Fotografirajući u nedjelju (jučer) prirodu po proslapskoj planini jedan od domaćina pokaza nam otvor na zemlji i kaže da je to „ćemerena“ čatrnja. Nikad čuli za riječ „ćemerena“!
Domaćin nam je objasnio da naši stari nisu imali betona nego bi od zemlje i kamena pravili i zidali čatrnje. Čatrnja je u obliku kvadrata a preko bi se stavljale grede koje bi se prekrile kamenom i zemljom. Na sredini bi se ostavljao otvor s kojeg bi se hvatala voda.
Sve čatrnje građene su pri strani tako da je upliv vode bio iz strane brda a pravljeni su i slivnici da bi što manje mulja ušlo u čatrnju.
Ovakve čatrnje bile su jedini izvor vode i jedan od načina opstanka na našim planinama. Voda se čuvala i štedjela te upotrebljavala samo za najosnovnije potrebe. Tko je imao vodu u ljetnim mjesecima bio je bogat i mogao je da opstane u surovim uvjetima a bogatiji su imali i po nekoliko čatrnja.
Danas je drugačije, čatrnje se grade na moderniji način dok su ove stare napuštene ili urušene. Na kraju ostalo nam je pitanje – kako se voda u čatrnjama od kamena i obične zemlje, bez betona, uopće zadržavala?
Sve čatrnje građene su pri strani tako da je upliv vode bio iz strane brda a pravljeni su i slivnici da bi što manje mulja ušlo u čatrnju.
Ovakve čatrnje bile su jedini izvor vode i jedan od načina opstanka na našim planinama. Voda se čuvala i štedjela te upotrebljavala samo za najosnovnije potrebe. Tko je imao vodu u ljetnim mjesecima bio je bogat i mogao je da opstane u surovim uvjetima a bogatiji su imali i po nekoliko čatrnja.
Danas je drugačije, čatrnje se grade na moderniji način dok su ove stare napuštene ili urušene. Na kraju ostalo nam je pitanje – kako se voda u čatrnjama od kamena i obične zemlje, bez betona, uopće zadržavala?
