Venezuela se prometnula u ključnu polaznu točku za goleme količine kokaina namijenjene europskom tržištu. Droga prvo putuje u zapadnu Afriku, odakle je džihadističke skupine u rekordnim količinama pomažu krijumčariti dalje prema Europi, upozoravaju međunarodni dužnosnici za provedbu zakona.
Sprega kriminala i terorizma
Prema njihovim izjavama, korumpirani vojni časnici i narko-bande pošiljke šalju lakim zrakoplovima, ribarskim brodovima, polupodmornicama i teretnim brodovima prema istoku. U zapadnoj Africi kokain preuzima neformalna mreža krijumčara povezanih s džihadistima i njihovim saveznicima, koji ga zatim transportiraju na sjever kako bi zadovoljili visoku i rastuću potražnju u Europi.
"Kokain 1980-ih nije isti kao onaj koji vidimo danas", rekao je Jesus Romero, umirovljeni obavještajni časnik američke vojske. "Postoje izravne veze s terorističkim organizacijama koje podupiru njihov cilj." Rekordna razina proizvodnje kokaina u Kolumbiji posljednjih godina preplavila je tradicionalne krijumčarske rute. Zbog toga su trgovci drogom iskoristili strateški položaj Venezuele, njezine neučinkovite sigurnosne institucije i dugu obalu.
Posljedica toga je porast konzumacije kokaina diljem svijeta, čak i u regijama koje ranije nisu bile veliki potrošači, od Australije do istočne Europe, navode istraživači Ujedinjenih naroda.
Uloga Madurovog režima
Ova sprega krijumčara droge, džihadista i korumpiranih dužnosnika dio je rastućeg globalnog saveza kriminalnih bandi, militantnih skupina i odmetnutih vlada koji prijeti demokratskim normama i društvenoj stabilnosti.
Kampanja pritiska Trumpove administracije protiv venezuelanskog vođe Nicolása Madura, za kojeg se tvrdi da je duboko upleten u krijumčarenje, skrenula je globalnu pozornost na ulogu te zemlje u trgovini drogom. Maduro je te optužbe opovrgnuo.
Iako je Trump naredio udare na brodove koji navodno prevoze drogu iz Venezuele u SAD, stručnjaci ističu da ta južnoamerička zemlja šalje daleko više narkotika prema Europi, uglavnom preko zapadne Afrike i otoka u blizini svoje obale.
Nagli porast transatlantskih tokova droge doveo je do toga da zapljene kokaina u Europi sada premašuju one u Sjevernoj Americi, podaci su Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal. "Količine su se toliko povećale da krijumčari sada imaju problem kako ih uopće prevesti", kaže Jeremy McDermott, su-direktor InSight Crimea, think tanka za organizirani kriminal.
Bertrand Monnet, profesor kriminalnog rizika na francuskoj poslovnoj školi Edhec, potvrdio je da je Venezuela postala glavna latinoamerička tranzitna ruta za Europu, iako se kokain u velikim količinama šalje i iz Brazila, Gvajane i drugih zemalja.
Transatlantske rute i rekordne zapljene
Gotovo ništa lišća koke, biljke za proizvodnju kokaina, ne uzgaja se u Venezueli. Ipak, kolumbijski trgovci drogom kopnenim putem unose kokain u zemlju, odakle se on otprema dalje.
U rujnu 2024., dva privatna mlažnjaka Gulfstream natovarena kokainom poletjela su s improvizirane piste u Apureu, venezuelanskoj državi na granici s Kolumbijom. Jedan je zrakoplov zaplijenjen u Gvineji Bisau s 2,6 tona kokaina, što je rekordna zapljena za tu zemlju. Drugi je stigao do Burkine Faso, još jedne države pogođene islamističkim ekstremizmom.
Krijumčari lete najmanje jednom tjedno iz Venezuele u zapadnu Afriku, isključujući transpondere zrakoplova i podmićujući kontrolore leta da isključe sustave praćenja. Korupcija na zračnim lukama također omogućuje prijevoz droge komercijalnim letovima.
Poznat je slučaj iz 2013. kada je na letu iz Caracasa za Pariz u koferima pronađeno gotovo 1,4 tone kokaina. SAD je 2020. optužio Madura i njegovog saveznika Diosdada Cabella za umiješanost u taj slučaj, što je Cabello negirao, tvrdeći da se optužbe koriste za opravdavanje svrgavanja vlade.
Pošiljke često prolaze kroz više ruku. U Africi se krijumčari povezuju sa skupinama bliskim Al-Qaedi koje prate teret prema sjeveru. Iz Malija, droga prelazi Saharu i ulazi u Alžir, Maroko i Libiju, odakle se brodovima prevozi preko Sredozemnog mora u južnu Europu.
Krijumčari također koriste korupciju u lukama duž venezuelanske obale za slanje plovila izravno u Portugal ili Španjolsku. U jednoj od najvećih zapljena, španjolske su vlasti u prosincu 2024. u blizini Kanarskih otoka zaustavile venezuelanski ribarski brod s 3,3 tone kokaina.
Irska je 2023. zabilježila svoju najveću zapljenu od 2,2 tone kokaina s broda koji je drogu ukrcao u vodama blizu Venezuele. Kolumbijski trgovci također koriste polupodmornice za prijevoz kokaina do Španjolske.
Borba nailazi na prepreke
Europske vlasti pojačale su suradnju s afričkim zemljama, ali ne uspijevaju pratiti rastuće količine droge. Borba u Sahelu dodatno je otežana prekidom suradnje nakon niza vojnih udara u regiji, ističe Aurélien Llorca, suradnik na Ženevskom diplomskom institutu. "Državni udari i nestabilnost pogoršavaju stvari", zaključio je Llorca.
Sprega kriminala i terorizma
Prema njihovim izjavama, korumpirani vojni časnici i narko-bande pošiljke šalju lakim zrakoplovima, ribarskim brodovima, polupodmornicama i teretnim brodovima prema istoku. U zapadnoj Africi kokain preuzima neformalna mreža krijumčara povezanih s džihadistima i njihovim saveznicima, koji ga zatim transportiraju na sjever kako bi zadovoljili visoku i rastuću potražnju u Europi.
"Kokain 1980-ih nije isti kao onaj koji vidimo danas", rekao je Jesus Romero, umirovljeni obavještajni časnik američke vojske. "Postoje izravne veze s terorističkim organizacijama koje podupiru njihov cilj." Rekordna razina proizvodnje kokaina u Kolumbiji posljednjih godina preplavila je tradicionalne krijumčarske rute. Zbog toga su trgovci drogom iskoristili strateški položaj Venezuele, njezine neučinkovite sigurnosne institucije i dugu obalu.
Posljedica toga je porast konzumacije kokaina diljem svijeta, čak i u regijama koje ranije nisu bile veliki potrošači, od Australije do istočne Europe, navode istraživači Ujedinjenih naroda.
Uloga Madurovog režima
Ova sprega krijumčara droge, džihadista i korumpiranih dužnosnika dio je rastućeg globalnog saveza kriminalnih bandi, militantnih skupina i odmetnutih vlada koji prijeti demokratskim normama i društvenoj stabilnosti.
Kampanja pritiska Trumpove administracije protiv venezuelanskog vođe Nicolása Madura, za kojeg se tvrdi da je duboko upleten u krijumčarenje, skrenula je globalnu pozornost na ulogu te zemlje u trgovini drogom. Maduro je te optužbe opovrgnuo.
Iako je Trump naredio udare na brodove koji navodno prevoze drogu iz Venezuele u SAD, stručnjaci ističu da ta južnoamerička zemlja šalje daleko više narkotika prema Europi, uglavnom preko zapadne Afrike i otoka u blizini svoje obale.
Nagli porast transatlantskih tokova droge doveo je do toga da zapljene kokaina u Europi sada premašuju one u Sjevernoj Americi, podaci su Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal. "Količine su se toliko povećale da krijumčari sada imaju problem kako ih uopće prevesti", kaže Jeremy McDermott, su-direktor InSight Crimea, think tanka za organizirani kriminal.
Bertrand Monnet, profesor kriminalnog rizika na francuskoj poslovnoj školi Edhec, potvrdio je da je Venezuela postala glavna latinoamerička tranzitna ruta za Europu, iako se kokain u velikim količinama šalje i iz Brazila, Gvajane i drugih zemalja.
Transatlantske rute i rekordne zapljene
Gotovo ništa lišća koke, biljke za proizvodnju kokaina, ne uzgaja se u Venezueli. Ipak, kolumbijski trgovci drogom kopnenim putem unose kokain u zemlju, odakle se on otprema dalje.
U rujnu 2024., dva privatna mlažnjaka Gulfstream natovarena kokainom poletjela su s improvizirane piste u Apureu, venezuelanskoj državi na granici s Kolumbijom. Jedan je zrakoplov zaplijenjen u Gvineji Bisau s 2,6 tona kokaina, što je rekordna zapljena za tu zemlju. Drugi je stigao do Burkine Faso, još jedne države pogođene islamističkim ekstremizmom.
Krijumčari lete najmanje jednom tjedno iz Venezuele u zapadnu Afriku, isključujući transpondere zrakoplova i podmićujući kontrolore leta da isključe sustave praćenja. Korupcija na zračnim lukama također omogućuje prijevoz droge komercijalnim letovima.
Poznat je slučaj iz 2013. kada je na letu iz Caracasa za Pariz u koferima pronađeno gotovo 1,4 tone kokaina. SAD je 2020. optužio Madura i njegovog saveznika Diosdada Cabella za umiješanost u taj slučaj, što je Cabello negirao, tvrdeći da se optužbe koriste za opravdavanje svrgavanja vlade.
Pošiljke često prolaze kroz više ruku. U Africi se krijumčari povezuju sa skupinama bliskim Al-Qaedi koje prate teret prema sjeveru. Iz Malija, droga prelazi Saharu i ulazi u Alžir, Maroko i Libiju, odakle se brodovima prevozi preko Sredozemnog mora u južnu Europu.
Krijumčari također koriste korupciju u lukama duž venezuelanske obale za slanje plovila izravno u Portugal ili Španjolsku. U jednoj od najvećih zapljena, španjolske su vlasti u prosincu 2024. u blizini Kanarskih otoka zaustavile venezuelanski ribarski brod s 3,3 tone kokaina.
Irska je 2023. zabilježila svoju najveću zapljenu od 2,2 tone kokaina s broda koji je drogu ukrcao u vodama blizu Venezuele. Kolumbijski trgovci također koriste polupodmornice za prijevoz kokaina do Španjolske.
Borba nailazi na prepreke
Europske vlasti pojačale su suradnju s afričkim zemljama, ali ne uspijevaju pratiti rastuće količine droge. Borba u Sahelu dodatno je otežana prekidom suradnje nakon niza vojnih udara u regiji, ističe Aurélien Llorca, suradnik na Ženevskom diplomskom institutu. "Državni udari i nestabilnost pogoršavaju stvari", zaključio je Llorca.
