Rak debelog crijeva jedan je od vodećih uzroka smrti od raka, a znanstvenici sve veću pozornost posvećuju faktoru koji bi mogao doprinositi njegovu porastu: prehrani. Broj oboljelih među mlađima od 50 godina u porastu je već desetljećima, što se sve češće povezuje s modernom zapadnjačkom prehranom. Dobra je vijest da se značajan dio slučajeva raka debelog crijeva može spriječiti promjenama u prehrani i načinu života, što znači da su svakodnevne prehrambene odluke vrlo važne.
1. Prerađeno meso i suhomesnati proizvodi
Hrenovke, salame, parizer i slanina nalaze se među namirnicama koje se najčešće povezuju s povećanim rizikom. Iako se i neke druge vrste mesa tehnički mogu smatrati prerađenima zbog načina obrade i konzerviranja, najviše dokaza o povezanosti s rizikom odnosi se upravo na suhomesnate proizvode.
Stručnjaci smatraju da je razlog u određenim konzervansima i spojevima koji nastaju tijekom obrade i pripreme, a koji mogu oštetiti stanice probavnog sustava. Kod konzumacije mesa konzerviranog nitratima ili nitritima, u organizmu se mogu stvarati spojevi koji potencijalno djeluju štetno na crijevnu sluznicu. Također, metode pripreme na visokim temperaturama poput roštiljanja ili prženja mogu stvarati dodatne spojeve koji se povezuju s povećanim rizikom.
Poruka stručnjaka nije potpuno izbjegavanje ovih namirnica, nego njihovo ograničavanje. Prerađeno meso preporučuje se konzumirati povremeno, dok je bolje kao redovite izvore proteina birati perad, ribu, mahunarke ili jaja.
2. Ultraprerađena hrana
Ultraprerađena hrana uključuje proizvode poput pakiranih keksa, krekera, smrznutih gotovih jela, zaslađenih žitarica, čipsa i brze hrane. Riječ je o industrijski obrađenim proizvodima koji često sadrže brojne aditive, dodane šećere, sol i masti.
Stručnjaci ističu da nije svaka ultraprerađena hrana jednako problematična, ali prehrana u kojoj takvi proizvodi dominiraju može biti povezana s nepovoljnim zdravstvenim ishodima. Naglašava se da je potrebno više istraživanja kako bi se preciznije utvrdilo koje vrste ovih proizvoda nose najveći rizik.
Preporuka je čitati deklaracije i birati proizvode s manje dodanog šećera, soli i aditiva te što češće davati prednost cjelovitim i minimalno prerađenim namirnicama.
3. Namirnice bogate dodanim šećerom
Pakirani slatkiši, zaslađene žitarice, aromatizirani jogurti, energetske pločice, umaci i slični proizvodi s visokim udjelom dodanog šećera mogu negativno utjecati na zdravlje crijeva.
Istraživanja ne pokazuju da šećer izravno uzrokuje rak, ali veći unos dodanih šećera, osobito kroz zaslađena pića, povezuje se s povećanim rizikom. To se posebno primjećuje kod mlađih odraslih osoba.
Pretjerani unos šećera može narušiti crijevnu barijeru i mikrobiom, što može dovesti do povećane upale u organizmu. Također može pogodovati porastu tjelesne težine i poremećaju regulacije šećera u krvi, što se smatra dodatnim čimbenicima rizika.
Stručnjaci preporučuju ograničavanje zaslađenih pića i smanjenje količine dodanih šećera, uz naglasak na prehranu bogatu vlaknima.
4. Rafinirane žitarice
Bijeli kruh, bijela riža, bijela tjestenina i slični proizvodi od rafiniranih žitarica nisu nužno štetni, ali sadrže znatno manje vlakana, vitamina i minerala u odnosu na cjelovite žitarice.
Vlakna imaju važnu zaštitnu ulogu jer pomažu pravilnoj probavi, skraćuju vrijeme zadržavanja potencijalno štetnih tvari u crijevima te hrane korisne crijevne bakterije. One pritom stvaraju spojeve koji imaju protuupalni učinak.
Preporučuje se postupni prelazak na cjelovite žitarice poput integralnog kruha, smeđe riže, zobi, kvinoje ili pira, ili njihova kombinacija s rafiniranim varijantama.
5. Crveno meso
Crveno meso uključuje govedinu, svinjetinu, janjetinu i teletinu. Veći unos crvenog mesa povezuje se s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, iako rezultati istraživanja nisu uvijek potpuno jednaki.
Smatra se da rizik djelomično proizlazi iz spojeva koji prirodno postoje u mesu, kao i onih koji nastaju tijekom pečenja na visokim temperaturama, roštiljanja ili dimljenja.
Preporuka je ograničiti unos crvenog mesa na nekoliko porcija tjedno te češće birati biljne izvore proteina poput mahunarki, tofua ili leće.
Dodatni savjeti za smanjenje rizika
Prehrana nije jedini faktor, ali ima važnu ulogu u prevenciji. Kombinacija zdravih prehrambenih navika i životnog stila može značajno smanjiti rizik.
Preporučuje se redovita tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine, prehrana bogata povrćem, voćem i vlaknima te ograničavanje konzumacije alkohola.
Također se naglašava važnost redovitih preventivnih pregleda jer se promjene na crijevima mogu otkriti i liječiti u ranoj fazi.
Što je najvažnije zapamtiti?
Namirnice koje se najčešće povezuju s povećanim rizikom od raka debelog crijeva imaju zajedničke karakteristike: često su siromašne vlaknima, potiču upalne procese i narušavaju ravnotežu crijevne mikrobiote.
S druge strane, prehrana bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama i zdravim mastima povezuje se s boljim zdravljem probavnog sustava.
Važno je naglasiti da nijedna pojedinačna namirnica ne određuje rizik, već cjelokupni prehrambeni obrazac kroz dulje vrijeme.
1. Prerađeno meso i suhomesnati proizvodi
Hrenovke, salame, parizer i slanina nalaze se među namirnicama koje se najčešće povezuju s povećanim rizikom. Iako se i neke druge vrste mesa tehnički mogu smatrati prerađenima zbog načina obrade i konzerviranja, najviše dokaza o povezanosti s rizikom odnosi se upravo na suhomesnate proizvode.
Stručnjaci smatraju da je razlog u određenim konzervansima i spojevima koji nastaju tijekom obrade i pripreme, a koji mogu oštetiti stanice probavnog sustava. Kod konzumacije mesa konzerviranog nitratima ili nitritima, u organizmu se mogu stvarati spojevi koji potencijalno djeluju štetno na crijevnu sluznicu. Također, metode pripreme na visokim temperaturama poput roštiljanja ili prženja mogu stvarati dodatne spojeve koji se povezuju s povećanim rizikom.
Poruka stručnjaka nije potpuno izbjegavanje ovih namirnica, nego njihovo ograničavanje. Prerađeno meso preporučuje se konzumirati povremeno, dok je bolje kao redovite izvore proteina birati perad, ribu, mahunarke ili jaja.
2. Ultraprerađena hrana
Ultraprerađena hrana uključuje proizvode poput pakiranih keksa, krekera, smrznutih gotovih jela, zaslađenih žitarica, čipsa i brze hrane. Riječ je o industrijski obrađenim proizvodima koji često sadrže brojne aditive, dodane šećere, sol i masti.
Stručnjaci ističu da nije svaka ultraprerađena hrana jednako problematična, ali prehrana u kojoj takvi proizvodi dominiraju može biti povezana s nepovoljnim zdravstvenim ishodima. Naglašava se da je potrebno više istraživanja kako bi se preciznije utvrdilo koje vrste ovih proizvoda nose najveći rizik.
Preporuka je čitati deklaracije i birati proizvode s manje dodanog šećera, soli i aditiva te što češće davati prednost cjelovitim i minimalno prerađenim namirnicama.
3. Namirnice bogate dodanim šećerom
Pakirani slatkiši, zaslađene žitarice, aromatizirani jogurti, energetske pločice, umaci i slični proizvodi s visokim udjelom dodanog šećera mogu negativno utjecati na zdravlje crijeva.
Istraživanja ne pokazuju da šećer izravno uzrokuje rak, ali veći unos dodanih šećera, osobito kroz zaslađena pića, povezuje se s povećanim rizikom. To se posebno primjećuje kod mlađih odraslih osoba.
Pretjerani unos šećera može narušiti crijevnu barijeru i mikrobiom, što može dovesti do povećane upale u organizmu. Također može pogodovati porastu tjelesne težine i poremećaju regulacije šećera u krvi, što se smatra dodatnim čimbenicima rizika.
Stručnjaci preporučuju ograničavanje zaslađenih pića i smanjenje količine dodanih šećera, uz naglasak na prehranu bogatu vlaknima.
4. Rafinirane žitarice
Bijeli kruh, bijela riža, bijela tjestenina i slični proizvodi od rafiniranih žitarica nisu nužno štetni, ali sadrže znatno manje vlakana, vitamina i minerala u odnosu na cjelovite žitarice.
Vlakna imaju važnu zaštitnu ulogu jer pomažu pravilnoj probavi, skraćuju vrijeme zadržavanja potencijalno štetnih tvari u crijevima te hrane korisne crijevne bakterije. One pritom stvaraju spojeve koji imaju protuupalni učinak.
Preporučuje se postupni prelazak na cjelovite žitarice poput integralnog kruha, smeđe riže, zobi, kvinoje ili pira, ili njihova kombinacija s rafiniranim varijantama.
5. Crveno meso
Crveno meso uključuje govedinu, svinjetinu, janjetinu i teletinu. Veći unos crvenog mesa povezuje se s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, iako rezultati istraživanja nisu uvijek potpuno jednaki.
Smatra se da rizik djelomično proizlazi iz spojeva koji prirodno postoje u mesu, kao i onih koji nastaju tijekom pečenja na visokim temperaturama, roštiljanja ili dimljenja.
Preporuka je ograničiti unos crvenog mesa na nekoliko porcija tjedno te češće birati biljne izvore proteina poput mahunarki, tofua ili leće.
Dodatni savjeti za smanjenje rizika
Prehrana nije jedini faktor, ali ima važnu ulogu u prevenciji. Kombinacija zdravih prehrambenih navika i životnog stila može značajno smanjiti rizik.
Preporučuje se redovita tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine, prehrana bogata povrćem, voćem i vlaknima te ograničavanje konzumacije alkohola.
Također se naglašava važnost redovitih preventivnih pregleda jer se promjene na crijevima mogu otkriti i liječiti u ranoj fazi.
Što je najvažnije zapamtiti?
Namirnice koje se najčešće povezuju s povećanim rizikom od raka debelog crijeva imaju zajedničke karakteristike: često su siromašne vlaknima, potiču upalne procese i narušavaju ravnotežu crijevne mikrobiote.
S druge strane, prehrana bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama i zdravim mastima povezuje se s boljim zdravljem probavnog sustava.
Važno je naglasiti da nijedna pojedinačna namirnica ne određuje rizik, već cjelokupni prehrambeni obrazac kroz dulje vrijeme.
