Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale s najviših razina u tri godine, što je posljedica rasta proizvodnje u SAD-u i jačanja dolara nakon što je tjednima bio pod pritiskom. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna potonula 2,7 posto, na 68,62 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,3 posto, na 65,33 dolara, prenosi SEEbiz.
''Cijene nafte našle su se pod pritiskom zbog rasta proizvodnje u SAD-u, ali i blagog oporavka dolarove vrijednosti prema košarici valuta. Uz to, tržište nafte trenutačno je malo precijenjeno, pa su neki ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta'', kaže Abhishek Kumar, analitičar u tvrtki Interfax Energy's Global Gas Analytics. Prethodnih tjedana cijene su nafte rasle jer ih je, među ostalim, podržavalo slabljenje dolara.
Kako se cijena nafte izražava u dolarima, slabija američka valuta može potaknuti potražnju za naftom jer su njezine cijene niže za kupce koji koriste druge valute. No, nakon što je slabio šest tjedana zaredom i pao na najniže razine u tri godine, prošloga je tjedna dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na košaricu šest drugih najvažnijih svjetskih valuta, blago porastao, što je pritisnulo cijene nafte. S druge strane, cijene nafte već dulje vrijeme imaju čvrstu podršku zahvaljujući dogovoru Organizacije izvoznika nafte (OPEC) i nekih proizvođača izvan tog kartela, uključujući Rusiju, o smanjenju proizvodnje za 1,8 milijuna barela dnevno. Taj dogovor, postignut krajem 2016., potrajat će najmanje do rujna, a možda i do kraja ove godine.
Posljednji podaci pokazuju da se taj ugovor poštuje, a da potražnja za naftom raste. Prošle je godine globalna potražnja za naftom porasla za 1,6 milijuna barela dnevno ili oko 1,5 posto, a u švicarskoj banci UBS procjenjuju da bi ove godine trebala porasti za dodatna 1,3 milijuna barela dnevno, a možda i više s obzirom da je Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao procjenu rasta svjetskog gospodarstva. S te strane cijene nafte i dalje imaju čvrstu podršku, pa većina analitičara ne očekuje znatniji pad cijena.
Međutim, podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazali su da je u studenom prošle godine proizvodnja nafte u SAD-u premašila 10 milijuna barela dnevno, prvi put od 1970. godine. Uz to, proizvodnja i dalje raste, što pritišće cijene nafte. Tako je u petak tvrtka Baker Hughes objavila izvješće prema kojemu je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao drugi tjedan zaredom, i to za njih šest, na ukupno 765 postrojenja. To je znatno više od oko 560 postrojenja, koliko ih je bilo aktivno u istom lanjskom razdoblju, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju. A to, pak, umanjuje utjecaj smanjene proizvodnje OPEC-a na cijene 'crnog zlata'.
Bljesak.info
''Cijene nafte našle su se pod pritiskom zbog rasta proizvodnje u SAD-u, ali i blagog oporavka dolarove vrijednosti prema košarici valuta. Uz to, tržište nafte trenutačno je malo precijenjeno, pa su neki ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta'', kaže Abhishek Kumar, analitičar u tvrtki Interfax Energy's Global Gas Analytics. Prethodnih tjedana cijene su nafte rasle jer ih je, među ostalim, podržavalo slabljenje dolara.
Kako se cijena nafte izražava u dolarima, slabija američka valuta može potaknuti potražnju za naftom jer su njezine cijene niže za kupce koji koriste druge valute. No, nakon što je slabio šest tjedana zaredom i pao na najniže razine u tri godine, prošloga je tjedna dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na košaricu šest drugih najvažnijih svjetskih valuta, blago porastao, što je pritisnulo cijene nafte. S druge strane, cijene nafte već dulje vrijeme imaju čvrstu podršku zahvaljujući dogovoru Organizacije izvoznika nafte (OPEC) i nekih proizvođača izvan tog kartela, uključujući Rusiju, o smanjenju proizvodnje za 1,8 milijuna barela dnevno. Taj dogovor, postignut krajem 2016., potrajat će najmanje do rujna, a možda i do kraja ove godine.
Posljednji podaci pokazuju da se taj ugovor poštuje, a da potražnja za naftom raste. Prošle je godine globalna potražnja za naftom porasla za 1,6 milijuna barela dnevno ili oko 1,5 posto, a u švicarskoj banci UBS procjenjuju da bi ove godine trebala porasti za dodatna 1,3 milijuna barela dnevno, a možda i više s obzirom da je Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao procjenu rasta svjetskog gospodarstva. S te strane cijene nafte i dalje imaju čvrstu podršku, pa većina analitičara ne očekuje znatniji pad cijena.
Međutim, podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazali su da je u studenom prošle godine proizvodnja nafte u SAD-u premašila 10 milijuna barela dnevno, prvi put od 1970. godine. Uz to, proizvodnja i dalje raste, što pritišće cijene nafte. Tako je u petak tvrtka Baker Hughes objavila izvješće prema kojemu je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao drugi tjedan zaredom, i to za njih šest, na ukupno 765 postrojenja. To je znatno više od oko 560 postrojenja, koliko ih je bilo aktivno u istom lanjskom razdoblju, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju. A to, pak, umanjuje utjecaj smanjene proizvodnje OPEC-a na cijene 'crnog zlata'.
Bljesak.info
