Danas je blagdan Uskrsa, kojim se obilježava nedjelja uskrsnuća Gospodnjega, koju kršćani slave kao najveći blagdan Gospodnji.
Uskrs ili Vazam prvotno se slavio svake nedjelje, a od II. stoljeća slavio se jedanput godišnje, nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca - između 21. ožujka i 25. travnja.
Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.
Na Uskrs se slavi spomen Kristova uskrsnuća te njegove pobjede nad smrću i grijehom.
Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se Vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.
Obilježavanju Uskrsa prethode dani Velikog tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak sjeća Isusove posljednje večere što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkog reda.
Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti. Taj dan se ne služe mise nego obilježava Muka Gospodanja.
Velika subota je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa taj dan uvečer Crkva počinje vazmeno bdijenje.
Uz Uskrs, najvažniji kršćanski blagdan, vezani su mnogi hrvatski pučki običaji, među kojima, bojanje uskrsnih jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela.
U Bosni i Hercegovini, u prošla vremena, pred Uskrs u Velikom tjednu sijalo se sjeme za kupus, a na Veliki petak pilo se crno vino. Na Veliku subotu kuhala su se jaja u ljusci luka, a ukrašavalo se uz pomoć voska, biljkama ili slamom.
Motivi na pisanicama bili su: biljni (cvijeće, klas pšenice, djetelina, vinova loza), životinjski (ptice, leptiri, zečevi), kršćanski (križ, citati iz Biblije) i hrvatski: pleter, hrvatski grb, stihovi iz rodoljubnih pjesama. Posebna je tehnika ukrašavanja pisanica, osim šaranja voskom i ukrašavanja biljkama, bilo i ukrašavanje slamom. Jaja bi se omatala slamkama da se dobiju razni oblici ili bi se pak slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći raznolike ukrase i šare.
Jedna bugojanska domaćica za Fenu je rekla kako je najbolji način za bojenje jaja da se kuhaju u ljuski od luka 10-15 minuta i ne na jakoj vatri.
''To je stari način koji smo naslijedili od naših baka, od starina, i najzdraviji, jer jaja, ako i puknu mogu se pojesti dok, ako puknu u farbi, nisu za jelo. Najbolja su za bojenje, svakako, domaća jaja'', kaže Dubravka Gavranović iz Bugojna.
Na sam Uskrs tradicionalno se blaguje šunka, a domaćice često ispeku kruh te priprave druge slastice. Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje. Obično se blagosivljao kruh, sol i jaje za svakoga člana obitelji.
Nakon mise nastavljeno je druženje uz isprobavanje čije je jaje čvršće tzv. tucanje, a igralo se kolo i pjevalo.
Danas je, nažalost, Uskrs u sjeni potrošačkog društva, a običaji sve više blijede. (dnevno.ba)
