Kruška spada među najatraktivnije voće. Kada cvjetaju, stabla kruške imaju prelijepe bukete, bijelog cvijeća u rano proljeće.
Prva godina orezivanja postavlja budući oblik drveta. U kasnijim godinama, treba nastaviti s oblikovanjem stabla. Rezidbu kruške obavljamo u dva navrata, i to zimsku i ljetnu (zelenu) rezidbu.
Zavisno od klimatskih uvjeta, zimsku rezidbu možemo obavljati od otpadanja lišća pa sve do početka travnja.
Kruške se režu u ožujku, ali...
Ipak, kod najvećeg dijela krušaka rezidbu obavljamo u mjesecu ožujku.
Rezidbu možemo obavljati tijekom razdoblja mirovanja vegetacije, osim u dane kad se temperatura spušta ispod nule i ima mraza.
Grane i grančice odrezane tijekom zimske rezidbe ne sadrže puno organskih materija koje su tada koncentrirane u korijenu, drvetu i nosećim granama.
Rezidbom do željenog uzgojnog oblika
Rezidbom, krušku dovodimo do željenoga uzgojnog oblika, te uz pomoć drugih agrotehničkih mjera reguliramo redovnu i obilnu rodnost kao i dobivanje visoko kvalitetnih plodova.
Rezidbom kruške treba zamijeniti trideset posto rodnog drveta, i time stvoriti povoljnije uvjete za razvoj plodova, kao i za porast novih rodnih grana.
Tijekom oblikovanja uzgojnog oblika kruške ne smijemo jako rezati, jer jaka rezidba potiče izbijanje velikog broja vodopija, koje ne služe ničemu i uklanjamo ih iduće godine prilikom rezidbe.
Takva jaka (oštra) rezidba ima negativan utjecaj na mladu voćku, jer usporava početak rađanja i smanjuje rast cijelog stabla. Umjerenom rezidbom kod mladih krušaka postižemo stvaranje snažnog drveta, prošaranog sekundarnim i tercijarnim granama, koje nose rodno drvo. Kod kraće orezane grane razvit će se bujniji izboji nego na dugačkoj orezanoj grani.
Važnost vršnog pupoljka
Kod kruške je vrlo bitan vršni pupoljak, iz kojeg izbijaju najjači izboji. To je bitno kod formiranja uzgojnih oblika, odnosno izgradnji kosturnih grana. Rodno drvo kruške uglavnom je kratko.
Kao što ima sorti jabuka koje rode na dužim rodnim granama, tako i sorte kruške „viljamovka“, „krasanka“ i „hardijeva“ rađaju na dužim granama.
Ovi lastari se ne skraćuju jer se cvjetovi na njima otvaraju sedam do deset dana kasnije, što u slučaju proljetnih mrazeva može biti od velikog značaja.
„Krasanka“ je posebno osjetljiva na rezidbu. Na stablu ove sorte praktično se ostavlja onoliko pupoljaka koliko se želi plodova.
Odstranjivanje grana
Rezidbom se, obično, grane ne prikraćuju nego se odstranjuju. Prikraćuju se samo sadnice nakon sadnje, na visinu formiranja krošnje te one grane iz kojih želimo izazvati grananje postranih pupova.
U odnosu na jabuku, kruška se odlikuje oštrim kutevima grananja i uspravnijim rastom mladica pa je potrebno grane više povijati, posebno u prvim godinama nakon sadnje kako bi se krošnja oblikovala u skladu sa željenim uzgojnim oblikom.
Izvor: Agrosavjet
Prva godina orezivanja postavlja budući oblik drveta. U kasnijim godinama, treba nastaviti s oblikovanjem stabla. Rezidbu kruške obavljamo u dva navrata, i to zimsku i ljetnu (zelenu) rezidbu.
Zavisno od klimatskih uvjeta, zimsku rezidbu možemo obavljati od otpadanja lišća pa sve do početka travnja.
Kruške se režu u ožujku, ali...
Ipak, kod najvećeg dijela krušaka rezidbu obavljamo u mjesecu ožujku.
Rezidbu možemo obavljati tijekom razdoblja mirovanja vegetacije, osim u dane kad se temperatura spušta ispod nule i ima mraza.
Grane i grančice odrezane tijekom zimske rezidbe ne sadrže puno organskih materija koje su tada koncentrirane u korijenu, drvetu i nosećim granama.
Rezidbom do željenog uzgojnog oblika
Rezidbom, krušku dovodimo do željenoga uzgojnog oblika, te uz pomoć drugih agrotehničkih mjera reguliramo redovnu i obilnu rodnost kao i dobivanje visoko kvalitetnih plodova.
Rezidbom kruške treba zamijeniti trideset posto rodnog drveta, i time stvoriti povoljnije uvjete za razvoj plodova, kao i za porast novih rodnih grana.
Tijekom oblikovanja uzgojnog oblika kruške ne smijemo jako rezati, jer jaka rezidba potiče izbijanje velikog broja vodopija, koje ne služe ničemu i uklanjamo ih iduće godine prilikom rezidbe.
Takva jaka (oštra) rezidba ima negativan utjecaj na mladu voćku, jer usporava početak rađanja i smanjuje rast cijelog stabla. Umjerenom rezidbom kod mladih krušaka postižemo stvaranje snažnog drveta, prošaranog sekundarnim i tercijarnim granama, koje nose rodno drvo. Kod kraće orezane grane razvit će se bujniji izboji nego na dugačkoj orezanoj grani.
Važnost vršnog pupoljka
Kod kruške je vrlo bitan vršni pupoljak, iz kojeg izbijaju najjači izboji. To je bitno kod formiranja uzgojnih oblika, odnosno izgradnji kosturnih grana. Rodno drvo kruške uglavnom je kratko.
Kao što ima sorti jabuka koje rode na dužim rodnim granama, tako i sorte kruške „viljamovka“, „krasanka“ i „hardijeva“ rađaju na dužim granama.
Ovi lastari se ne skraćuju jer se cvjetovi na njima otvaraju sedam do deset dana kasnije, što u slučaju proljetnih mrazeva može biti od velikog značaja.
„Krasanka“ je posebno osjetljiva na rezidbu. Na stablu ove sorte praktično se ostavlja onoliko pupoljaka koliko se želi plodova.
Odstranjivanje grana
Rezidbom se, obično, grane ne prikraćuju nego se odstranjuju. Prikraćuju se samo sadnice nakon sadnje, na visinu formiranja krošnje te one grane iz kojih želimo izazvati grananje postranih pupova.
U odnosu na jabuku, kruška se odlikuje oštrim kutevima grananja i uspravnijim rastom mladica pa je potrebno grane više povijati, posebno u prvim godinama nakon sadnje kako bi se krošnja oblikovala u skladu sa željenim uzgojnim oblikom.
Izvor: Agrosavjet
