Zar je već prošlo pet godina – pitamo se dok gledamo fotografije iz siječnja 2020. godine, godine koja je promijenila svijet. Sam početak te godine nije nas mogao pripremiti na ono što slijedi, na jednu od najvećih zdravstvenih i društvenih kriza koju je čovječanstvo ikada doživjelo, piše Večernji list BiH.
Siječanj 2020. godine, činilo se, bio je samo još jedan početak nove godine, uobičajena svakodnevica koja je ubrzo bila zbrisana pojavom pandemije koronavirusa. Mnogi od nas sjećaju se trenutaka kada je vijest o izbijanju nepoznate bolesti u kineskom Wuhanu bila samo daleki naslov u vijestima, a tek nekoliko tjedana poslije virus je došao do naših vrata, mijenjajući način života kako nitko nije mogao predvidjeti.
Svijet koji se promijenio
Od tog siječnja ništa nije bilo isto. U trenutku kada je svijet počeo shvaćati ozbiljnost situacije, mnoge su zemlje bile prisiljene uvesti drastične mjere: od karantena do potpuno zatvorenih granica, od obveznog nošenja maski do zabrana okupljanja. Zatvoreni prostori, nepoznato zdravstveno stanje, smanjenje socijalnih kontakata – sve to ostavilo je dubok trag na globalnu zajednicu. Kao da smo ušli u beskrajan dan jer dani su prolazili, ali nije bilo nikakvog povratka u normalu.
Svaka nova kriza iznova je dolazila i činilo se da nikako ne možemo izići iz začaranog kruga. Najprije pandemija, zatim ekonomske posljedice, političke tenzije pa klimatske promjene koje su nastavile prijetiti sigurnosti. Iako su mnogi od nas mislili da će nakon prvih mjeseci kriza završiti, to se nije dogodilo. Svijet je bio prisiljen prilagoditi se novim uvjetima života, tražeći ravnotežu između zdravlja, ekonomije i socijalnih prava. Koronavirus nije samo utjecao na fizičko zdravlje ljudi; psihološki učinci bili su duboki i opsežni. Danas barem nema te psihoze u kojoj smo živjeli, ali i dalje imamo razne viruse.
Ljudi i dalje traže liječenje zbog povišene temperature, kašlja, malaksalosti, nesanice, kihanja i curenja iz nosa. Virusi poput adenovirusa, kojih ima više od 60 vrsta, također su prisutni i uzrokuju respiratorne probleme, a rinovirusi nastavljaju napadati dišne putove, čineći da se zdravstveni sustav ponovno suočava s velikim brojem pacijenata. Zdravstveni djelatnici i dalje su na prvoj crti bojišta. - S obzirom na aktualnu situaciju sa sezonskom gripom i koronavirusom, u siječnju je od ključne važnosti očuvati jak imunosni sustav i pridržavati se mjera koje doprinose očuvanju zdravlja. Preporučuje se održavanje uravnotežene prehrane bogate vitaminima i mineralima, redovita fizička aktivnost te osiguravanje kvalitetnog sna.
Također, važno je izbjegavati stres i osigurati dovoljno hidratacije. Dodatno, savjetujem izbjegavanje većih okupljanja, osobito u zatvorenim prostorima, te provođenje vremena na svježem zraku kad god je to moguće. Ak dođe do simptoma poput povišene tjelesne temperature, kašlja ili slabosti, preporučuje se odmah potražiti savjet liječnika i izbjegavati kontakt s drugima kako bi se smanjila mogućnost prijenosa bolesti - kazao nam je jedan od mostarskih liječnika kojeg smo upitali za aktualnu situaciju. Nisu samo fizičke posljedice pandemije i drugih bolesti teške, već i psihološki aspekti, jer se stalno suočavamo s novim varijantama i prijetnjama. To stvara osjećaj da bitka zapravo nikada ne prestaje, da je situacija uvijek pod nekom vrstom prijetnje.
Nove opasnosti
Iako je svijest o virusima i bolesti postala svakodnevna, još uvijek se traže najbolji načini za borbu protiv tih prijetnji. Zdravstvena istraživanja neprestano napreduju, a mjere prevencije nastoje osigurati zdravlje ljudi, ali svaki val bolesti donosi nove izazove. Iako se ponovno spominju određeni slučajevi u Kini, pa i u Tanzaniji, zdravstvene vlasti ističu da nema mjesta panici i da se stanje s novim virusima prati te, barem prema aktualnim informacijama, oni bi se trebali zadržati unutar postojećih granica.
Iako živimo u vremenu u kojem su mnoge stvari postale neizvjesne, život mora ići dalje pa kao što smo se suživjeli s koronavirusom prije pet godina, tako ćemo se i dalje morati boriti i suživljavati s virusima koji su oduvijek oko nas. Zdravstveni sustav, iako pod velikim stresom, i dalje funkcionira, ali na nama je da ga učinimo još kvalitetnijim te, gradeći svoje zdravlje i svoj imunitet, donekle olakšamo zdravstvenim djelatnicima, ali i samima sebi. Na nama je da gradimo otpornost na bolesti i bolje razumijemo kako se nositi s krizama. Možda nećemo eliminirati bolesti, ali radimo na tome da izgradimo društva koja su spremna na izazove koji su pred nama.
Siječanj 2020. godine, činilo se, bio je samo još jedan početak nove godine, uobičajena svakodnevica koja je ubrzo bila zbrisana pojavom pandemije koronavirusa. Mnogi od nas sjećaju se trenutaka kada je vijest o izbijanju nepoznate bolesti u kineskom Wuhanu bila samo daleki naslov u vijestima, a tek nekoliko tjedana poslije virus je došao do naših vrata, mijenjajući način života kako nitko nije mogao predvidjeti.
Svijet koji se promijenio
Od tog siječnja ništa nije bilo isto. U trenutku kada je svijet počeo shvaćati ozbiljnost situacije, mnoge su zemlje bile prisiljene uvesti drastične mjere: od karantena do potpuno zatvorenih granica, od obveznog nošenja maski do zabrana okupljanja. Zatvoreni prostori, nepoznato zdravstveno stanje, smanjenje socijalnih kontakata – sve to ostavilo je dubok trag na globalnu zajednicu. Kao da smo ušli u beskrajan dan jer dani su prolazili, ali nije bilo nikakvog povratka u normalu.
Svaka nova kriza iznova je dolazila i činilo se da nikako ne možemo izići iz začaranog kruga. Najprije pandemija, zatim ekonomske posljedice, političke tenzije pa klimatske promjene koje su nastavile prijetiti sigurnosti. Iako su mnogi od nas mislili da će nakon prvih mjeseci kriza završiti, to se nije dogodilo. Svijet je bio prisiljen prilagoditi se novim uvjetima života, tražeći ravnotežu između zdravlja, ekonomije i socijalnih prava. Koronavirus nije samo utjecao na fizičko zdravlje ljudi; psihološki učinci bili su duboki i opsežni. Danas barem nema te psihoze u kojoj smo živjeli, ali i dalje imamo razne viruse.
Ljudi i dalje traže liječenje zbog povišene temperature, kašlja, malaksalosti, nesanice, kihanja i curenja iz nosa. Virusi poput adenovirusa, kojih ima više od 60 vrsta, također su prisutni i uzrokuju respiratorne probleme, a rinovirusi nastavljaju napadati dišne putove, čineći da se zdravstveni sustav ponovno suočava s velikim brojem pacijenata. Zdravstveni djelatnici i dalje su na prvoj crti bojišta. - S obzirom na aktualnu situaciju sa sezonskom gripom i koronavirusom, u siječnju je od ključne važnosti očuvati jak imunosni sustav i pridržavati se mjera koje doprinose očuvanju zdravlja. Preporučuje se održavanje uravnotežene prehrane bogate vitaminima i mineralima, redovita fizička aktivnost te osiguravanje kvalitetnog sna.
Također, važno je izbjegavati stres i osigurati dovoljno hidratacije. Dodatno, savjetujem izbjegavanje većih okupljanja, osobito u zatvorenim prostorima, te provođenje vremena na svježem zraku kad god je to moguće. Ak dođe do simptoma poput povišene tjelesne temperature, kašlja ili slabosti, preporučuje se odmah potražiti savjet liječnika i izbjegavati kontakt s drugima kako bi se smanjila mogućnost prijenosa bolesti - kazao nam je jedan od mostarskih liječnika kojeg smo upitali za aktualnu situaciju. Nisu samo fizičke posljedice pandemije i drugih bolesti teške, već i psihološki aspekti, jer se stalno suočavamo s novim varijantama i prijetnjama. To stvara osjećaj da bitka zapravo nikada ne prestaje, da je situacija uvijek pod nekom vrstom prijetnje.
Nove opasnosti
Iako je svijest o virusima i bolesti postala svakodnevna, još uvijek se traže najbolji načini za borbu protiv tih prijetnji. Zdravstvena istraživanja neprestano napreduju, a mjere prevencije nastoje osigurati zdravlje ljudi, ali svaki val bolesti donosi nove izazove. Iako se ponovno spominju određeni slučajevi u Kini, pa i u Tanzaniji, zdravstvene vlasti ističu da nema mjesta panici i da se stanje s novim virusima prati te, barem prema aktualnim informacijama, oni bi se trebali zadržati unutar postojećih granica.
Iako živimo u vremenu u kojem su mnoge stvari postale neizvjesne, život mora ići dalje pa kao što smo se suživjeli s koronavirusom prije pet godina, tako ćemo se i dalje morati boriti i suživljavati s virusima koji su oduvijek oko nas. Zdravstveni sustav, iako pod velikim stresom, i dalje funkcionira, ali na nama je da ga učinimo još kvalitetnijim te, gradeći svoje zdravlje i svoj imunitet, donekle olakšamo zdravstvenim djelatnicima, ali i samima sebi. Na nama je da gradimo otpornost na bolesti i bolje razumijemo kako se nositi s krizama. Možda nećemo eliminirati bolesti, ali radimo na tome da izgradimo društva koja su spremna na izazove koji su pred nama.
