Tragovi pronađeni u genima modernog stanovništva Australije i Papue Nove Gvineje omogućili su znanstvenicima da trasiraju nevjerojatno putovanje prvih ljudskih istraživača
Tvrdnje da je autohtono stanovništvo Australije najstarija civilizacija na Zemlji dokazala je prva iscrpna studija njihovog DNK te je utvrđeno na su se prvi puta pojavili prije 50 tisuća godina, prenosi The Guardian.
Znanstvenici su uspjeli trasirati nevjerojatno putovanje tih neustrašivih prastarih ljudi pregledavanjem njihovih tragova koji su ostali u DNK-u modernih stanovništava Australije i Papue Nove Gvineje. Analiza je pokazala da su njihovi pretci najvjerojatnije prvi ljudi koji su prešli preko oceana te je otkrila prethistorijske veze s nepoznatim rođakom hominina.
'Ova je priča znanstvenicima dugo vrijeme bila nepoznata. Sada znamo da su njihovi rođaci oni ljudi koji su bili prvi pravi ljudski istraživači', rekao je profesor Eske Willerslev, evolucijski genetičar koji je predvodio istraživanje na Sveučilištu u Kopenhagenu.
Otkrića tima profesora Willersleva nalaze se u jednom od četiri članka o podrijetlu čovjeka koja su ovog tjedna objavljena u časopisu Nature. Ti članci daju uvid u prve migracije čovjeka iz afričkog kontinetna te u raspršivanje čovjeka diljem planete.
Willerslevova otkrića, koja se temelje na novoj populacijskoj analizi 83 autohtona Australca i 25 Papuanaca, pokazuju da te grupe mogu trasirati svoje podrijetlo sve do prvih ljudi koji su stigli na kontinent prije 50 tisuća godina te da su ostali gotovo potpuno izolirani otprilike 4 tisuće godina.
'Oni su vjerojatno najstarija grupa na svijetu koju se može povezati s konkretnim mjestom', rekao je Willerslev.
Na putu do Australije, rani bi ljudi naišli na raznoliki asortiman drugih lutajućih plemena hominina, uključujući i nepoznatog ljudskog rođaka koji je doprinio genomu australskog autohtonog stanovništva s 4 posto. Prethodna su istraživanja pokazala da su prethistorijska uparivanja kod svih ljudi koji nisu iz Afrike 1 do 6 posto DNK neandertalca.
Willerslev je rekao da nova otkrića doprinose stavu da su neandertalci i drugi izumrli hominini bili zapravo dosta slični našim precima, a ne prethistorijskih nasilnici niže vrste. Uz to, druga je studija otkrila da je moderno ljudsko ponašanje započeto prije otprilike 100 tisuća godina nije popraćeno nikakvim značajnijim genetskim mutacijama. 'Ne postoje dokazi da nas je neka čudesna mutacija učinila ljudima', rekao je Willerslev.
Ta druga studija također sugerira da su se populacije KhoeSan (bušmani) i Mbuti (srednje afrički Pigmejci) razdvojili od drugih ranih ljudi ranije od toga, opet sugerirajući da ljudsko ponašanje nije bilo potaknuto nekom intrinzičnom biološkom promjenom.
'Ova će otkrića biti kontroverzna jer znače da su ljudska ponašanja razvijena ranije, da su razvijena neovisno te da su stečena kroz razmjenu ideja s drugim grupama', rekao je Chris Stringer, voditelj odjela podrijetla čovjeka u Muzeju prirodne povijesti u Londonu.
Tvrdnje da je autohtono stanovništvo Australije najstarija civilizacija na Zemlji dokazala je prva iscrpna studija njihovog DNK te je utvrđeno na su se prvi puta pojavili prije 50 tisuća godina, prenosi The Guardian.
Znanstvenici su uspjeli trasirati nevjerojatno putovanje tih neustrašivih prastarih ljudi pregledavanjem njihovih tragova koji su ostali u DNK-u modernih stanovništava Australije i Papue Nove Gvineje. Analiza je pokazala da su njihovi pretci najvjerojatnije prvi ljudi koji su prešli preko oceana te je otkrila prethistorijske veze s nepoznatim rođakom hominina.
'Ova je priča znanstvenicima dugo vrijeme bila nepoznata. Sada znamo da su njihovi rođaci oni ljudi koji su bili prvi pravi ljudski istraživači', rekao je profesor Eske Willerslev, evolucijski genetičar koji je predvodio istraživanje na Sveučilištu u Kopenhagenu.
Otkrića tima profesora Willersleva nalaze se u jednom od četiri članka o podrijetlu čovjeka koja su ovog tjedna objavljena u časopisu Nature. Ti članci daju uvid u prve migracije čovjeka iz afričkog kontinetna te u raspršivanje čovjeka diljem planete.
Willerslevova otkrića, koja se temelje na novoj populacijskoj analizi 83 autohtona Australca i 25 Papuanaca, pokazuju da te grupe mogu trasirati svoje podrijetlo sve do prvih ljudi koji su stigli na kontinent prije 50 tisuća godina te da su ostali gotovo potpuno izolirani otprilike 4 tisuće godina.
'Oni su vjerojatno najstarija grupa na svijetu koju se može povezati s konkretnim mjestom', rekao je Willerslev.
Na putu do Australije, rani bi ljudi naišli na raznoliki asortiman drugih lutajućih plemena hominina, uključujući i nepoznatog ljudskog rođaka koji je doprinio genomu australskog autohtonog stanovništva s 4 posto. Prethodna su istraživanja pokazala da su prethistorijska uparivanja kod svih ljudi koji nisu iz Afrike 1 do 6 posto DNK neandertalca.
Willerslev je rekao da nova otkrića doprinose stavu da su neandertalci i drugi izumrli hominini bili zapravo dosta slični našim precima, a ne prethistorijskih nasilnici niže vrste. Uz to, druga je studija otkrila da je moderno ljudsko ponašanje započeto prije otprilike 100 tisuća godina nije popraćeno nikakvim značajnijim genetskim mutacijama. 'Ne postoje dokazi da nas je neka čudesna mutacija učinila ljudima', rekao je Willerslev.
Ta druga studija također sugerira da su se populacije KhoeSan (bušmani) i Mbuti (srednje afrički Pigmejci) razdvojili od drugih ranih ljudi ranije od toga, opet sugerirajući da ljudsko ponašanje nije bilo potaknuto nekom intrinzičnom biološkom promjenom.
'Ova će otkrića biti kontroverzna jer znače da su ljudska ponašanja razvijena ranije, da su razvijena neovisno te da su stečena kroz razmjenu ideja s drugim grupama', rekao je Chris Stringer, voditelj odjela podrijetla čovjeka u Muzeju prirodne povijesti u Londonu.
