Djeluju umorno nakon tko zna kojeg sastanka o borbi protiv koronavirusa. I opet pred kamerama zahvala građanima koja djeluje rutinski. Opet mnogo brojaka i opet mnogo "ako bude ovako, onda će biti…". I ponovno nedostaje jedan gorljivi autentični apel. Njemačka kancelarka Angela Merkel i njezina pratnja, premijeri saveznih pokrajina Bavarske i Berlina, Markus Söder i Michael Müller, djeluju iscrpljeno nakon gotovo devet sati rasprave. Više od 24 kriznih sastanaka u samo jednoj godini.
Mnogo od toga što je dogovoreno moglo se predvidjeti. Takozvani lockdown se produljuje, zasad do 28. ožujka. To je bilo i nužno unatoč tome što mnoge radnje i samostalne poduzetnike dovodi u nezavidnu situaciju. Brojke još uvijek ne dozvoljavaju da se mirne savjesti može dopustiti otvaranje, prije svega i zbog toga što se mutirane varijante virusa sve češće pojavljuju u izvješćima, piše Deutsche Welle.
No isto tako je bilo predvidljivo da će se nekim sektorima otvoriti perspektiva otvaranja. Poput terasa kafića i restorana, muzeja i djelomice trgovina. I povezivanje otvaranja sa sedmodnevnom incidencijom ispod 35, što bi trebalo donijeti neku vrstu olakšanja, bilo je za predvidjeti. Druga je stvar pitanje je li to u ovom trenutku uopće pametno.
Cijepljenje! Cijepljenje! Cijepljenje!
No sve to ne ukazuje na trenutni gorući problem u Njemačkoj: još uvijek se premalo cijepi. U SAD-u novi predsjednik najavljuje cijepljenje svih građana do kraja svibnja. U Njemačkoj je nakon gotovo dva i pol mjeseca od početka akcije cijepljeno jedva pet posto građana. Doduše uglavnom se radi o najstarijima i najugroženijima, no to ne skriva činjenicu da proces zapinje na temeljnim pitanjima.
Na primjer: brzina cijepljenja. Incidencija se ne snižava samo svakodnevnim mjerama, nego i cijepljenjem. Što je moguće brže, što je moguće više. Sedam dana u tjednu, 24 sata dnevno. Njemački mediji su još prije Božića slavili dolazak prvog cjepiva. Nakon toga se dugo vrijeme nije dogodilo ništa. Sad je ipak postignut dogovor oko toga da od travnja u cijepljenje budu uključeni i liječnici u svojim ordinacijama. Merkel priznaje kako postoji "prostor za povećanje broja cijepljenja".
Drugi primjer je tzv. taktično cijepljenje. U drugim zemljama se interval između prvog i drugog cijepljenja produljuje jer su oni koji su primili prvo cjepivo više-manje zaštićeni. U tom razdoblju bi se mogli cijepiti mnogi koji čekaju prvu dozu. Sad je barem postignut dogovor da se ovaj interval iskoristi maksimalno kako bi što više građana primilo barem prvo cjepivo.
Jedan drugi primjer su brzi testovi koji slove kao ključ za daljnja otvaranja. U veljači je ministar zdravstva Jens Spahn obećao besplatne testove za sve već od početka ožujka. No to se nije obistinilo. Sad se to pomaknulo na 8. ožujka. Paralelno s državom, u igru s brzim testovima sad uskaču i veliki trgovinski lanci koje će od ovog vikenda prodavati tražene testove.
Razočaravajuće odluke
Trenutna eskalacija neodlučnosti samo je jedna daljnja etapa u gomili razočaravajućih neprikladnih odluka. Jedan od primjera za to je pitanje rada od kuće. Uporno se ponavljalo kako je to dobar mehanizam u borbi protiv širenja zaraze. Njega je često hvalila i kancelarka. No tek 27. siječnja je na snagu stupila i odredba po kojoj poslodavci svugdje tamo gdje je to moguće moraju omogućiti rad od kuće. Do tad su milijuni građana Njemačke, unatoč strogom lockdownu, morali svakoga dana na posao. Kancelarka je samo apelirala.
Godinu dana nakon izbijanja pandemije jedno je jasno: Nijemci mogu mnogo toga u ovoj krizi dobro proračunati i planirati. No to trenutno nije tako važno. Ono što je sad važno je cijepljenje i testiranje. I sakupljanje što je moguće više spoznaja kako bi se spriječila nova eksplozija brojeva novozaraženih i kako bi se došlo do barem malo normalnosti, piše Deutsche Welle.
No politika više ne signalizira duh koji je potreban u borbi protiv pandemije. I što je još gore, njezini potezi ubijaju i ono malo duha koji je preostao i prije svega utječe pogubno na strpljenje građana. Ovo je sve samo ne odlučujući i prijelomni trenutak u borbi protiv pandemije.
Mnogo od toga što je dogovoreno moglo se predvidjeti. Takozvani lockdown se produljuje, zasad do 28. ožujka. To je bilo i nužno unatoč tome što mnoge radnje i samostalne poduzetnike dovodi u nezavidnu situaciju. Brojke još uvijek ne dozvoljavaju da se mirne savjesti može dopustiti otvaranje, prije svega i zbog toga što se mutirane varijante virusa sve češće pojavljuju u izvješćima, piše Deutsche Welle.
No isto tako je bilo predvidljivo da će se nekim sektorima otvoriti perspektiva otvaranja. Poput terasa kafića i restorana, muzeja i djelomice trgovina. I povezivanje otvaranja sa sedmodnevnom incidencijom ispod 35, što bi trebalo donijeti neku vrstu olakšanja, bilo je za predvidjeti. Druga je stvar pitanje je li to u ovom trenutku uopće pametno.
Cijepljenje! Cijepljenje! Cijepljenje!
No sve to ne ukazuje na trenutni gorući problem u Njemačkoj: još uvijek se premalo cijepi. U SAD-u novi predsjednik najavljuje cijepljenje svih građana do kraja svibnja. U Njemačkoj je nakon gotovo dva i pol mjeseca od početka akcije cijepljeno jedva pet posto građana. Doduše uglavnom se radi o najstarijima i najugroženijima, no to ne skriva činjenicu da proces zapinje na temeljnim pitanjima.
Na primjer: brzina cijepljenja. Incidencija se ne snižava samo svakodnevnim mjerama, nego i cijepljenjem. Što je moguće brže, što je moguće više. Sedam dana u tjednu, 24 sata dnevno. Njemački mediji su još prije Božića slavili dolazak prvog cjepiva. Nakon toga se dugo vrijeme nije dogodilo ništa. Sad je ipak postignut dogovor oko toga da od travnja u cijepljenje budu uključeni i liječnici u svojim ordinacijama. Merkel priznaje kako postoji "prostor za povećanje broja cijepljenja".
Drugi primjer je tzv. taktično cijepljenje. U drugim zemljama se interval između prvog i drugog cijepljenja produljuje jer su oni koji su primili prvo cjepivo više-manje zaštićeni. U tom razdoblju bi se mogli cijepiti mnogi koji čekaju prvu dozu. Sad je barem postignut dogovor da se ovaj interval iskoristi maksimalno kako bi što više građana primilo barem prvo cjepivo.
Jedan drugi primjer su brzi testovi koji slove kao ključ za daljnja otvaranja. U veljači je ministar zdravstva Jens Spahn obećao besplatne testove za sve već od početka ožujka. No to se nije obistinilo. Sad se to pomaknulo na 8. ožujka. Paralelno s državom, u igru s brzim testovima sad uskaču i veliki trgovinski lanci koje će od ovog vikenda prodavati tražene testove.
Razočaravajuće odluke
Trenutna eskalacija neodlučnosti samo je jedna daljnja etapa u gomili razočaravajućih neprikladnih odluka. Jedan od primjera za to je pitanje rada od kuće. Uporno se ponavljalo kako je to dobar mehanizam u borbi protiv širenja zaraze. Njega je često hvalila i kancelarka. No tek 27. siječnja je na snagu stupila i odredba po kojoj poslodavci svugdje tamo gdje je to moguće moraju omogućiti rad od kuće. Do tad su milijuni građana Njemačke, unatoč strogom lockdownu, morali svakoga dana na posao. Kancelarka je samo apelirala.
Godinu dana nakon izbijanja pandemije jedno je jasno: Nijemci mogu mnogo toga u ovoj krizi dobro proračunati i planirati. No to trenutno nije tako važno. Ono što je sad važno je cijepljenje i testiranje. I sakupljanje što je moguće više spoznaja kako bi se spriječila nova eksplozija brojeva novozaraženih i kako bi se došlo do barem malo normalnosti, piše Deutsche Welle.
No politika više ne signalizira duh koji je potreban u borbi protiv pandemije. I što je još gore, njezini potezi ubijaju i ono malo duha koji je preostao i prije svega utječe pogubno na strpljenje građana. Ovo je sve samo ne odlučujući i prijelomni trenutak u borbi protiv pandemije.
