Nakon dva tjedna razgovora u Katowicama u Poljskoj predstavnici 200 država napokon su postigli konsenzus o detaljnijem okviru za Pariški sporazum kojim se želi smanjiti rast temperature u svijetu znatno ispod dva Celzijeva stupnja. Bio je to dug put, tvrde izaslanici, ali naš planet treba drugu šansu pa je dogovor bio nužan.
Izaslanici su tijekom dva tjedna vodili oštre rasprave, svaka zemlja imala je svoje ideje o tome kako spriječiti globalno zatopljenje. Postojala je golema razlika između razvijenih i nerazvijenih zemalja. No na kraju razum je prevladao.
"Ovaj dogovor stvara onu krhku ravnotežu koja nam je svima potrebna. Napokon moramo sve nas dovesti u red. No najvažnije je da smo svi imali hrabrosti učiniti taj odlučujući korak s ciljem spašavanja čovječanstva", rekao je poljski predsjedatelj skupa COP24 Michal Kurtyka.
Tzv. upute za upotrebu Pariškog sporazuma na 156 stranica pripremane su tri godine i napokon dovršene u ovih 14 dana, tijekom susreta u Katowicama. Važno je to što se za svaku državu određuje praćenje djelovanja. Zemljama u razvoju ostavljena je mogućnost fleksibilnijeg pristupa.
"Ovaj priručnik za korištenje dovoljno je jasan kako bi omogućio primjenu Pariškog sporazuma, i to je dobra vijest", komentirala je španjolska ministrica za okoliš Teresa Ribera.
U Katowicama se nisu čule najave o daljnjem smanjenju ispuštanja stakleničkih plinova koje je dosad bilo nedovoljno. No, kao i uvijek, na kraju, postoji druga strana medalje. Neke države i skupine za zaštitu okoliša kritizirale su konačni tekst jer nije dovoljno ambiciozan kad je riječ o smanjenju emisije stakleničkih plinova kako bi se ograničio rast temperatura.
U izvješću, koje je za UN pripremio Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) u listopadu, upozorava se da su za zadržavanje rasta temperature na Zemlji do 1,5 Celzijevih stupnjeva potrebne "promjene bez presedana" u svim područjima.
"Zemlje su ostvarile napredak, ali ono što smo vidjeli u Poljskoj je temeljni nedostatak razumijevanja sadašnje krize", ocijenio je Manuel Pulgar-Vidal iz WWF-a, podsjetivši da GIEC (Međuvladina stručna skupina za klimatske promjene) daje tek 12 godina za djelovanje.
Konačna odluka COP-a ostaje zapravo na "ponavljanju zahtjeva za aktualizaciju" obveza do 2020. koji je već formuliran u Pariškom dogovoru i upozorava na "žurnu potrebu većih ambicija" bez vremenskog plana. Sjedinjene Države, koje su zaprijetile da će napustiti Pariški sporazum, svesrdno su branile svoja poznata stajališta, kažu promatrači.
Dnevnik.ba
Izaslanici su tijekom dva tjedna vodili oštre rasprave, svaka zemlja imala je svoje ideje o tome kako spriječiti globalno zatopljenje. Postojala je golema razlika između razvijenih i nerazvijenih zemalja. No na kraju razum je prevladao.
"Ovaj dogovor stvara onu krhku ravnotežu koja nam je svima potrebna. Napokon moramo sve nas dovesti u red. No najvažnije je da smo svi imali hrabrosti učiniti taj odlučujući korak s ciljem spašavanja čovječanstva", rekao je poljski predsjedatelj skupa COP24 Michal Kurtyka.
Tzv. upute za upotrebu Pariškog sporazuma na 156 stranica pripremane su tri godine i napokon dovršene u ovih 14 dana, tijekom susreta u Katowicama. Važno je to što se za svaku državu određuje praćenje djelovanja. Zemljama u razvoju ostavljena je mogućnost fleksibilnijeg pristupa.
"Ovaj priručnik za korištenje dovoljno je jasan kako bi omogućio primjenu Pariškog sporazuma, i to je dobra vijest", komentirala je španjolska ministrica za okoliš Teresa Ribera.
U Katowicama se nisu čule najave o daljnjem smanjenju ispuštanja stakleničkih plinova koje je dosad bilo nedovoljno. No, kao i uvijek, na kraju, postoji druga strana medalje. Neke države i skupine za zaštitu okoliša kritizirale su konačni tekst jer nije dovoljno ambiciozan kad je riječ o smanjenju emisije stakleničkih plinova kako bi se ograničio rast temperatura.
U izvješću, koje je za UN pripremio Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) u listopadu, upozorava se da su za zadržavanje rasta temperature na Zemlji do 1,5 Celzijevih stupnjeva potrebne "promjene bez presedana" u svim područjima.
"Zemlje su ostvarile napredak, ali ono što smo vidjeli u Poljskoj je temeljni nedostatak razumijevanja sadašnje krize", ocijenio je Manuel Pulgar-Vidal iz WWF-a, podsjetivši da GIEC (Međuvladina stručna skupina za klimatske promjene) daje tek 12 godina za djelovanje.
Konačna odluka COP-a ostaje zapravo na "ponavljanju zahtjeva za aktualizaciju" obveza do 2020. koji je već formuliran u Pariškom dogovoru i upozorava na "žurnu potrebu većih ambicija" bez vremenskog plana. Sjedinjene Države, koje su zaprijetile da će napustiti Pariški sporazum, svesrdno su branile svoja poznata stajališta, kažu promatrači.
Dnevnik.ba
