Sindikati učitelja i nastavnika Hercegovačko-neretvanske županije traže žurnu primjenu novih pedagoških standarda. Time će Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije riješiti sudbinu 130 nastavnika u županiji koji ove godine ostaju bez norme.
Slavko Lauš, predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a, nazvao je to pitanje gorućim problemom koji se u roku od mjesec dana mora riješiti.
“U pitanju je sudbina ogromnog broja prosvjetnih djelatnika. Ukoliko županijsko ministarstvo ima volje, možemo krenuti u novu školsku godinu bitno rasterećeni”, kazao je Lauš.
Sadašnja pravila o broju djece u jednom razredu propisuju 32 učenika po jednome odjeljenju. Zbog znatno smanjenog broja djece smanjuje se i broj odjeljenja tako da učitelji i nastavnici sve češće imaju smanjeni broj sati u odnosu na prije. Kako bi ispunili normu, prisiljeni su raditi u dvije ili ponekada tri škole.
Lauš rješenje problema vidi u primjeni novih pedagoških standarda koji propisuju najviše 26 djece u jednome odjeljenju. Tada bi nastavnici zadržali normu, a učenici dobili kvalitetniju nastavu, piše Dnevni list.
“Optimalni broj učenika bi, u tom slučaju, bio od 18 do 22 u jednome razredu. Time bi proces prijenosa znanja bio kvalitetniji. Školarci bi imali sadržajniju nastavu, a nastavnik više vremena posvetiti se svakom učeniku ponaosob”, smatra Lauš.
Kao primjer loših posljedica neprimjene novih pravila on navodi nastavni proces u prigradskim naseljima Rodoč i Jasenice. Zbog smanjenog broja djece u idućoj školskoj godini će se pojedina odjeljenja prvog i drugog razreda spojiti u jedan. Tako će jedan nastavnik u isto vrijeme u jednome odjeljenju predavati i prvašićima i učenicima drugog razreda.
“To u 21. stoljeću jednostavno ne možemo dopustiti. Loše posljedice takvoga obrazovanja će osjetiti prvenstveno učenici jer im se nastavnik u odgovarajućoj mjeri neće moći posvetiti. Predavati u isto vrijeme različitim razredima se može događati u zabačenim selima koja su u izumiranju, ali ne i u mostarskom prigradskom naselju koje je puno života”, kategoričan je Lauš.
On je sastanak Sindikata HNŽ-a najavio za sredinu idućega tjedna nakon čega će se zatražiti hitan sastanak sa Zlatkom Hadžiomerovićem, županijskim ministrom obrazovanja. Sindikat je spreman poduzeti sve zakonom propisane mjere ukoliko se Ministarstvo ogluši na njihove zahtjeve.
Zlatko Hadžiomerović, ministar prosvjete HNŽ-a, tvrdi da je županijska Vlada adresa na koju se sindikati učitelja trebaju obraćati.
“Ministarstvo kojemu sam na čelu ne kreira proračun. Ja mogu lobirati za učitelje, ali ne mogu utjecati u bitnoj mjeri na krajnju odluku Vlade. No, ni najveći optimisti se ne bi trebali nadati da će se pitanje usvajanja novih pedagoških standarda riješiti za mjesec dana. Ja bih rekao da bi to možda bilo moguće tek u idućoj školskoj godini”, kazao je Hadžiomerović.
Njegovu potporu će nastavnici koji su tehnološki višak imati kroz preporuku koje će Ministarstvo uputiti svim osnovnim školama naše županije, navodi Dnevni list.
“Sugerirati ćemo ravnateljima i školskim odborima da ne primaju novi kadar, nego da prednost daju onima kojima nedostaje određeni broj sati kako bi imali punu normu”, kazao je Hadžiomerović.
dnevni-list.ba
Slavko Lauš, predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a, nazvao je to pitanje gorućim problemom koji se u roku od mjesec dana mora riješiti.
“U pitanju je sudbina ogromnog broja prosvjetnih djelatnika. Ukoliko županijsko ministarstvo ima volje, možemo krenuti u novu školsku godinu bitno rasterećeni”, kazao je Lauš.
Sadašnja pravila o broju djece u jednom razredu propisuju 32 učenika po jednome odjeljenju. Zbog znatno smanjenog broja djece smanjuje se i broj odjeljenja tako da učitelji i nastavnici sve češće imaju smanjeni broj sati u odnosu na prije. Kako bi ispunili normu, prisiljeni su raditi u dvije ili ponekada tri škole.
Lauš rješenje problema vidi u primjeni novih pedagoških standarda koji propisuju najviše 26 djece u jednome odjeljenju. Tada bi nastavnici zadržali normu, a učenici dobili kvalitetniju nastavu, piše Dnevni list.
“Optimalni broj učenika bi, u tom slučaju, bio od 18 do 22 u jednome razredu. Time bi proces prijenosa znanja bio kvalitetniji. Školarci bi imali sadržajniju nastavu, a nastavnik više vremena posvetiti se svakom učeniku ponaosob”, smatra Lauš.
Kao primjer loših posljedica neprimjene novih pravila on navodi nastavni proces u prigradskim naseljima Rodoč i Jasenice. Zbog smanjenog broja djece u idućoj školskoj godini će se pojedina odjeljenja prvog i drugog razreda spojiti u jedan. Tako će jedan nastavnik u isto vrijeme u jednome odjeljenju predavati i prvašićima i učenicima drugog razreda.
“To u 21. stoljeću jednostavno ne možemo dopustiti. Loše posljedice takvoga obrazovanja će osjetiti prvenstveno učenici jer im se nastavnik u odgovarajućoj mjeri neće moći posvetiti. Predavati u isto vrijeme različitim razredima se može događati u zabačenim selima koja su u izumiranju, ali ne i u mostarskom prigradskom naselju koje je puno života”, kategoričan je Lauš.
On je sastanak Sindikata HNŽ-a najavio za sredinu idućega tjedna nakon čega će se zatražiti hitan sastanak sa Zlatkom Hadžiomerovićem, županijskim ministrom obrazovanja. Sindikat je spreman poduzeti sve zakonom propisane mjere ukoliko se Ministarstvo ogluši na njihove zahtjeve.
Zlatko Hadžiomerović, ministar prosvjete HNŽ-a, tvrdi da je županijska Vlada adresa na koju se sindikati učitelja trebaju obraćati.
“Ministarstvo kojemu sam na čelu ne kreira proračun. Ja mogu lobirati za učitelje, ali ne mogu utjecati u bitnoj mjeri na krajnju odluku Vlade. No, ni najveći optimisti se ne bi trebali nadati da će se pitanje usvajanja novih pedagoških standarda riješiti za mjesec dana. Ja bih rekao da bi to možda bilo moguće tek u idućoj školskoj godini”, kazao je Hadžiomerović.
Njegovu potporu će nastavnici koji su tehnološki višak imati kroz preporuku koje će Ministarstvo uputiti svim osnovnim školama naše županije, navodi Dnevni list.
“Sugerirati ćemo ravnateljima i školskim odborima da ne primaju novi kadar, nego da prednost daju onima kojima nedostaje određeni broj sati kako bi imali punu normu”, kazao je Hadžiomerović.
dnevni-list.ba
