Dok su Hrvati u BiH strepili i iščekivali pronalazak posmrtnih tijela ubijenih Hrvata Bugojna i otkrivanje najveće poslijeratne tajne u BiH, Dževad Mlaćo ratni i poratni načelnik Bugojna, čovjek koji je za Hrvate u BiH jedan od najodgovornijih za nestanak 19 civila za kojima se još traga i mučenje, te progon tisuća drugih, fotografirao se s najboljim učenicima u Srednjobosanskoj županiji, piše Boboska.com
Dževad Mlaćo danas ima 61 godinu i premda bi u svakoj normalnoj državi odgovarao kao čelni čovjek grada za nestanak cijelog jednog naroda u Bugojnu, ako ništa po zapovjednoj odgovornosti, u Bosni i Hercegovini to nije slučaj. Dok su obitelji nestalih Bugojanaca s nadom gledale prema zemljištu u Rostovu vjerujući da će pronaći svoje najmilije, on se kao zaposlenik Gimnazije u kojoj su mučeni Hrvati, fotografirao s učenicima, smijući se tako u lice čitavom jednom narodu. Fotografija je nastala kada se već znalo da postoji tajni svjedok koji je prstom pokazao prema lokalitetu Rostovo.
A za tajnog svjedoka koji je pokazao prstom na Rostovo članovi obitelji nestalih traže da se procesuira radi davanja lažnih informacija.
I predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe (INO) BiH Marko Jurišić kazao je kako je ovo bila jedna od nizu lažnih dojava tzv. svjedoka koji su nazočili navodnom ukapanju tijela.
- U zadnjih 15 godina imali smo oko 30 ekshumacija koje nisu rezultirale pronalaskom tijela nestalih. Apeliram da se prekine s takvom praksom i da se osobe koje daju lažne infomacije proscesuiraju kao opomena svima da ne smiju obmanjivati javnost i time nanositi bol članovima obitelji nestalih - kazao je Jurišić.
Jurišić je rekao kako je u proteklom ratu na području općine Bugojno nestalo 188 osoba, od kojih je pronađeno i identificirano njih 130.
Prema njegovim riječima, još se traga za 58 osoba, od kojih je 32 hrvatske nacionalnosti, osam osoba bošnjačke i 18 osoba srpske nacionalnosti.
Dževad Mlaćo danas ima 61 godinu i premda bi u svakoj normalnoj državi odgovarao kao čelni čovjek grada za nestanak cijelog jednog naroda u Bugojnu, ako ništa po zapovjednoj odgovornosti, u Bosni i Hercegovini to nije slučaj. Dok su obitelji nestalih Bugojanaca s nadom gledale prema zemljištu u Rostovu vjerujući da će pronaći svoje najmilije, on se kao zaposlenik Gimnazije u kojoj su mučeni Hrvati, fotografirao s učenicima, smijući se tako u lice čitavom jednom narodu. Fotografija je nastala kada se već znalo da postoji tajni svjedok koji je prstom pokazao prema lokalitetu Rostovo.
A za tajnog svjedoka koji je pokazao prstom na Rostovo članovi obitelji nestalih traže da se procesuira radi davanja lažnih informacija.
I predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe (INO) BiH Marko Jurišić kazao je kako je ovo bila jedna od nizu lažnih dojava tzv. svjedoka koji su nazočili navodnom ukapanju tijela.
- U zadnjih 15 godina imali smo oko 30 ekshumacija koje nisu rezultirale pronalaskom tijela nestalih. Apeliram da se prekine s takvom praksom i da se osobe koje daju lažne infomacije proscesuiraju kao opomena svima da ne smiju obmanjivati javnost i time nanositi bol članovima obitelji nestalih - kazao je Jurišić.
Jurišić je rekao kako je u proteklom ratu na području općine Bugojno nestalo 188 osoba, od kojih je pronađeno i identificirano njih 130.
Prema njegovim riječima, još se traga za 58 osoba, od kojih je 32 hrvatske nacionalnosti, osam osoba bošnjačke i 18 osoba srpske nacionalnosti.
