Kivi je moćno voće koje prirodno pomaže u rješavanju zatvora i istovremeno čuva zdravlje srca. Evo kako ga uključiti u svakodnevnu prehranu.
Vlakna iz kivija imaju izvanrednu sposobnost zadržavanja vode, što znači da omekšavaju stolicu i povećavaju joj volumen, olakšavajući joj prolazak kroz crijeva.
Iako je često zanemaren, kivi je nutritivna bomba. Znanstvene studije potvrđuju da samo dva kivija dnevno mogu drastično poboljšati probavu, ojačati imunitet i smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti.
Bez skupih dodataka prehrani već jednostavno, dva kivija dnevno. Ovaj pristup, pokazao se iznimno učinkovitim u rješavanju probavnih tegoba poput zatvora i nadutosti.
Rigorozna klinička studija provedena u tri zemlje, Novom Zelandu, Italiji i Japanu, potvrdila je ono što su mnogi već iskusili.
Sudionici koji su jeli dva zelena kivija dnevno tijekom četiri tjedna imali su u prosjeku jedno do dva pražnjenja crijeva više tjedno.
No, nije riječ samo o učestalosti. Kod osoba koje su patile od kroničnog zatvora, kivi je značajno ublažio simptome poput bolova u trbuhu, naprezanja i osjećaja nepotpunog pražnjenja, i to često učinkovitije od psiliuma, popularnog vlaknastog suplementa.
Tajna ne leži samo u vlaknima, već u jedinstvenoj kombinaciji sastojaka koju ovo voće posjeduje.
Za razliku od drugog voća poput šljiva, koje mogu uzrokovati plinove zbog visokog sadržaja sorbitola, kivi je certificiran kao namirnica s niskim udjelom FODMAP ugljikohidrata, što ga čini idealnim izborom za osobe s osjetljivim crijevima i sindromom iritabilnog crijeva.
Ključni igrač u probavnom timu kivija je aktinidin, moćan prirodni enzim koji razgrađuje proteine. U našem tijelu, aktinidin pomaže u probavi teške hrane, smanjujući osjećaj težine i nadutosti nakon obroka.
Uz njega, tu su i vlakna, no ne bilo kakva. Vlakna iz kivija imaju izvanrednu sposobnost zadržavanja vode, što znači da omekšavaju stolicu i povećavaju joj volumen, olakšavajući joj prolazak kroz crijeva.
Za razliku od drugog voća poput šljiva, koje mogu uzrokovati plinove zbog visokog sadržaja sorbitola, kivi je certificiran kao namirnica s niskim udjelom FODMAP ugljikohidrata, što ga čini idealnim izborom za osobe s osjetljivim crijevima i sindromom iritabilnog crijeva.
Ova kombinacija čini ga prirodnim i blagim rješenjem koje cilja na uzrok problema, a ne samo na simptome.
Riznica vitamina C
Osim što je spas za probavu, kivi je prava riznica vitamina C. Samo jedan plod sadrži više od 80 posto preporučenog dnevnog unosa, što je više od naranče.
Vitamin C je temelj snažnog imuniteta; on potiče aktivnost neutrofila, stanica koje su prva linija obrane našeg tijela od infekcija.
Vitamin C se bori protiv umora, ključan je za sintezu kolagena koji koži daje elastičnost te, što je vrlo važno, značajno poboljšava apsorpciju željeza iz biljne hrane, pomažući u prevenciji anemije i podižući razinu energije.
Kivi je kalijem, mineralom koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka neutralizirajući negativne učinke prekomjernog unosa natrija.
Osim toga, pozitivno utječe na razinu masnoća u krvi. Meta-analize su otkrile da redovita konzumacija može smanjiti razinu triglicerida i povisiti razinu HDL-a, takozvanog "dobrog" kolesterola.
S niskim glikemijskim indeksom, kivi je također siguran i poželjan izbor za osobe s dijabetesom jer ne uzrokuje nagle skokove šećera u krvi.
Više od probave
Snažan antioksidativni profil kivija, koji uključuje vitamine C i E, lutein i zeaksantin, čini ga moćnim saveznikom u zaštiti stanica od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.
Znanstvenici vjeruju da upravo ta sinergija prirodnih spojeva, a ne izolirani suplementi, pruža stvarne zdravstvene prednosti.
Jedna norveška studija otkrila je fascinantan podatak: nakon samo mjesec dana konzumacije kivija, DNK ispitanika postala je otpornija na oksidativna oštećenja koja mogu dovesti do opasnih mutacija i razvoja karcinoma.
Nedavna meta-analiza dodatno je potkrijepila ovaj potencijal, povezujući veću konzumaciju kivija s 13 posto manjim rizikom od razvoja kolorektalnog karcinoma.
Iako mnogi bacaju njegovu koru, ona je potpuno jestiva i prepuna nutrijenata. Konzumacijom kore, osobito kod glatkih zlatnih sorti, unos vlakana povećava se za 50 posto, folata za 34 posto, a vitamina E za 32 posto, piše Ordinacija.hr.
Bez obzira jedete li ga s korom ili bez, ovo voće nudi izvanredne prednosti. Od jačanja kostiju zahvaljujući vitaminu K do blistave kože zbog poticanja proizvodnje kolagena, kivi je dokaz da najbolja rješenja za zdravlje često dolaze u prirodnom, cjelovitom obliku.
Vlakna iz kivija imaju izvanrednu sposobnost zadržavanja vode, što znači da omekšavaju stolicu i povećavaju joj volumen, olakšavajući joj prolazak kroz crijeva.
Iako je često zanemaren, kivi je nutritivna bomba. Znanstvene studije potvrđuju da samo dva kivija dnevno mogu drastično poboljšati probavu, ojačati imunitet i smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti.
Bez skupih dodataka prehrani već jednostavno, dva kivija dnevno. Ovaj pristup, pokazao se iznimno učinkovitim u rješavanju probavnih tegoba poput zatvora i nadutosti.
Rigorozna klinička studija provedena u tri zemlje, Novom Zelandu, Italiji i Japanu, potvrdila je ono što su mnogi već iskusili.
Sudionici koji su jeli dva zelena kivija dnevno tijekom četiri tjedna imali su u prosjeku jedno do dva pražnjenja crijeva više tjedno.
No, nije riječ samo o učestalosti. Kod osoba koje su patile od kroničnog zatvora, kivi je značajno ublažio simptome poput bolova u trbuhu, naprezanja i osjećaja nepotpunog pražnjenja, i to često učinkovitije od psiliuma, popularnog vlaknastog suplementa.
Tajna ne leži samo u vlaknima, već u jedinstvenoj kombinaciji sastojaka koju ovo voće posjeduje.
Za razliku od drugog voća poput šljiva, koje mogu uzrokovati plinove zbog visokog sadržaja sorbitola, kivi je certificiran kao namirnica s niskim udjelom FODMAP ugljikohidrata, što ga čini idealnim izborom za osobe s osjetljivim crijevima i sindromom iritabilnog crijeva.
Ključni igrač u probavnom timu kivija je aktinidin, moćan prirodni enzim koji razgrađuje proteine. U našem tijelu, aktinidin pomaže u probavi teške hrane, smanjujući osjećaj težine i nadutosti nakon obroka.
Uz njega, tu su i vlakna, no ne bilo kakva. Vlakna iz kivija imaju izvanrednu sposobnost zadržavanja vode, što znači da omekšavaju stolicu i povećavaju joj volumen, olakšavajući joj prolazak kroz crijeva.
Za razliku od drugog voća poput šljiva, koje mogu uzrokovati plinove zbog visokog sadržaja sorbitola, kivi je certificiran kao namirnica s niskim udjelom FODMAP ugljikohidrata, što ga čini idealnim izborom za osobe s osjetljivim crijevima i sindromom iritabilnog crijeva.
Ova kombinacija čini ga prirodnim i blagim rješenjem koje cilja na uzrok problema, a ne samo na simptome.
Riznica vitamina C
Osim što je spas za probavu, kivi je prava riznica vitamina C. Samo jedan plod sadrži više od 80 posto preporučenog dnevnog unosa, što je više od naranče.
Vitamin C je temelj snažnog imuniteta; on potiče aktivnost neutrofila, stanica koje su prva linija obrane našeg tijela od infekcija.
Vitamin C se bori protiv umora, ključan je za sintezu kolagena koji koži daje elastičnost te, što je vrlo važno, značajno poboljšava apsorpciju željeza iz biljne hrane, pomažući u prevenciji anemije i podižući razinu energije.
Kivi je kalijem, mineralom koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka neutralizirajući negativne učinke prekomjernog unosa natrija.
Osim toga, pozitivno utječe na razinu masnoća u krvi. Meta-analize su otkrile da redovita konzumacija može smanjiti razinu triglicerida i povisiti razinu HDL-a, takozvanog "dobrog" kolesterola.
S niskim glikemijskim indeksom, kivi je također siguran i poželjan izbor za osobe s dijabetesom jer ne uzrokuje nagle skokove šećera u krvi.
Više od probave
Snažan antioksidativni profil kivija, koji uključuje vitamine C i E, lutein i zeaksantin, čini ga moćnim saveznikom u zaštiti stanica od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.
Znanstvenici vjeruju da upravo ta sinergija prirodnih spojeva, a ne izolirani suplementi, pruža stvarne zdravstvene prednosti.
Jedna norveška studija otkrila je fascinantan podatak: nakon samo mjesec dana konzumacije kivija, DNK ispitanika postala je otpornija na oksidativna oštećenja koja mogu dovesti do opasnih mutacija i razvoja karcinoma.
Nedavna meta-analiza dodatno je potkrijepila ovaj potencijal, povezujući veću konzumaciju kivija s 13 posto manjim rizikom od razvoja kolorektalnog karcinoma.
Iako mnogi bacaju njegovu koru, ona je potpuno jestiva i prepuna nutrijenata. Konzumacijom kore, osobito kod glatkih zlatnih sorti, unos vlakana povećava se za 50 posto, folata za 34 posto, a vitamina E za 32 posto, piše Ordinacija.hr.
Bez obzira jedete li ga s korom ili bez, ovo voće nudi izvanredne prednosti. Od jačanja kostiju zahvaljujući vitaminu K do blistave kože zbog poticanja proizvodnje kolagena, kivi je dokaz da najbolja rješenja za zdravlje često dolaze u prirodnom, cjelovitom obliku.
