Kao podsjetnik na značaj šuma i njene koristi je obilježavanje Svjetskog dana šuma na prvi dan proljeća, ustanovljen 21. ožujka 1971. godine. Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala je ideju, vjerujući da takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o značaju šuma.
Ovaj dan simbolično ukazuje na važnost šuma, kao i na potrebu njihove zaštite, za dobrobit cijelog čovječanstva. O važnosti šuma govori i to da je 2011. godina bila proglašena Međunarodnom godinom šuma. U Međunarodnoj godini šuma željela se istaknuti ključna uloga šuma u uspostavljanju ravnoteže ugljikovog dioksida u atmosferi i ublažavanju procesa klimatskih promjena.
Dan šuma u BiH
BiH je posebna po mnogočemu, tako i Međunarodni dan šuma u našoj državi predstavlja nešto sasvim drugo. Prvi dan proljeća u BiH simbolično označava novu epohu nelegalne sječe i neodgovornog upravljanja i korištenja ovog vrijednog prirodnog resursa, nažalost, pospješenu još jednom godišnjicom nedonošenja zakona o šumama. Kada je u pitanju zaštita šumskog bogatstva, Bosna i Hercegovina se nalazi na posljednjem mjestu u Europi.
Razlog za zabrinutost itekako postoji, sve dok šumama u FBiH, praktično, ne upravlja nitko, a iskorištava ih tko god stigne. Mogli bi reći da je - Šuma postala banka na otvorenom i u tu samoposlugu očigledno svatko dolazi, a vlasti ne donese zakon koji bi ovu djelatnost reguliralo. Uprkos svemu, šuma je još tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita.
Značaj šuma
Šume od davnina predstavljaju jedno od najvećih i najvažnijih prirodnih bogatstava naše zemlje. Glavna odlika naših šuma je da su one prirodne za razliku od mnogih europskih koje to nisu, što izaziva divljenje kod Europskih poznavaoca šuma kad posjete naše šume. Zbog intenzivne eksploatacije, u Europi su uništene autohtone šume koje su nadomještavane brzorastućim vrstama, što ih čini posebno osjetljivima i ekološki manje stabilnim ekosustavima. Zahvaljujući industrijskoj nerazvijenosti naše zemlje uspjeli smo očuvati ovaj vrijedni prirodni resurs. Korist od šuma ima svatko i onaj koji radi u šumi i onaj koji samo diše zrak, pije vodu ili šeta šumom.
Sve te mnogobrojene koristi koje pruža šuma, mogu se podijeliti u dvije grupe. Prvu grupu čine različiti drvni i nedrvni proizvodi (razni šumski plodovi, gljive, smola, ljekovito bilje, drveni ugalj i sl.) na osnovu koji se razvija djelatnost šumarstva. Drugu grupu koristi šuma osigurava svojim egzistiranjem, dajući tako doprinos razvoju mnogih djelatnosti (poljoprivrede, vodoprivrede, energetike, turizma i sl.) s jedne strane a s druge osiguravaju uvjete za život čovjeka preko mnogobrojnih sociološko-ekoloških funkcija.
Glavne sociološko-ekološke funkcije šume ogledaju se u spriječavanju nastajanja bujica, erozije zemljišta, pročišćavanje vode, jer šuma je najbolji i najjeftiniji filter za dobivanje pitke vode, zatim šuma utječe na ublažava klimatskih promjena, smiruje tišinom i odvojenošću ambijenta.
Podaci govore da - Svjetske šume godišnje atmosferi daju 86 milijardi tona kisika, a apsorbiraju čak 119 milijardi tona ugljik-dioksida.
Što se tiče - Od ukupne površine BiH šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 53%. Njima se treba gospodariti prema načelima održivosti i donijeti dugoročnu korist društvu i okolišu.
Međunarodni dan šuma je upozorenje svima nama da se konačno više ne ponašamo kao da su “PRIRODNA BOGATSTVA PRIVATNO VLASNIŠTVO”, nego da su to bogatstva koja moramo sačuvati i predati generacijama koje dolaze.
Kako kaže jedna stara kineska poslovica - Najbolje vrijeme da posadiš stablo bilo je prije 20 godina. Drugo najbolje vrijeme – je sad!
Ovaj dan simbolično ukazuje na važnost šuma, kao i na potrebu njihove zaštite, za dobrobit cijelog čovječanstva. O važnosti šuma govori i to da je 2011. godina bila proglašena Međunarodnom godinom šuma. U Međunarodnoj godini šuma željela se istaknuti ključna uloga šuma u uspostavljanju ravnoteže ugljikovog dioksida u atmosferi i ublažavanju procesa klimatskih promjena.
Dan šuma u BiH
BiH je posebna po mnogočemu, tako i Međunarodni dan šuma u našoj državi predstavlja nešto sasvim drugo. Prvi dan proljeća u BiH simbolično označava novu epohu nelegalne sječe i neodgovornog upravljanja i korištenja ovog vrijednog prirodnog resursa, nažalost, pospješenu još jednom godišnjicom nedonošenja zakona o šumama. Kada je u pitanju zaštita šumskog bogatstva, Bosna i Hercegovina se nalazi na posljednjem mjestu u Europi.
Razlog za zabrinutost itekako postoji, sve dok šumama u FBiH, praktično, ne upravlja nitko, a iskorištava ih tko god stigne. Mogli bi reći da je - Šuma postala banka na otvorenom i u tu samoposlugu očigledno svatko dolazi, a vlasti ne donese zakon koji bi ovu djelatnost reguliralo. Uprkos svemu, šuma je još tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita.
Značaj šuma
Šume od davnina predstavljaju jedno od najvećih i najvažnijih prirodnih bogatstava naše zemlje. Glavna odlika naših šuma je da su one prirodne za razliku od mnogih europskih koje to nisu, što izaziva divljenje kod Europskih poznavaoca šuma kad posjete naše šume. Zbog intenzivne eksploatacije, u Europi su uništene autohtone šume koje su nadomještavane brzorastućim vrstama, što ih čini posebno osjetljivima i ekološki manje stabilnim ekosustavima. Zahvaljujući industrijskoj nerazvijenosti naše zemlje uspjeli smo očuvati ovaj vrijedni prirodni resurs. Korist od šuma ima svatko i onaj koji radi u šumi i onaj koji samo diše zrak, pije vodu ili šeta šumom.
Sve te mnogobrojene koristi koje pruža šuma, mogu se podijeliti u dvije grupe. Prvu grupu čine različiti drvni i nedrvni proizvodi (razni šumski plodovi, gljive, smola, ljekovito bilje, drveni ugalj i sl.) na osnovu koji se razvija djelatnost šumarstva. Drugu grupu koristi šuma osigurava svojim egzistiranjem, dajući tako doprinos razvoju mnogih djelatnosti (poljoprivrede, vodoprivrede, energetike, turizma i sl.) s jedne strane a s druge osiguravaju uvjete za život čovjeka preko mnogobrojnih sociološko-ekoloških funkcija.
Glavne sociološko-ekološke funkcije šume ogledaju se u spriječavanju nastajanja bujica, erozije zemljišta, pročišćavanje vode, jer šuma je najbolji i najjeftiniji filter za dobivanje pitke vode, zatim šuma utječe na ublažava klimatskih promjena, smiruje tišinom i odvojenošću ambijenta.
Podaci govore da - Svjetske šume godišnje atmosferi daju 86 milijardi tona kisika, a apsorbiraju čak 119 milijardi tona ugljik-dioksida.
Što se tiče - Od ukupne površine BiH šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 53%. Njima se treba gospodariti prema načelima održivosti i donijeti dugoročnu korist društvu i okolišu.
Međunarodni dan šuma je upozorenje svima nama da se konačno više ne ponašamo kao da su “PRIRODNA BOGATSTVA PRIVATNO VLASNIŠTVO”, nego da su to bogatstva koja moramo sačuvati i predati generacijama koje dolaze.
Kako kaže jedna stara kineska poslovica - Najbolje vrijeme da posadiš stablo bilo je prije 20 godina. Drugo najbolje vrijeme – je sad!
Obilježite i vi Svjetski dan šuma i posadite stablo u svojoj blizini!
Pripremila: Vedrana Jurić
