Poslovno okruženje u BiH je i dalje opterećeno brojnim administrativnim preprekama, a tržište je fragmentirano uslijed različitih pravila, zbog čega se ne može postići stvarna sloboda kretanja robe i usluga, navodi Direkcija za ekonomsko planiranje BiH u Izvještaju o razvoju u prošloj godini. Kako je prenijela Srna, iz Direkcije navode da BiH, prema Globalnom indeksu konkurentnosti za 2016/2017. godinu, za razliku od prethodnih godina, nije zabilježila znatne promjene u svom rangiranju jer je dospjela na 107. mjesto od 138 zemalja, dok je prema prethodnom mjerenju bila na 111. mjestu.
Niska konkurentnost BiH ekonomije ima korijene u niskom obuhvatu obrazovanjem i obrazovnom sustavu koji ne priprema adekvatno kadrove za moderno tržište rada. U prošloj godini svega 10 posto radno sposobnog stanovništva imalo je više ili visoko obrazovanje, dok postotak radno sposobnog stanovništva sa završenom srednjom školom iznosi 52,1 posto.
Obrazovni sustav u BiH nije inkluzivnog karaktera, dodaju u Direkciji, i ne pridaje mu se odgovarajući značaj, iako predstavlja veoma važan stup u pristupu socijalnoj uključenosti i obrazovanju u EU. Iz Direkcije ističu i da je svako šesto domaćinstvo u BiH siromašno, dok postojeći sustav socijalne zaštite ne doprinosi smanjenju siromaštva u BiH. "Stoga ne čudi da je proces emigracije postao jedan od najvažnijih društveno- ekonomskih izazova s kojima se suočava BiH", navodi se u izvještaju.
Direkcija za ekonomsko planiranje navodi da je formiranje klastera za mala i srednja poduzeća jedan od načina povećanja industrijske konkurentnosti i ostvarivanja snažnijeg ekonomskog razvoja. U izvještaju se navodi i da je vrijeme da inovacije, kao jedan od nužnih faktora za prosperitet i ekonomski rast, zauzmu mjesto u institucionalnim i strateškim okvirima razvoja BiH. Prema Globalnom inovacijskom indeksu, BiH je u prošloj godini bila rangirana na 86. mjesto od 127 zemalja, što je mnogo lošije od pretprošle godine kada je bila na 79. mjestu.
Procijenjena ukupna izdvajanja za istraživanja iznosila su oko 0,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je cilj zemalja EU do 2020. godine izdvajanje za tu oblast iznose tri posto BDP-a. U izvještaju se navodi i da je BiH u prošloj godini ostvarila rast BDP-a od tri posto, što je nepromijenjena stopa rasta u odnosu na 2015.
Niska konkurentnost BiH ekonomije ima korijene u niskom obuhvatu obrazovanjem i obrazovnom sustavu koji ne priprema adekvatno kadrove za moderno tržište rada. U prošloj godini svega 10 posto radno sposobnog stanovništva imalo je više ili visoko obrazovanje, dok postotak radno sposobnog stanovništva sa završenom srednjom školom iznosi 52,1 posto.
Obrazovni sustav u BiH nije inkluzivnog karaktera, dodaju u Direkciji, i ne pridaje mu se odgovarajući značaj, iako predstavlja veoma važan stup u pristupu socijalnoj uključenosti i obrazovanju u EU. Iz Direkcije ističu i da je svako šesto domaćinstvo u BiH siromašno, dok postojeći sustav socijalne zaštite ne doprinosi smanjenju siromaštva u BiH. "Stoga ne čudi da je proces emigracije postao jedan od najvažnijih društveno- ekonomskih izazova s kojima se suočava BiH", navodi se u izvještaju.
Direkcija za ekonomsko planiranje navodi da je formiranje klastera za mala i srednja poduzeća jedan od načina povećanja industrijske konkurentnosti i ostvarivanja snažnijeg ekonomskog razvoja. U izvještaju se navodi i da je vrijeme da inovacije, kao jedan od nužnih faktora za prosperitet i ekonomski rast, zauzmu mjesto u institucionalnim i strateškim okvirima razvoja BiH. Prema Globalnom inovacijskom indeksu, BiH je u prošloj godini bila rangirana na 86. mjesto od 127 zemalja, što je mnogo lošije od pretprošle godine kada je bila na 79. mjestu.
Procijenjena ukupna izdvajanja za istraživanja iznosila su oko 0,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je cilj zemalja EU do 2020. godine izdvajanje za tu oblast iznose tri posto BDP-a. U izvještaju se navodi i da je BiH u prošloj godini ostvarila rast BDP-a od tri posto, što je nepromijenjena stopa rasta u odnosu na 2015.
