Direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH prim.dr. Aida Đozo rekla je u izjavi za Federalnu novinsku agenciju da krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor toga jest čovjek – darivatelj krvi. Kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno liječenje bolesnika, potrebno je uvijek imati dovoljan broj darivatelja krvi, a time i dovoljne količine krvi u pričuvi.
Naglasila je da krv uvijek mora čekati pacijenta, jer pacijent ne može čekati krv i to bi bilo pogubno za njega.
-Pandemija se održava na sve, pa tako i na nas. Situacija je možda najteža od početka pandemije. Trenutno imamo situaciju da moramo odbiti mnoge koji bi htjeli darovati krv, jer spadaju u skupine rekonvalescenata, osoba koje su primile cjepiva, hematološke pacijente, zaražene COVID-19 i slično - tvrdi Đozo.
Ističe kako je na dnevnoj razini potrebno 250 jedinica doza krvi.
-Rizično je provoditi akcije darivanja krvi u vremenu pandemije. U prosjeku od prijavljenih 30 ljudi na dobrovoljno darivanje krvi, 20 ne može dati krv. Također, ne može se primijeniti neki naročit metod, osim apela građanima koji su zdravi, nemaju oboljenja niti su zaraženi COVID-19 da se jave na test i dobrovoljno daruju krv - poručuje Đozo.
Ističe da krv može darivati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja nakon pregleda i odluke liječnika specijaliste transfuzijske medicine, tjelesne težine proporcionalne visini, te tjelesne temperature do 37 stupnjeva.
-Također, svaka zdrava osoba između 18 i 65 (70) godina starosti može bez opasnosti za svoje zdravlje darovati krv, tri do četiri puta tijekom jedne godine. Krv se uzima samo kada je darivatelj zdrav i ima dovoljno željeza. Zdrav organizam darivatelja krvi vrlo brzo u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastavne dijelove darovane krvi već unutar 24 sata. Organizam nadoknadi tekući dio krvi - plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita – naglasila je.
Dr. Đozo kaže da najviše darivatelja krvi ima sa O i A krvnom grupom.
-Kada govorim o nedostatku krvne grupe tu je AB, jer njih zapravo ima i najmanje u populaciji, pa tako i u davaocima krvi, zatim rh negativni darivatelji – kazala je Đozo.
Po njenim riječima, veliki problem u ovoj oblasti predstavlja to što kod nas nije dovoljno razvijena svijest građana što zapravo dobrovoljno darivanje krvi znači za jednog čovjeka kome zatreba ova dragocjena tečnost.
Naglasila je da krv uvijek mora čekati pacijenta, jer pacijent ne može čekati krv i to bi bilo pogubno za njega.
-Pandemija se održava na sve, pa tako i na nas. Situacija je možda najteža od početka pandemije. Trenutno imamo situaciju da moramo odbiti mnoge koji bi htjeli darovati krv, jer spadaju u skupine rekonvalescenata, osoba koje su primile cjepiva, hematološke pacijente, zaražene COVID-19 i slično - tvrdi Đozo.
Ističe kako je na dnevnoj razini potrebno 250 jedinica doza krvi.
-Rizično je provoditi akcije darivanja krvi u vremenu pandemije. U prosjeku od prijavljenih 30 ljudi na dobrovoljno darivanje krvi, 20 ne može dati krv. Također, ne može se primijeniti neki naročit metod, osim apela građanima koji su zdravi, nemaju oboljenja niti su zaraženi COVID-19 da se jave na test i dobrovoljno daruju krv - poručuje Đozo.
Ističe da krv može darivati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja nakon pregleda i odluke liječnika specijaliste transfuzijske medicine, tjelesne težine proporcionalne visini, te tjelesne temperature do 37 stupnjeva.
-Također, svaka zdrava osoba između 18 i 65 (70) godina starosti može bez opasnosti za svoje zdravlje darovati krv, tri do četiri puta tijekom jedne godine. Krv se uzima samo kada je darivatelj zdrav i ima dovoljno željeza. Zdrav organizam darivatelja krvi vrlo brzo u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastavne dijelove darovane krvi već unutar 24 sata. Organizam nadoknadi tekući dio krvi - plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita – naglasila je.
Dr. Đozo kaže da najviše darivatelja krvi ima sa O i A krvnom grupom.
-Kada govorim o nedostatku krvne grupe tu je AB, jer njih zapravo ima i najmanje u populaciji, pa tako i u davaocima krvi, zatim rh negativni darivatelji – kazala je Đozo.
Po njenim riječima, veliki problem u ovoj oblasti predstavlja to što kod nas nije dovoljno razvijena svijest građana što zapravo dobrovoljno darivanje krvi znači za jednog čovjeka kome zatreba ova dragocjena tečnost.
