulturni, gospodarski i svekoliki razvoj. Tu činjenicu je nužno uvažiti i u stvarnosti kada se radi i o pravu izbora političkih predstavnika svakog naroda u našoj zemlji. Nije pravedno ni čovječno, niti doprinosi stvaranju bolje zajedničke budućnosti, da bilo tko uzurpira to pravo bilo komu. Svjedoci smo da ovo osnovno načelo međusobnog uvažavanja i prihvaćanja svih naših ljudskih različitosti, tijekom cjelokupnog poratnog vremena, nije ujedno načelo kojim se rukovode domaće i strane političke elite pri izgradnji urušenog društvenog tkiva naše zemlje”, napisao je biskup Komarica.
On je čak problematizirao i održavanje posljednjih izbora u BiH navodeći kako je bilo krajnje dvolično od međunarodnih dužnosnika, a napose bivših visokih predstavnika, sada voditi diplomatske ofenzive, iako su također svojim potezima sudjelovali u kršenju ljudskih prava.
“Kao i ranije, i ovih dana svjedočimo brojnim diplomatskim inicijativama i političkim igrama oko formiranja vlasti i ‘provedbi izbornih rezultata’. Postavlja se pitanje kako se uopće moglo krenuti u izborni proces ako je nakon odluke Ustavnog suda BiH u Izbornom zakonu nastala i ostala pravna praznina koja sprječava cjelovitu provedbu izbornih rezultata. Iz svih ovih aktualnih diplomatskih inicijativa, posebice iz oglašavanja trojice bivših visokih predstavnika u BiH, zrcali se beskrajno licemjerje službenih predstavnika međunarodne politike u Bosni u Hercegovini – što nikako ne doprinosi zaštiti i afirmaciji ljudskih prava i izgradnji pravičnog društva i državne zajednice ravnopravnih naroda”, navodi uime Komisije Justitia et pax biskup Komarica.
Posebno je banjolučki biskup ntra Međunarodni dan ljudskih prava bio kritičan prema Daytonskom mirovnom sporazumu koji je ozakonio nepravdu.
“Mir, koji počiva na preziranju i nepoštivanju osnovnih prava osoba i zajednica ne može biti ni pravedan ni trajan. A takav nepravedan mir nije predviđen ni Daytonskim mirovnim sporazumom niti ga trebaju stanovnici naše nesređene zemlje, a ne može jamčiti sigurnu budućnost ni naše ni susjednih zemalja. Svakom dobronamjernom i objektivnom čovjeku posve je jasno da, ni nakon dvadeset i tri godine od zaustavljanja krvavih ratnih zbivanja, prvotno skrojeni daytonski političko-društveni okvir nije u praksi postigao ni minimum uvjeta za istinski demokratski razvitak bosanskohercegovačkog društva i stvaranje pravne države i osiguranje svih ljudskih prava, i osobnih i kolektivnih. Posve je jasno da u ovako skrojenoj državi ne postoji vladavina prava niti se otvara bilo kakav dodatni demokratski prostor za istinsku afirmaciju osnovnih ljudskih prava – kao što su npr. pravo na dom i zavičaj, pravo na ravnopravan tretman svih naroda i građana ili pak pravo na demokratski izbor vlastitih političkih predstavnika”, uvjeren je Komarica i dodaje kako Misija OESS-a snosi veliku odgovornost što nisu realizirana temeljna ljudska prava u posljednje 23 godine od završetka rata.
“Još uvijek velik broj naših sugrađana obespravljenih u svojim osnovnim ljudskim pravima s pravom od predstavnika te organizacije, prisutnih u našoj zemlji, očekuju da oni ni u kojem slučaju ne pristanu na bilo kakvo prihvaćanje i potvrđivanje rezultata ratnog nasilja i bezakonja te povreda skoro svih osnovnih ljudskih prava i sloboda brojnim pojedincima pa i cijelim zajednicama nacionalnim ili vjerskim”, naveo je biskup.
Povratak izbjeglica
On je posebnu pozornost posvetio nemogućnosti povratka prognanika te trajnoj zauzetosti Crkve da se realizira Aneks VII. Daytonskog mirovnog sporazuma.
Biskup Komarica smatra kako bi ostvarenje toga cilja najviše pridonijelo zacjeljivanju ratnih rana te vodilo stvaranju normalnoga društva u kojemu bi se poštovale različitosti, ali i pomoglo izgrađivanju potrebnog zajedništva.
“Vodstvo Katoličke crkve, i u Vatikanu i u našoj zemlji, dosljedno je tijekom cijelog poratnog vremena zastupalo jasno načelo da održivi povratak svih prognanih i izbjeglih stanovnika naše zemlje mora ostati trajni cilj, koji se ne može niti smije nikakvim smicalicama i tobožnjim poboljšanjima naknadno ugrađivati u temeljne odrednice u provođenju Daytonskog mirovnog sporazuma, posebno u njegovu Aneksu VII. Dosljednim provođenjem Aneksa VII. Daytonskog mirovnog sporazuma stvorit će se temeljne pretpostavke za povratak izbjeglih i prognanih, a dugoročno gledano – olakšati zajednički život nacionalnih i vjerskih zajednica koje su u BiH i u cijeloj našoj regiji pozvane da žive zajedno”, navela je Komisija Justitia et pax Biskupske konferencije BiH.
Dnevnik.ba
U posebnom tekstu koji se napisan u povodu Dana ljudskih prava i koji potpisuje banjolučki biskup Franjo Komarica posebno poglavlje odnosi se na posljednje izbore u BiH te nepodijeljenu ocjenu Hrvata kako je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana bh. Predsjedništva voljom bošnjačkih birača, prenosi Večernji list.
Dvoličnost stranaca
“U našoj zemlji koja je, kao i brojne druge, sastavljena od više naroda, nacionalnih manjina i vjerskih zajednica, nije teško shvatiti i prihvatiti općepoznatu činjenicu da je naša različitost pozitivan izazov i ponuda za raznovrsni društveni, kulturni, gospodarski i svekoliki razvoj. Tu činjenicu je nužno uvažiti i u stvarnosti kada se radi i o pravu izbora političkih predstavnika svakog naroda u našoj zemlji. Nije pravedno ni čovječno, niti doprinosi stvaranju bolje zajedničke budućnosti, da bilo tko uzurpira to pravo bilo komu. Svjedoci smo da ovo osnovno načelo međusobnog uvažavanja i prihvaćanja svih naših ljudskih različitosti, tijekom cjelokupnog poratnog vremena, nije ujedno načelo kojim se rukovode domaće i strane političke elite pri izgradnji urušenog društvenog tkiva naše zemlje”, napisao je biskup Komarica.
On je čak problematizirao i održavanje posljednjih izbora u BiH navodeći kako je bilo krajnje dvolično od međunarodnih dužnosnika, a napose bivših visokih predstavnika, sada voditi diplomatske ofenzive, iako su također svojim potezima sudjelovali u kršenju ljudskih prava.
“Kao i ranije, i ovih dana svjedočimo brojnim diplomatskim inicijativama i političkim igrama oko formiranja vlasti i ‘provedbi izbornih rezultata’. Postavlja se pitanje kako se uopće moglo krenuti u izborni proces ako je nakon odluke Ustavnog suda BiH u Izbornom zakonu nastala i ostala pravna praznina koja sprječava cjelovitu provedbu izbornih rezultata. Iz svih ovih aktualnih diplomatskih inicijativa, posebice iz oglašavanja trojice bivših visokih predstavnika u BiH, zrcali se beskrajno licemjerje službenih predstavnika međunarodne politike u Bosni u Hercegovini – što nikako ne doprinosi zaštiti i afirmaciji ljudskih prava i izgradnji pravičnog društva i državne zajednice ravnopravnih naroda”, navodi uime Komisije Justitia et pax biskup Komarica.
Posebno je banjolučki biskup ntra Međunarodni dan ljudskih prava bio kritičan prema Daytonskom mirovnom sporazumu koji je ozakonio nepravdu.
“Mir, koji počiva na preziranju i nepoštivanju osnovnih prava osoba i zajednica ne može biti ni pravedan ni trajan. A takav nepravedan mir nije predviđen ni Daytonskim mirovnim sporazumom niti ga trebaju stanovnici naše nesređene zemlje, a ne može jamčiti sigurnu budućnost ni naše ni susjednih zemalja. Svakom dobronamjernom i objektivnom čovjeku posve je jasno da, ni nakon dvadeset i tri godine od zaustavljanja krvavih ratnih zbivanja, prvotno skrojeni daytonski političko-društveni okvir nije u praksi postigao ni minimum uvjeta za istinski demokratski razvitak bosanskohercegovačkog društva i stvaranje pravne države i osiguranje svih ljudskih prava, i osobnih i kolektivnih. Posve je jasno da u ovako skrojenoj državi ne postoji vladavina prava niti se otvara bilo kakav dodatni demokratski prostor za istinsku afirmaciju osnovnih ljudskih prava – kao što su npr. pravo na dom i zavičaj, pravo na ravnopravan tretman svih naroda i građana ili pak pravo na demokratski izbor vlastitih političkih predstavnika”, uvjeren je Komarica i dodaje kako Misija OESS-a snosi veliku odgovornost što nisu realizirana temeljna ljudska prava u posljednje 23 godine od završetka rata.
“Još uvijek velik broj naših sugrađana obespravljenih u svojim osnovnim ljudskim pravima s pravom od predstavnika te organizacije, prisutnih u našoj zemlji, očekuju da oni ni u kojem slučaju ne pristanu na bilo kakvo prihvaćanje i potvrđivanje rezultata ratnog nasilja i bezakonja te povreda skoro svih osnovnih ljudskih prava i sloboda brojnim pojedincima pa i cijelim zajednicama nacionalnim ili vjerskim”, naveo je biskup.
Povratak izbjeglica
On je posebnu pozornost posvetio nemogućnosti povratka prognanika te trajnoj zauzetosti Crkve da se realizira Aneks VII. Daytonskog mirovnog sporazuma.
Biskup Komarica smatra kako bi ostvarenje toga cilja najviše pridonijelo zacjeljivanju ratnih rana te vodilo stvaranju normalnoga društva u kojemu bi se poštovale različitosti, ali i pomoglo izgrađivanju potrebnog zajedništva.
“Vodstvo Katoličke crkve, i u Vatikanu i u našoj zemlji, dosljedno je tijekom cijelog poratnog vremena zastupalo jasno načelo da održivi povratak svih prognanih i izbjeglih stanovnika naše zemlje mora ostati trajni cilj, koji se ne može niti smije nikakvim smicalicama i tobožnjim poboljšanjima naknadno ugrađivati u temeljne odrednice u provođenju Daytonskog mirovnog sporazuma, posebno u njegovu Aneksu VII. Dosljednim provođenjem Aneksa VII. Daytonskog mirovnog sporazuma stvorit će se temeljne pretpostavke za povratak izbjeglih i prognanih, a dugoročno gledano – olakšati zajednički život nacionalnih i vjerskih zajednica koje su u BiH i u cijeloj našoj regiji pozvane da žive zajedno”, navela je Komisija Justitia et pax Biskupske konferencije BiH.
Dnevnik.ba
