Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan u svom se govoru nazvao zaštitnikom mira i slobode i pozvao Kurde s jugoistoka zemlje da na referendumu, koji se održava za dva tjedna, glasuju za reforme ustava koje bi mu donijele veće ovlasti.
Od propalog dvogodišnjeg prekida sukoba u srpnju 2015. godine jugoistok Turske s većinskim kurdskim stanovništvom pogođen je najžešćim sukobima u posljednja tri desetljeća. U borbama kurdskih militanata i turskih sigurnosnih snaga ubijeno je oko 2.000 ljudi, a pola milijuna ih je raseljeno.
Prokurdska stranka HDP (Narodna demokratska stranka) na jugoistoku uživa veliku podršku, ali je Erdogan smatra produženom rukom Radničke partije Kurdistana (PKK) protiv koje je bio usmjeren i njegov govor u Diyarbakiru, najvećem gradu te regije.
"Sljedbenici PKK stalno govore o miru. Donose li prazne riječi mir? Može li biti mira s ljudima koji okolo nose oružje?", pitao je okupljene. "Mi smo čuvari mira, mi smo čuvari slobode".
Vodeća AK stranka, koju je osnovao Erdogan, također je popularna na jugoistoku. Ankete pokazuju kako bi upravo kurdski glasači, koji čine petinu biračkog tijela, na referendumu o ustavnim promjenama mogli donijeti prevagu.
HDP se protivi izmjenama ustava, ali se glas te stranke u kampanji slabo čuje, među ostalim i stoga što su brojni zastupnici i članovi stranke završili u zatvoru nakon optužbi za povezanost s PKK-om, a država je preuzela i kontrolu nad općinama koje je ta stranka vodila. HDP negira povezanost sa PKK-om, koji Europa, SAD i Turska smatraju terorističkom organizacijom.
"Spremni smo razgovarati sa svima koji imaju nešto reći ili imaju neki projekt. Ali imamo jedan uvjet - bez oružja u rukama", poručio je Erdogan.
Turski predsjednik zagovara jače ovlasti kako bi se izbjegle krhke koalicijske vlade iz prošlosti. Njegovi kritičari kao dokaz njegovog autoritarnog instinkta ističu uhićenja i suspenzije više od 100.000 učitelja, nastavnika, državnih službenika, vojnika, sudaca i novinara od propalog državnog udara u srpnju prošle godine.
Od propalog dvogodišnjeg prekida sukoba u srpnju 2015. godine jugoistok Turske s većinskim kurdskim stanovništvom pogođen je najžešćim sukobima u posljednja tri desetljeća. U borbama kurdskih militanata i turskih sigurnosnih snaga ubijeno je oko 2.000 ljudi, a pola milijuna ih je raseljeno.
Prokurdska stranka HDP (Narodna demokratska stranka) na jugoistoku uživa veliku podršku, ali je Erdogan smatra produženom rukom Radničke partije Kurdistana (PKK) protiv koje je bio usmjeren i njegov govor u Diyarbakiru, najvećem gradu te regije.
"Sljedbenici PKK stalno govore o miru. Donose li prazne riječi mir? Može li biti mira s ljudima koji okolo nose oružje?", pitao je okupljene. "Mi smo čuvari mira, mi smo čuvari slobode".
Vodeća AK stranka, koju je osnovao Erdogan, također je popularna na jugoistoku. Ankete pokazuju kako bi upravo kurdski glasači, koji čine petinu biračkog tijela, na referendumu o ustavnim promjenama mogli donijeti prevagu.
HDP se protivi izmjenama ustava, ali se glas te stranke u kampanji slabo čuje, među ostalim i stoga što su brojni zastupnici i članovi stranke završili u zatvoru nakon optužbi za povezanost s PKK-om, a država je preuzela i kontrolu nad općinama koje je ta stranka vodila. HDP negira povezanost sa PKK-om, koji Europa, SAD i Turska smatraju terorističkom organizacijom.
"Spremni smo razgovarati sa svima koji imaju nešto reći ili imaju neki projekt. Ali imamo jedan uvjet - bez oružja u rukama", poručio je Erdogan.
Turski predsjednik zagovara jače ovlasti kako bi se izbjegle krhke koalicijske vlade iz prošlosti. Njegovi kritičari kao dokaz njegovog autoritarnog instinkta ističu uhićenja i suspenzije više od 100.000 učitelja, nastavnika, državnih službenika, vojnika, sudaca i novinara od propalog državnog udara u srpnju prošle godine.
