Nekoliko požara danima nastavlja gutati sve pred sobom, a posebice onaj na području Stoca. Zahvaljujući kiši te pomoći Hrvatske, ipak se uspjelo obuzdati požare nedaleko od Mostara i Jablanice. Prvi čovjek Federacije Bosne i Hercegovine Marinko Čavara upire prstom u Federalnu upravu civilne zaštite, piše Večernji list.
Federacija BiH je nespremna, a gori, država blokirana. Kako to komentirate?
- Ovdje je najveći problem nedostatka sustava zaštite stanovništva od požara. Zanimljivo je vidjeti kako se, kao, eto, svake godine čudimo kada stigne ljetna sezona što dođe do požara. Pa onda ne znamo kako treba organizirati odgovor. Loše je postavljen sustav civilne zaštite, a da je tako, pokazuju i ovi sudski procesi, odnosno korupcijske afere oko rada Federalne uprave civilne zaštite. Uz to, očito je kako treba promijeniti zakon.
Niste stručnjak u toj oblasti, ali zbog teškoga terena na području Hercegovine posve se sigurno požare ne može gasiti bez letjelica?!
- Jasno je kako je to najučinkovitiji način gašenja, poglavito na teško pristupačnim terenima. Uz to, pitanje je danas koliko je učinkovito postojanje masovnih vatrogasnih društava. Posve sam uvjeren kako bi trebalo nabaviti nekoliko letjelica koje bi bile dostupne na području cijele BiH. U Splitu se gradi regionalni centar iz kojega će polijetati letjelice za gašenje požara na području jugoistoka Europe. Postavljam pitanje zašto mi u BiH ne bismo imali takvo što, a u Mostar bi se mogle smjestiti letjelice koje bi gasile požare u cijeloj zemlji.
Tema Afganistana je sveprisutna, od očekivanja vala izbjeglica do nenaučenih lekcija. Vidite li u tom smislu poveznicu s BiH s obzirom na to da su obje zemlje imale razne protektore?
- Ne bih ih ipak povezivao s obzirom na to da su ogromne razlike između Afganistana i BiH. U toj azijskoj zemlji na sceni su drukčiji interesi, ali i drugačiji lokalni igrači. Radikalni i radikalniji. Zanimljivo je primijetiti i da se u vrijeme zapadne intervencije opijum u toj zemlji proizvodio u većim količinama nego ranije. Zapad očito nije uspio i postavlja se pitanje zašto je potrošen toliki novac. Poveznica s BiH je to što oni koji rade na rješavanju problema u dvjema državama očito ne gledaju stvari realnim očima, nego provode svoje politike ili čak one za koje su plaćeni kao svojevrsni lobisti. U BiH mirovni sporazumi nisu provedeni, ali su mijenjani bez dogovora triju strana koje su ih potpisale. Po mom mišljenju, ključno je vratiti se temeljima tih sporazuma i urediti ovu zemlju u interesu svih.
Svi spominju 5+2 za odlazak strane uprave u BiH, ali zar nije važniji dogovor triju strana - naroda kako bi se to o čemu govorite realiziralo?
- Međunarodna zajednica postavila je uvjete, a istodobno ne pomaže uopće da se ti uvjeti ostvare. Pogledajte samo djelovanje visokog predstavnika Valentina Inzka na odlasku. On je radio otvoreno na destrukciji BiH poništavanjem odluka Središnjeg izbornog povjerenstva, uvođenjem nove matematike. Donošenjem zakona nekoliko dana prije odlaska potpuno je poremetio odnose, a država je u još većoj blokadi nego što je bila ranije. Takvim odlukama omogućeno je i da se pravosuđem upravlja kroz Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće te da se legitimira nezakonito izabrano Središnje izborno povjerenstvo. Umjesto upućivanja domaćih aktera na dijalog, što je ključno, visoki predstavnik stavljao se na jednu stranu i posve destruirao institucije. Na jednak način podnosio je i izvješća Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda krajnje jednostrano, podržavajući jednu stranu. A ta izvješća uopće nisu odgovarala realnosti stanja u BiH.
Što onda očekujete od gospodina Schmidta, kakvu vrstu pomoći?
- Ponajprije, on treba raditi na smanjivanju vlastite uloge i jačanja Ureda EU-a te pomoći približavanju triju strana u BiH na temelju međunarodnih mirovnih sporazuma. Zbog toga su ogromna očekivanja od njemačkog političara da napravi zaokret u odnosu na dosadašnjeg visokog predstavnika. To ponajprije podrazumijeva, po mom mišljenju, pomoć za postizanje dogovora o izmjeni Izbornog zakona.
Hoće li se postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona koji spominjete te ograničenih ustavnih reformi?
- Intenzivno radimo na tome da se provedu odluke Ustavnoga suda BiH o legitimnom političkom predstavljanju, jednako tako i presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu kako bi pravna država profunkcionirala. Nažalost, imamo situaciju da s bošnjačke strane ne postoji uopće zanimanje kako bi se provele odluke Ustavnoga suda, ali i iz Strasbourga. Deklarativno su “za”, ali stvarno “protiv”. Dakle, vaše pitanje je legitimno, ali mislim da bez provođenja odluke Ustavnog suda neće biti uvjeta za održavanje demokratskih izbora i uspostavu demokratske vlasti. Mislim da do takvih izbora ne bi trebalo doći ako već ne postoje uvjeti za njih, ako su izbrisane odredbe iz Izbornog zakona BiH po kojima se bira Dom naroda Federacije BiH jer nisu u skladu s Ustavom. To znači da postojeći Izborni zakon ne osigurava temeljno načelo koje je zapisano u Ustavu i Daytonskom mirovnom sporazumu, a to je ravnopravnost konstitutivnih naroda. Održavanje izbora uz negiranje temeljnih odredbi Daytonskog mirovnog sporazuma te Ustava zemlje bilo bi štetno i vodilo bi destrukciji države BiH.
SDA bi eventualno pristao na neke “ustupke” ako HDZ BiH pristane Dom naroda pretvoriti u folklorno društvo?!
- To je krajnje licemjerno. SDA je, naime, zloupotrijebio sustav oduzimanjem prava Hrvatima da biraju člana Predsjedništva. Sada iz te stranke uvjetuju da Hrvatima vrate ukradeno tako što će im Hrvati dati nešto drugo. To je jednostavno neprihvatljivo, licemjerno i nekorektno. Ponavljam, temeljna odrednica Ustava BiH je konstitutivnost naroda i to svi moraju poštivati ako se želi izgrađivati državu, voditi je prema europskim i NATO integracijama.
Kako komentirate to što SDA svjesno žrtvuje Bošnjake i Hrvate u RS-u zagovarajući smanjenje uloge Doma naroda u FBiH umjesto da u Republici Srpskoj traži jačanje Vijeća naroda?
- Upravo je to licemjerje o kojem sam govorio. Bošnjačke se stranke, nažalost, nekada ponašaju kao da im je Republika Srpska uzor za Federaciju. Smatraju da kao brojniji narod trebaju imati apsolutnu vlast u Federaciji BiH. A sve to nastoji se podvaliti kroz priču o građanskoj državi u kojoj bi vrijedio sustav “jedan birač - jedan glas”. Odnosno, kako bi tada Bošnjaci, koji su većina, ali kao građani upravljali BiH i Federacijom BiH. Takva inicijativa za Dom naroda tumači se zahtjevom za uklanjanje asimetrije između dvaju entiteta iako je svima jasno kako postoji bezbroj asimetričnih rješenja. Po toj istoj priči ne želi se ni asimetrija s izborom članova Predsjedništva BiH, primjerice, kroz Dom naroda. Zapravo, time se želi reći kako se ne želi uopće omogućiti Hrvatima da biraju legitimne predstavnike, odnosno da se Hrvatima vrati ono što im je ukradeno zloupotrebom Izbornoga zakona.
Dom naroda Federacije BiH je blokiran, na Vladi FBiH nerijetko imamo situaciju da se Hrvate preglasava. Što se događa u vlasti ovoga entiteta?
- Nakon izbora više nema parlamentarne većine ni za izbor Vlade. SDA je rasturio parlamentarnu većinu ponašajući se kao na državnoj razini. Podržava sve ono što mu odgovara s oporbom, a obara ono što se dogovori s parlamentarnom većinom. To je, uz ostalo, razlog zašto se i SDA rasipa te nastaju nove stranke. SBB nije više dio parlamentarne većine. Nije to DF ili SDP. Tako u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, osim dogovora koji funkcioniraju između HDZ-a BiH i SDA po određenim pitanjima, jednostavno nema tko drugi poduprijeti odluke. SDP kontrolira većinski Klub Srba i ostalih i sve što nije u interesu ne želi poduprijeti. Tako, primjerice, SDP već tri godine blokira izbor Povjerenstva za vrijednosne papire kroz Dom naroda. Jasno je da ne postoji parlamentarna većina i mi smo taoci jednog takvog odnosa SDA.
Federacija BiH je nespremna, a gori, država blokirana. Kako to komentirate?
- Ovdje je najveći problem nedostatka sustava zaštite stanovništva od požara. Zanimljivo je vidjeti kako se, kao, eto, svake godine čudimo kada stigne ljetna sezona što dođe do požara. Pa onda ne znamo kako treba organizirati odgovor. Loše je postavljen sustav civilne zaštite, a da je tako, pokazuju i ovi sudski procesi, odnosno korupcijske afere oko rada Federalne uprave civilne zaštite. Uz to, očito je kako treba promijeniti zakon.
Niste stručnjak u toj oblasti, ali zbog teškoga terena na području Hercegovine posve se sigurno požare ne može gasiti bez letjelica?!
- Jasno je kako je to najučinkovitiji način gašenja, poglavito na teško pristupačnim terenima. Uz to, pitanje je danas koliko je učinkovito postojanje masovnih vatrogasnih društava. Posve sam uvjeren kako bi trebalo nabaviti nekoliko letjelica koje bi bile dostupne na području cijele BiH. U Splitu se gradi regionalni centar iz kojega će polijetati letjelice za gašenje požara na području jugoistoka Europe. Postavljam pitanje zašto mi u BiH ne bismo imali takvo što, a u Mostar bi se mogle smjestiti letjelice koje bi gasile požare u cijeloj zemlji.
Tema Afganistana je sveprisutna, od očekivanja vala izbjeglica do nenaučenih lekcija. Vidite li u tom smislu poveznicu s BiH s obzirom na to da su obje zemlje imale razne protektore?
- Ne bih ih ipak povezivao s obzirom na to da su ogromne razlike između Afganistana i BiH. U toj azijskoj zemlji na sceni su drukčiji interesi, ali i drugačiji lokalni igrači. Radikalni i radikalniji. Zanimljivo je primijetiti i da se u vrijeme zapadne intervencije opijum u toj zemlji proizvodio u većim količinama nego ranije. Zapad očito nije uspio i postavlja se pitanje zašto je potrošen toliki novac. Poveznica s BiH je to što oni koji rade na rješavanju problema u dvjema državama očito ne gledaju stvari realnim očima, nego provode svoje politike ili čak one za koje su plaćeni kao svojevrsni lobisti. U BiH mirovni sporazumi nisu provedeni, ali su mijenjani bez dogovora triju strana koje su ih potpisale. Po mom mišljenju, ključno je vratiti se temeljima tih sporazuma i urediti ovu zemlju u interesu svih.
Svi spominju 5+2 za odlazak strane uprave u BiH, ali zar nije važniji dogovor triju strana - naroda kako bi se to o čemu govorite realiziralo?
- Međunarodna zajednica postavila je uvjete, a istodobno ne pomaže uopće da se ti uvjeti ostvare. Pogledajte samo djelovanje visokog predstavnika Valentina Inzka na odlasku. On je radio otvoreno na destrukciji BiH poništavanjem odluka Središnjeg izbornog povjerenstva, uvođenjem nove matematike. Donošenjem zakona nekoliko dana prije odlaska potpuno je poremetio odnose, a država je u još većoj blokadi nego što je bila ranije. Takvim odlukama omogućeno je i da se pravosuđem upravlja kroz Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće te da se legitimira nezakonito izabrano Središnje izborno povjerenstvo. Umjesto upućivanja domaćih aktera na dijalog, što je ključno, visoki predstavnik stavljao se na jednu stranu i posve destruirao institucije. Na jednak način podnosio je i izvješća Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda krajnje jednostrano, podržavajući jednu stranu. A ta izvješća uopće nisu odgovarala realnosti stanja u BiH.
Što onda očekujete od gospodina Schmidta, kakvu vrstu pomoći?
- Ponajprije, on treba raditi na smanjivanju vlastite uloge i jačanja Ureda EU-a te pomoći približavanju triju strana u BiH na temelju međunarodnih mirovnih sporazuma. Zbog toga su ogromna očekivanja od njemačkog političara da napravi zaokret u odnosu na dosadašnjeg visokog predstavnika. To ponajprije podrazumijeva, po mom mišljenju, pomoć za postizanje dogovora o izmjeni Izbornog zakona.
Hoće li se postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona koji spominjete te ograničenih ustavnih reformi?
- Intenzivno radimo na tome da se provedu odluke Ustavnoga suda BiH o legitimnom političkom predstavljanju, jednako tako i presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu kako bi pravna država profunkcionirala. Nažalost, imamo situaciju da s bošnjačke strane ne postoji uopće zanimanje kako bi se provele odluke Ustavnoga suda, ali i iz Strasbourga. Deklarativno su “za”, ali stvarno “protiv”. Dakle, vaše pitanje je legitimno, ali mislim da bez provođenja odluke Ustavnog suda neće biti uvjeta za održavanje demokratskih izbora i uspostavu demokratske vlasti. Mislim da do takvih izbora ne bi trebalo doći ako već ne postoje uvjeti za njih, ako su izbrisane odredbe iz Izbornog zakona BiH po kojima se bira Dom naroda Federacije BiH jer nisu u skladu s Ustavom. To znači da postojeći Izborni zakon ne osigurava temeljno načelo koje je zapisano u Ustavu i Daytonskom mirovnom sporazumu, a to je ravnopravnost konstitutivnih naroda. Održavanje izbora uz negiranje temeljnih odredbi Daytonskog mirovnog sporazuma te Ustava zemlje bilo bi štetno i vodilo bi destrukciji države BiH.
SDA bi eventualno pristao na neke “ustupke” ako HDZ BiH pristane Dom naroda pretvoriti u folklorno društvo?!
- To je krajnje licemjerno. SDA je, naime, zloupotrijebio sustav oduzimanjem prava Hrvatima da biraju člana Predsjedništva. Sada iz te stranke uvjetuju da Hrvatima vrate ukradeno tako što će im Hrvati dati nešto drugo. To je jednostavno neprihvatljivo, licemjerno i nekorektno. Ponavljam, temeljna odrednica Ustava BiH je konstitutivnost naroda i to svi moraju poštivati ako se želi izgrađivati državu, voditi je prema europskim i NATO integracijama.
Kako komentirate to što SDA svjesno žrtvuje Bošnjake i Hrvate u RS-u zagovarajući smanjenje uloge Doma naroda u FBiH umjesto da u Republici Srpskoj traži jačanje Vijeća naroda?
- Upravo je to licemjerje o kojem sam govorio. Bošnjačke se stranke, nažalost, nekada ponašaju kao da im je Republika Srpska uzor za Federaciju. Smatraju da kao brojniji narod trebaju imati apsolutnu vlast u Federaciji BiH. A sve to nastoji se podvaliti kroz priču o građanskoj državi u kojoj bi vrijedio sustav “jedan birač - jedan glas”. Odnosno, kako bi tada Bošnjaci, koji su većina, ali kao građani upravljali BiH i Federacijom BiH. Takva inicijativa za Dom naroda tumači se zahtjevom za uklanjanje asimetrije između dvaju entiteta iako je svima jasno kako postoji bezbroj asimetričnih rješenja. Po toj istoj priči ne želi se ni asimetrija s izborom članova Predsjedništva BiH, primjerice, kroz Dom naroda. Zapravo, time se želi reći kako se ne želi uopće omogućiti Hrvatima da biraju legitimne predstavnike, odnosno da se Hrvatima vrati ono što im je ukradeno zloupotrebom Izbornoga zakona.
Dom naroda Federacije BiH je blokiran, na Vladi FBiH nerijetko imamo situaciju da se Hrvate preglasava. Što se događa u vlasti ovoga entiteta?
- Nakon izbora više nema parlamentarne većine ni za izbor Vlade. SDA je rasturio parlamentarnu većinu ponašajući se kao na državnoj razini. Podržava sve ono što mu odgovara s oporbom, a obara ono što se dogovori s parlamentarnom većinom. To je, uz ostalo, razlog zašto se i SDA rasipa te nastaju nove stranke. SBB nije više dio parlamentarne većine. Nije to DF ili SDP. Tako u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, osim dogovora koji funkcioniraju između HDZ-a BiH i SDA po određenim pitanjima, jednostavno nema tko drugi poduprijeti odluke. SDP kontrolira većinski Klub Srba i ostalih i sve što nije u interesu ne želi poduprijeti. Tako, primjerice, SDP već tri godine blokira izbor Povjerenstva za vrijednosne papire kroz Dom naroda. Jasno je da ne postoji parlamentarna većina i mi smo taoci jednog takvog odnosa SDA.
