"Broj potencijalnih žrtava trgovine ljudima je u porastu. Bosna i Hercegovina mogla bi se suočiti s padom na američkoj listi za praćenje borbe protiv trgovine ljudima, a to bi ugrozilo ukupnu pomoć Sjedinjenih Američkih Država", odgovorili su za N1 iz američkog veleposlanstva.
I poruke iz Predsjedništva BiH su jasne – sve razine vlasti moraju se ozbiljnije i aktivnije posvetiti provedbi državne Strategije za borbu protiv trgovine ljudima.
U 2019. godini identificirana je 61 potencijalna žrtva trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini u svrhu radne eksploatacije, navođenja na prostituciju, prosjačenja, stupanja u prisilni brak, iskorištavanja djece radi pornografije. Ukupno je 36 potencijalnih žrtava trgovine ljudima u 2018. godini - najviše maloljetnih osoba.
Fondacija “Lara” je prva nevladina organizacija koja je 2000. godine osnovala sklonište za žrtve trgovine ljudima. Sada je to sigurna kuća za žene i djecu žrtve nasilja.
“U posljednje dvije godine mi smo pružili pomoć u sigurnoj kući za šest djevojčica koje su bile žrtve različitih oblika seksualne eksploatacije i seksualnih zločina. Pažljivim promatranjem onoga što su preživjele i što im se događalo - sve bi one mogle biti žrtve trgovine ljudima. Riječ je o djevojčicama koje su prodavane za brak, koje su seksualno iskorištavane zloupotrebom moći. Djevojčice su iz BiH su, bile su smještene u našem skloništu, a neke su još uvijek tu i radimo na njihovom osnaživanju i povratku u zajednicu”, kazala je Radmila Žigić, ravnateljica Fondacije "Lara".
Iz Izvještaja o stanju u oblasti trgovine ljudima za 2019. godinu Ministarstvo sigurnosti BiH:
"Sudovi su u tijeku 2019. godine izrekli 34 osuđujuće presuda protiv 34 osobe. Sudovi su donijeli 4 odluke protiv 4 osobe kojima se žalba odbija kao neosnovana te potvrđuje prvostupanjska presuda. Doneseno je i 7 rješenja o izricanju odgojnih mjera protiv 7 maloljetnika. Kada je u pitanju vrsta kazni koje su sudovi izrekli, to su: 24 zatvorske kazne protiv 24 osobe i 1 uvjetna kazna protiv 1 osobe te 2 novčane kazne protiv 2 osobe. Donesena je i 1 mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja te čuvanja u zdravstvenoj ustanovi. U izvještajnom razdoblju izrečene su i 4 oslobađajuće presude protiv 4 osobe".
Ako rad na provođenju Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za razdoblje do 2023. godine ne bude ozbiljan i aktivniji, BiH će se naći još niže na američkoj listi što bi ugrozilo ukupnu pomoć Sjedinjenih Američkih Država.
Ured za odnose s javnošću Veleposlanstva SAD-a u BiH za N1:
“Putem programa Biroa za borbu protiv međunarodne trgovine narkoticima i provođenje zakona (INL) pri Veleposlanstvu SAD-a i Ministarstva pravosuđa SAD-a, mi pružamo pomoć Bosni i Hercegovini kroz programe obuke i mentorstva namijenjenih policiji, tužiteljima i sucima koji rade na slučajevima trgovine ljudima. Drago nam je da je BiH počela raditi na nekim od ovih zadataka, ali još dosta treba da se uradi kako se BiH ne bi spustila još niže na američkoj listi za praćenje borbe protiv trgovine ljudima, što bi ugrozilo ukupnu pomoć SAD-a Bosni i Hercegovini. Žrtve trgovine ljudima zaslužuju zaštitu i pravdu”.
Slične poruke nadležnima je tijekom svoje posjete Bosni i Hercegovini priopćio i zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a. Predsjedništvo BiH potom je promptno usvojilo Izvještaj Vijeća ministara BiH o provođenju strategije suprotstavljanja trgovini ljudima u BiH.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine – zaključak 16. sjednice održane 17. rujna 2020. godine:
“Predsjedništvo Bosne i Hercegovine traži od Vijeća ministara BiH da se u cjelini provedu sve aktivnosti predviđene strategijom suprotstavljanja trgovine ljudima. Predsjedništvo BiH konstatira da pravosudni organi u Bosni i Hercegovini nisu ispunili očekivanu obavezu na procesuiranju počinitelja ovih teških krivičnih djela te zahtijeva da bez rezerve ispune svoje obaveze koje proizlaze iz strategije suprotstavljanja trgovine ljudima”.
“Plan je dostavljen Vijeću ministara BiH tako da brzo očekujem usvajanje”, izjavio je Selmo Cikotić, ministar sigurnosti BiH.
Hitno djelovanje nadležnih traže i izaslanici u državnom Parlamentu okupljeni oko Kluba za europske integracije i sigurnost. Upozoravaju da bi ukidanje nehumanitarne i netrgovinske pomoći Vlade SAD-a dovelo do katastrofalnih posljedica za Bosnu i Hercegovinu.
I poruke iz Predsjedništva BiH su jasne – sve razine vlasti moraju se ozbiljnije i aktivnije posvetiti provedbi državne Strategije za borbu protiv trgovine ljudima.
U 2019. godini identificirana je 61 potencijalna žrtva trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini u svrhu radne eksploatacije, navođenja na prostituciju, prosjačenja, stupanja u prisilni brak, iskorištavanja djece radi pornografije. Ukupno je 36 potencijalnih žrtava trgovine ljudima u 2018. godini - najviše maloljetnih osoba.
Fondacija “Lara” je prva nevladina organizacija koja je 2000. godine osnovala sklonište za žrtve trgovine ljudima. Sada je to sigurna kuća za žene i djecu žrtve nasilja.
“U posljednje dvije godine mi smo pružili pomoć u sigurnoj kući za šest djevojčica koje su bile žrtve različitih oblika seksualne eksploatacije i seksualnih zločina. Pažljivim promatranjem onoga što su preživjele i što im se događalo - sve bi one mogle biti žrtve trgovine ljudima. Riječ je o djevojčicama koje su prodavane za brak, koje su seksualno iskorištavane zloupotrebom moći. Djevojčice su iz BiH su, bile su smještene u našem skloništu, a neke su još uvijek tu i radimo na njihovom osnaživanju i povratku u zajednicu”, kazala je Radmila Žigić, ravnateljica Fondacije "Lara".
Iz Izvještaja o stanju u oblasti trgovine ljudima za 2019. godinu Ministarstvo sigurnosti BiH:
"Sudovi su u tijeku 2019. godine izrekli 34 osuđujuće presuda protiv 34 osobe. Sudovi su donijeli 4 odluke protiv 4 osobe kojima se žalba odbija kao neosnovana te potvrđuje prvostupanjska presuda. Doneseno je i 7 rješenja o izricanju odgojnih mjera protiv 7 maloljetnika. Kada je u pitanju vrsta kazni koje su sudovi izrekli, to su: 24 zatvorske kazne protiv 24 osobe i 1 uvjetna kazna protiv 1 osobe te 2 novčane kazne protiv 2 osobe. Donesena je i 1 mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja te čuvanja u zdravstvenoj ustanovi. U izvještajnom razdoblju izrečene su i 4 oslobađajuće presude protiv 4 osobe".
Ako rad na provođenju Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za razdoblje do 2023. godine ne bude ozbiljan i aktivniji, BiH će se naći još niže na američkoj listi što bi ugrozilo ukupnu pomoć Sjedinjenih Američkih Država.
Ured za odnose s javnošću Veleposlanstva SAD-a u BiH za N1:
“Putem programa Biroa za borbu protiv međunarodne trgovine narkoticima i provođenje zakona (INL) pri Veleposlanstvu SAD-a i Ministarstva pravosuđa SAD-a, mi pružamo pomoć Bosni i Hercegovini kroz programe obuke i mentorstva namijenjenih policiji, tužiteljima i sucima koji rade na slučajevima trgovine ljudima. Drago nam je da je BiH počela raditi na nekim od ovih zadataka, ali još dosta treba da se uradi kako se BiH ne bi spustila još niže na američkoj listi za praćenje borbe protiv trgovine ljudima, što bi ugrozilo ukupnu pomoć SAD-a Bosni i Hercegovini. Žrtve trgovine ljudima zaslužuju zaštitu i pravdu”.
Slične poruke nadležnima je tijekom svoje posjete Bosni i Hercegovini priopćio i zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a. Predsjedništvo BiH potom je promptno usvojilo Izvještaj Vijeća ministara BiH o provođenju strategije suprotstavljanja trgovini ljudima u BiH.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine – zaključak 16. sjednice održane 17. rujna 2020. godine:
“Predsjedništvo Bosne i Hercegovine traži od Vijeća ministara BiH da se u cjelini provedu sve aktivnosti predviđene strategijom suprotstavljanja trgovine ljudima. Predsjedništvo BiH konstatira da pravosudni organi u Bosni i Hercegovini nisu ispunili očekivanu obavezu na procesuiranju počinitelja ovih teških krivičnih djela te zahtijeva da bez rezerve ispune svoje obaveze koje proizlaze iz strategije suprotstavljanja trgovine ljudima”.
“Plan je dostavljen Vijeću ministara BiH tako da brzo očekujem usvajanje”, izjavio je Selmo Cikotić, ministar sigurnosti BiH.
Hitno djelovanje nadležnih traže i izaslanici u državnom Parlamentu okupljeni oko Kluba za europske integracije i sigurnost. Upozoravaju da bi ukidanje nehumanitarne i netrgovinske pomoći Vlade SAD-a dovelo do katastrofalnih posljedica za Bosnu i Hercegovinu.
