Pokazalo je to istraživanje provedeno u Istraživačkome centru Filozofskog fakulteta koje ekskluzivno objavljujemo. Brojni indikatori i parametri prikupljeni u ovome istraživanju potvrđuju s jedne strane gotovo monolitan stav u pogledu temeljnih nacionalnih pitanja, a s druge svojevrsnu zasićenost političkim elitama, ali ne i određenim idejama kao što je treći entitet. Da se danas održavaju opći ili lokalni izbori u BiH, na glasovanje bi izašlo čak 56,7 posto anketiranih Hrvata, što je zadovoljavajući podatak s obzirom na dosadašnje izborne procese gdje se zamjećivao značajan pad zainteresiranosti birača da za biračkom kutijom odlučuju o svojoj sudbini. Ovo istraživanje provedeno je izvan bilo kakve izborne kampanje ili značajnijih političkih aktivnosti što, također, daje zadovoljavajuće parametre o zainteresiranosti za odziv.
Na izbore sigurno ne bi izašlo dvostruko manje osoba od onih koji bi iskoristili svoje biračko pravo. Neće glasovati 28,5 posto Hrvata, dok to 14,8 posto ne zna. Ovi pak podaci komplementarni su i s gledanjima o političkoj popularnosti pojedinih stranaka i političkih lidera. Od osoba koje su se izjasnile da bi glasovale na izborima, čak 44,3 % bi ponovno poduprlo trenutačno najsnažniju stranku Hrvata HDZ BiH bez obzira na neke druge indikatore kada izražavaju nezadovoljstvo politikom koju vode. Na grafikonu sljedeći odgovor Hrvata je ‘ne znam’ za koga bi glasovali na izborima.
Ogromna razlika
Među poznatim odgovorima, od političkih subjekata, na drugoj poziciji je HDZ 1990. koji podupire 10,1 posto hrvatskih birača. Ove dvije stranke, čiji je i koalicijski status raskinut nakon problema u Hercegbosanskoj županiji čine uvjerljivo natpolovičnu većinu. Jedinu “prijetnju” im predstavljaju oni koji kažu da ne znaju za koga bi glasovali ili pak oni koji kažu da ne žele odgovoriti. Nakon ove dvije stranke slijedi potpuni ponor. Za čak osam stranaka Hrvati bi dodijelili tek 6,9 posto glasova i nijedna samostalno, prema ovim podacima, ne bi mogla prijeći izborni prag. Treća po popularnosti je stranka HSP BiH Zvonka Jurišića s potporom 1,8 % birača, te još jednim HSP-om, ali dr. Ante Starčevića koji bi poduprlo 1,6 posto birača. Boljitak bi od Hrvata dobio 1,3, SDP jedan posto glasova, HKDU 0,5, Budimirov SPP 0,4%, a HSS 0,2 kao i DF Željka Komšića. Čak 11,8 posto anketiranih nije željelo dati nikakav odgovor koga bi poduprli na ovim izborima, a 26,9 posto to ne zna. S druge pak strane neujednačen je poredak oko popularnosti političkih lidera u odnosu na njihove stranke. Na upit koji je od hrvatskih političara u BiH najviše ispunio očekivanja, najviše anketiranih, čak 55,2% odgovorilo je ‘ne znam’. Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović je osoba kojoj ipak vjeruje najviše Hrvata. Tako misli njih nešto više od četvrtine, odnosno 25,6 posto. Po ovome istraživanju, na drugome je mjestu Martin Raguž s potporom 5,5 posto anketiranih Hrvata.
Loša pozicija
Za razliku od njegove stranke Živko Budimir je na trećem mjestu popularnosti, a da je ispunio očekivanja smatra tek 1,8% Hrvata. Slijedi Jerko Ivanković Lijanović iz Boljitka, Zvonko Jurišić iz HSP-a BiH te Željko Komšić s potporom svega 1,1 posto Hrvata. Ovi podaci ukazuju da Hrvati političare ne percipiraju pretjerano pozitivno. Dapače, smatraju ih najodgovornijim za današnji položaj Hrvata u BiH za koji ocjenjuju da je loš. Čak 64,7 Hrvata smatra da je ustavna pozicija ovoga naroda loša ili jako loša. Neutralan odgovor, odnosno oni koji smatraju da nije niti dobra niti loša, ponudio je svaki peti anketirani Hrvat. Da je dobra ili jako dobra pozicija Hrvata, smatra tek 7,4 posto ispitanih. Oko ovoga pitanja najmanje je onih koji ne znaju odgovor ili pak ne žele odgovoriti. Samo ukupno 6,1 posto. Za lošu poziciju u BiH, Hrvati najodgovornijim smatraju svoje političare. Takvih je skoro trećina. No, ipak kada se pribroje podaci dvije stavke, međunarodne zajednice i OHR-a te bošnjačkih političara, Hrvati upravo njih smatraju najodgovornijim za današnji položaj. Takvih je 36,6%. Istodobno ima i onih, ali su rijetki, koji smatraju da su srpski političari najodgovorniji za današnji položaj Hrvata u BiH. Takvih je 3,8 posto. Među ponuđenim izborom odgovor nije pronašlo čak 9,3 posto Hrvata, a ne zna ili pak ne želi odgovoriti svaki peti anketirani. No, ako su u bilo čemu odlučni, Hrvati su jasni oko budućeg uređenja BiH. Najbolja opcija za Hrvate u BiH bi bi treći entitet. Tako smatra 52,3 posto, a kada se tome pridoda da bi zemlju bilo dobro preurediti kroz regije dobije se podatak o skoro 60 posto potpore novom teritorijalnom uređenju. Zanimljivo je da bi za BiH bez entiteta bilo 5,3 posto anketiranih Hrvata, dok pak 9,7 posto smatra kako ne bi ništa trebalo mijenjati smatrajući sadašnje stanje prihvatljivim.
Entitet DA, političari NE
Kao i kod nekih drugih pitanja, ne zna ili pak nije željelo ponuditi odgovor čak četvrtina Hrvata. Koliko vjeruju u treći entitet, toliko Hrvati pak nemaju vjere u njihove lidere u pogledu poboljšanja ustavne pozicije. Neuspješnim ili iznimno neuspješnim hrvatske političare u tome kontekstu smatra 44,4 posto ispitanika. Pojedinačno gledajući, ipak je najviše neodlučnih koji smatraju da su potezi hrvatskih političara i uspješni i neuspješni. Samo 16,9 posto smatra kako je taj angažman uspješan ili pak iznimno uspješan. Ne zna ili ne želi odgovoriti na pitanje o radu hrvatskih političara za poboljšanje ustavne pozicije Hrvata u BiH 9,5 ispitanih. Hrvati još manje smatraju pozitivnim političare iz reda Srba ili Bošnjaka. Na upit koji je od bošnjačkih i srpskih političara u BiH najviše ispunio vaša očekivanja, čak 72,1 posto Hrvata ne zna na to odgovor, a 7,5 posto ih ne želi odgovoriti. Pa ipak, osobi kojoj Hrvati najviše vjeruju je predsjednik SNSD-a i predsjednik RS-a Milorad Dodik. Za njega pozitivno mišljenje, odnosno ispunio je očekivanja svakog osmog Hrvata, ili u postotcima 13,3. Daleko ispod njega je čelnik Saveza za bolju budućnost i aktualni ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić. Za njega se izjasnilo 3,1 posto anketiranih. Slijedi, očekivano, predsjednik SDA Sulejman Tihić kojega je među anketiranima izabralo 1,9 posto osoba. Jednaku potporu dobio je i čelnik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija, dok je najniže na toj ljestvici predsjednik SDS-a Mladen Bosić s potporom od 0,2 posto. Hrvati uglavnom vrlo negativno percipiraju politiku bošnjačkih stranaka. Ispitanici su na upit kako ocjenjujete odnos bošnjačke politike prema Hrvatima u BiH odgovorili kumulativno na dvije ponuđene mogućnosti s 45,5 posto.
Bošnjaci - kako kad
A ti odgovori glase da bošnjačka politika ne podržava Hrvata ili da radi protiv Hrvata. Pa ipak, pojedinačno je najviše onih koji tvrde da je bošnjačka politika varljiva. ‘Kako kad, ovisi o situaciji’, odgovor je koji je odabralo 36,6 posto Hrvata. Istodobno, ima i onih koji kažu da bošnjačka politika podržava Hrvate, a takvih je tri posto, dok skoro 15 posto ne zna ili pak ne želi odgovoriti na ponuđeno pitanje. Za srpsku politiku Hrvati u većini smatraju da je ‘kako kada, ovisi o situaciji’. Tako smatra 51,8 posto anketiranih. Svih ostalih pet ponuđenih odgovora je ujednačeno. Kada je u pitanju OHR i međunarodna zajednica, većina Hrvata smatra da ih ne podržavaju ili rade protiv njih. Takvih je 38%. Neodređen odgovor ponudilo je 35,7 posto.
