Donji dom njemačkog parlamenta Bundestag izglasovao je, unatoč žestokom protivljenju Turske, rezoluciju kojom se ubijanje Armenaca od strane turskih snaga tijekom Prvog svjetskog rata, proglašava genocidom.
U raspravi koja je prethodila glasovanju predsjednik Bundestaga Norbert Lammert iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) ustvrdio je kako njemački parlament ne želi biti ni povjesničarska radna grupa niti sud ali da isto tako ne želi izbjegavati osjetljive teme.
"I to prije svega u pitanjima u kojima nekadašnje njemačko carstvo snosi dio odgovornosti", rekao je Lammert aludirajući time na savezništvo Carske Njemačke i Osmanskog carstva tijekom Prvog svjetskog rata.
Ankara prihvaća da su osmanske snage poubijale mnogo kršćanskih Armenaca, ali niječe da ih je preko milijun kao i da je postojala organizirana kampanja da ih se istrijebi ili da su postojale takve zapovijedi osmanskih vlasti.
Armenci procjenjuju da je 1,5 milijun pripadnika njihova naroda sustavno ubijeno potkraj Osmanskog carstva, a mnogi povjesničari i više od dvadeset zemalja, među njima Francuska, Italija i Rusija, priznali su genocid. Turska tvrdi da je bila riječ o građanskom ratu koji je pratila glad, u kojemu je poginulo od 300.000 do 500.000 Armenaca i isto toliko Turaka.
Rezolucija će vjerojatno razbjesniti Tursku, ključnog partnera Njemačke i Europske unije, u usporavanju priljeva migranata u zapadnu Europu prema sporazumu EU-a i Turske čiji je glavni pobornik bila njemačka kancelarka Angela Merkel.
Potpredsjednik demokršćanskog zastupničkog kluba Franz Josef Jung objasnio je kako Bundestagu nije stalo do toga da Turskoj, koja je važan partner Njemačke, dijeli lekcije.
"Između ostalog i zbog mnogih građana turskog porijekla koji žive u Njemačkoj je potrebno učiniti sve kako bi se suočilo s prošlošću i kako bi došlo do pomirenja", rekao je demokršćanski zastupnik.
Turske vlasti upozoravale Nijemce
Predsjednik stranke Zeleni Cem Oezdemir, koji je turskog porijekla, istaknuo je važnost ove rezolucije kako bi se napokon uklonile povijesne nepravde i otvorio put pomirenju.
"Mi ne smijemo zaboraviti ni krivnju Njemačke koja je u Prvom svjetskom ratu bila partner Osmanskog carstva", rekao je Oezdemir.
Zastupnik stranke Ljevica Gregor Gysi rekao je kako je došlo vrijeme konačno ove povijesne događaje nazvati pravim imenom.
"To nije bilo ništa drugo nego genocid nad Armencima, Aramejcima i pripadnicima ostalih kršćanskih manjina", rekao je Gysi.
On je istodobno kritizirao činjenicu da prilikom današnjeg glasovanja o rezoluciji, koju su predložili vladajuća demokršćanska Unije CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) te oporbena stranka Zeleni, nisu nazočili visoki predstavnici Njemačke vlade.
Ispričavši se zauzetošću glasovanju u Bundestagu nisu nazočili ni kancelarka Angela Merkel niti njezin zamjenik Sigmar Gabriel kao ni ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.
Turski državni vrh upozorio je uoči glasovanja u Bundestagu na pogoršanje, zbog njemačke uloge u sporu između Bruxellesa i Ankare oko ukidanja viza za turske državljane kao i spora oko njemačkog satiričara Jana Boehmermanna, ionako zategnutih tursko-njemačkih odnosa.
U raspravi koja je prethodila glasovanju predsjednik Bundestaga Norbert Lammert iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) ustvrdio je kako njemački parlament ne želi biti ni povjesničarska radna grupa niti sud ali da isto tako ne želi izbjegavati osjetljive teme.
"I to prije svega u pitanjima u kojima nekadašnje njemačko carstvo snosi dio odgovornosti", rekao je Lammert aludirajući time na savezništvo Carske Njemačke i Osmanskog carstva tijekom Prvog svjetskog rata.
Ankara prihvaća da su osmanske snage poubijale mnogo kršćanskih Armenaca, ali niječe da ih je preko milijun kao i da je postojala organizirana kampanja da ih se istrijebi ili da su postojale takve zapovijedi osmanskih vlasti.
Armenci procjenjuju da je 1,5 milijun pripadnika njihova naroda sustavno ubijeno potkraj Osmanskog carstva, a mnogi povjesničari i više od dvadeset zemalja, među njima Francuska, Italija i Rusija, priznali su genocid. Turska tvrdi da je bila riječ o građanskom ratu koji je pratila glad, u kojemu je poginulo od 300.000 do 500.000 Armenaca i isto toliko Turaka.
Rezolucija će vjerojatno razbjesniti Tursku, ključnog partnera Njemačke i Europske unije, u usporavanju priljeva migranata u zapadnu Europu prema sporazumu EU-a i Turske čiji je glavni pobornik bila njemačka kancelarka Angela Merkel.
Potpredsjednik demokršćanskog zastupničkog kluba Franz Josef Jung objasnio je kako Bundestagu nije stalo do toga da Turskoj, koja je važan partner Njemačke, dijeli lekcije.
"Između ostalog i zbog mnogih građana turskog porijekla koji žive u Njemačkoj je potrebno učiniti sve kako bi se suočilo s prošlošću i kako bi došlo do pomirenja", rekao je demokršćanski zastupnik.
Turske vlasti upozoravale Nijemce
Predsjednik stranke Zeleni Cem Oezdemir, koji je turskog porijekla, istaknuo je važnost ove rezolucije kako bi se napokon uklonile povijesne nepravde i otvorio put pomirenju.
"Mi ne smijemo zaboraviti ni krivnju Njemačke koja je u Prvom svjetskom ratu bila partner Osmanskog carstva", rekao je Oezdemir.
Zastupnik stranke Ljevica Gregor Gysi rekao je kako je došlo vrijeme konačno ove povijesne događaje nazvati pravim imenom.
"To nije bilo ništa drugo nego genocid nad Armencima, Aramejcima i pripadnicima ostalih kršćanskih manjina", rekao je Gysi.
On je istodobno kritizirao činjenicu da prilikom današnjeg glasovanja o rezoluciji, koju su predložili vladajuća demokršćanska Unije CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) te oporbena stranka Zeleni, nisu nazočili visoki predstavnici Njemačke vlade.
Ispričavši se zauzetošću glasovanju u Bundestagu nisu nazočili ni kancelarka Angela Merkel niti njezin zamjenik Sigmar Gabriel kao ni ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.
Turski državni vrh upozorio je uoči glasovanja u Bundestagu na pogoršanje, zbog njemačke uloge u sporu između Bruxellesa i Ankare oko ukidanja viza za turske državljane kao i spora oko njemačkog satiričara Jana Boehmermanna, ionako zategnutih tursko-njemačkih odnosa.
