Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na današnjoj je izvanrednoj sjednici u Sarajevu usvojio izmjene i dopune Zakona o plinovodu „Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“.
Izmjene su usvojene sa 61 glasom za, jednim suzdržanim i tri glasa protiv. Podsjećamo, Zastupnički dom FBiH iste je izmjene usvojio na sjednici 8. travnja, a njima se u projekt uvodi američki investitor.
Iz Vlade je obrazloženo da je Južna interkonekcija jedan od najvažnijih projekata za energetsku stabilnost, posebice jer je iz Europske unije najavljen prestanak isporuke ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine.
Tijekom rasprave, delegat Stranke za BiH Enes Peštek pojasnio je zašto su protiv usvajanja izmjena, navodeći izostanak studije izvedivosti te isključivanje tvrtke “BH-Gas”.
Klub Hrvata potvrdio je podršku izmjenama, dok je delegat Almedin Aliefendić istaknuo kako se radi o najvećem energetskom projektu u BiH. Delegat Muamer Zukić (SDA) naglasio je kako se pitanje državne imovine na trasi plinovoda mora rješavati na državnoj razini. Vibor Handžić (NS) kazao je kako su uvaženi njihovi prijedlozi te da će se pitanje državne imovine rješavati sistemski, a ne ovim zakonom.
Trasa budućeg plinovoda u FBiH ostala je kao u dosadašnjem planu, uz planirane odvojke te novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će započeti plinifikacija industrijskog dijela Federacije i približavanje Termoelektrani Tuzla.
Investitor će projekt izgradnje plinovoda realizirati izgradnjom interkonekcijskog transportnog plinovoda u BiH na pravcu: Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, izgradnjom odvojka za Livno, Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce te odvojka Čapljina i izgradnjom dodatnog pravca Kladanj – Tuzla, navedeno je u tekstu.
Trasa ukapljenog plina sa Zapada vodit će u Federaciju BiH s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom treba postići odgovarajući sporazum, kao i ugovor Vlade FBiH s definiranim investitorom.
Izmjenama legislative u tekstu je naveden i investitor, kompanija „AAFS Infrastructure and Energy“ d.o.o. Sarajevo, u potpunom vlasništvu američkog društva „AAFS Infrastructure and Energy LLC“.
Vlada FBiH navodi da je ova kompanija iskazala ozbiljan interes za ulaganje, čime se unapređuje energetska sigurnost Federacije BiH i diversificiraju izvori opskrbe plinom. Međudržavni sporazum BiH i Hrvatske zakazan je za kraj mjeseca u Dubrovniku, prenosi Raport.
Izmjene su usvojene sa 61 glasom za, jednim suzdržanim i tri glasa protiv. Podsjećamo, Zastupnički dom FBiH iste je izmjene usvojio na sjednici 8. travnja, a njima se u projekt uvodi američki investitor.
Iz Vlade je obrazloženo da je Južna interkonekcija jedan od najvažnijih projekata za energetsku stabilnost, posebice jer je iz Europske unije najavljen prestanak isporuke ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine.
Tijekom rasprave, delegat Stranke za BiH Enes Peštek pojasnio je zašto su protiv usvajanja izmjena, navodeći izostanak studije izvedivosti te isključivanje tvrtke “BH-Gas”.
Klub Hrvata potvrdio je podršku izmjenama, dok je delegat Almedin Aliefendić istaknuo kako se radi o najvećem energetskom projektu u BiH. Delegat Muamer Zukić (SDA) naglasio je kako se pitanje državne imovine na trasi plinovoda mora rješavati na državnoj razini. Vibor Handžić (NS) kazao je kako su uvaženi njihovi prijedlozi te da će se pitanje državne imovine rješavati sistemski, a ne ovim zakonom.
Trasa budućeg plinovoda u FBiH ostala je kao u dosadašnjem planu, uz planirane odvojke te novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će započeti plinifikacija industrijskog dijela Federacije i približavanje Termoelektrani Tuzla.
Investitor će projekt izgradnje plinovoda realizirati izgradnjom interkonekcijskog transportnog plinovoda u BiH na pravcu: Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, izgradnjom odvojka za Livno, Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce te odvojka Čapljina i izgradnjom dodatnog pravca Kladanj – Tuzla, navedeno je u tekstu.
Trasa ukapljenog plina sa Zapada vodit će u Federaciju BiH s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom treba postići odgovarajući sporazum, kao i ugovor Vlade FBiH s definiranim investitorom.
Izmjenama legislative u tekstu je naveden i investitor, kompanija „AAFS Infrastructure and Energy“ d.o.o. Sarajevo, u potpunom vlasništvu američkog društva „AAFS Infrastructure and Energy LLC“.
Vlada FBiH navodi da je ova kompanija iskazala ozbiljan interes za ulaganje, čime se unapređuje energetska sigurnost Federacije BiH i diversificiraju izvori opskrbe plinom. Međudržavni sporazum BiH i Hrvatske zakazan je za kraj mjeseca u Dubrovniku, prenosi Raport.
