Osnovna tema ovogodišnjeg zasjedanja je "Odolijevanje međunarodnoj ekonomskoj i financijskoj krizi: kakvu ulogu imaju parlamenti, a poglavito gornji domovi u Europi“.
U okviru prve sesije "Imaju li parlamenti ulogu supervizora u upravljanju euro zonom?” sudionicima se obratio predsjedatelj Doma naroda PSBiH Dragan Čović.
On je kazao da, iako je BiH još daleko od članstva u EU, a posebice od članstva u euro zoni, kao i sve druge europske države izložena je svim negativnim utjecajima vezanim za financijsku i ekonomsku krizu u Europi.
"Gospodarstvo BiH je toliko vezano i ovisno o gospodarstvu EU, tako da je i "Standard and Poors", u svojoj analizi, stavio BiH na treće mjesto ljestvice država središnje i istočne Europe prema izloženosti njihovog gospodarstva na zbivanja u euro zoni", kazao je Čović.
Dodao je da, prema analizi "Standard and Poors", države ove regije koje nisu članice euro zone, njih ukupno 19, rangirane su po osjetljivosti na poremećaje u prilivu kapitala iz euro zone, tako da je BiH svrstana na treće mjesto, nakon Turske i Mađarske.
"Ranjivost našeg gospodarstva na zbivanja u euro zoni ispoljava se preko trgovinske razmjene i kretanja BDP-a, te dovodi do povećanja razine javnog duga i sniženja kreditnog rejtinga. Sasvim je logično da na nas utječe pad razine potražnje u euro zoni za robom iz središnje i istočne Europe, kao i smanjenje podrške banaka iz euro zone filijalama u BiH", kazao je Čović.
Po njegovim riječima, monetarna politika BiH temelji se na načelu Currency Boarda, načelu koje podrazumijeva da za našu valutu postoji puno pokriće u konvertibilnim deviznim sredstvima po fiksnom tečaju.
"Vezivanjem vrijednosti naše valute za vrijednost eura, određena je apsolutna povezanost našeg financijskog sustava s euro zonom, kao i ovisnost o stabilnosti eura", kazao je Čović.
Upravo zbog ovih razloga, istaknuo je, pozdravljamo odluke europskih lidera iz euro zone da podrže plan kancelarke Merkel i predsjednika Sarkozya o uvođenju obvezujućih pravila usmjerenih k osiguranju fiskalne i ekonomske discipline te ekonomskoj integraciji euro zone.
Čović je kazao da parlamenti, prije svega, imaju opću ulogu demokratskih supervizora i mjerodavni su za cjelokupne financijske i ekonomske aktivnosti na nacionalnoj razini.
Donošenje odgovarajućih zakona iz financijskog sektora, a prije svega proračuna, daje nacionalnim parlamentima poziciju u kojima oni predstavljaju temelje samog financijskog sustava unutar Europe.
"Zbog toga, sami parlamenti moraju nametnuti i obvezu odgovornog ponašanja i balansiranog upravljanja financijama. Javna potrošnja i vanjski dug predstavljaju područja u kojima nacionalni parlamenti mogu djelovati kao supervizori ex-ante i time nametnuti stroge standarde u planiranju i upravljanju javnim financijama. Kao najviše demokratske institucije, ipak imaju neposredni mandat građana EU da kroz svoje odluke vode i ukupnu politiku EU", kazao je Čović.
Po njegovim riječima, i iskustvo Parlamentarne skupštine BiH pokazalo je da nacionalni parlamenti moraju poduzeti potrebne aktivnosti na suzbijanju i ublažavanju ekonomske krize.
"Tako je i gornji dom našeg parlamenta bio nositelj i predlagač brojnih mjera koje su osiguravale financijsku stabilnost, te vršio kontrolu nad financijskim tokovima u našoj zemlji, iako u navedenom nije imao pomoć mehanizama kojima se mogu služiti države članice EU", kazao je Čović, prenosi Sektor za odnose s javnošću PSBiH.
