U Hrvatsku se u posljednje tri godine vratilo oko 30 tisuća Hrvata koji su do tada živjeli i radili u inozemstvu, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Nakon povratka najčešće otvaraju obrte ili tvrtke u građevini, uslužnim i tehničkim djelatnostima, koristeći različite mjere i programe za povratnike.
Raste broj zaposlenih i povratnika
"Pričali smo kako smo htjeli otvoriti neki naš 'kafe', ajmo reći restoran. To nas je potaknulo, a supruga je htjela čak doći godinu dana prije jer nikad nije živjela izvan Irske. Htjela je upoznati novu kulturu i način života", rekao je Matej Vrdoljak, koji je posljednjih 12 godina živio u inozemstvu – godinu dana u Kanadi, a od 2014. u Irskoj, gdje je upoznao suprugu Kate. Prije godinu i pol Dublin su zamijenili Osijekom.
Radio je godinama u ugostiteljstvu, a nakon povratka sa suprugom je otvorio objekt zdrave prehrane.
"Nismo mogli vjerovati, bili smo presretni jer ipak je on dugo razdoblje života proveo izvan kuće. Jedanaest godina nije živio s nama, tako da mislim da nema veće sreće kod roditelja", kazala je Matejeva majka Marijana Vrdoljak, prenosi HRT.
Troškovi života motiviraju povratak
Iz Njemačke se prije godinu dana vratila i Dragica Kolarević. Ondje je živjela dvije godine, radeći administrativne poslove.
"Nedostajala mi je obitelj, a i troškovi života bili su sve veći," rekla je Kolarević. "Stanovi su skupi, usluge su skupe i kad sam sve to izračunala, vidjela sam da nije to neka bitna razlika da bih ostavila sve ovo." Kolarević je, poput Mateja, po povratku otvorila obrt.
Mjere za povratnike
U tome im je pomogla mjera samozapošljavanja "Biram Hrvatsku" koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Dosad ju je iskoristilo više od 1100 povratnika.
"Što se tiče korisnika povratnika iz inozemstva, maksimalni iznos ove godine koji im je na raspolaganju je 27 tisuća eura. Govorimo li o našim korisnicima interne mobilnosti, njima je na raspolaganju 23 tisuće eura," pojasnila je Ivana Mehle, zamjenica ravnatelja HZZ-a. U Ministarstvu demografije ističu da su povratnicima dostupne i druge mjere: oslobođenje od poreza na dohodak na pet godina te mjere za stambeno zbrinjavanje.
"Ovim nacrtom Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima omogućava se pristup stambenom fondu i hrvatskim povratnicima, što je zaista značajan iskorak," naglasila je Ivana Perkušić, voditeljica Uprave za useljeništvo u Ministarstvu. Prema podacima, u Hrvatsku se godišnje vrati oko 10 tisuća povratnika.
Raste broj zaposlenih i povratnika
"Pričali smo kako smo htjeli otvoriti neki naš 'kafe', ajmo reći restoran. To nas je potaknulo, a supruga je htjela čak doći godinu dana prije jer nikad nije živjela izvan Irske. Htjela je upoznati novu kulturu i način života", rekao je Matej Vrdoljak, koji je posljednjih 12 godina živio u inozemstvu – godinu dana u Kanadi, a od 2014. u Irskoj, gdje je upoznao suprugu Kate. Prije godinu i pol Dublin su zamijenili Osijekom.
Radio je godinama u ugostiteljstvu, a nakon povratka sa suprugom je otvorio objekt zdrave prehrane.
"Nismo mogli vjerovati, bili smo presretni jer ipak je on dugo razdoblje života proveo izvan kuće. Jedanaest godina nije živio s nama, tako da mislim da nema veće sreće kod roditelja", kazala je Matejeva majka Marijana Vrdoljak, prenosi HRT.
Troškovi života motiviraju povratak
Iz Njemačke se prije godinu dana vratila i Dragica Kolarević. Ondje je živjela dvije godine, radeći administrativne poslove.
"Nedostajala mi je obitelj, a i troškovi života bili su sve veći," rekla je Kolarević. "Stanovi su skupi, usluge su skupe i kad sam sve to izračunala, vidjela sam da nije to neka bitna razlika da bih ostavila sve ovo." Kolarević je, poput Mateja, po povratku otvorila obrt.
Mjere za povratnike
U tome im je pomogla mjera samozapošljavanja "Biram Hrvatsku" koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Dosad ju je iskoristilo više od 1100 povratnika.
"Što se tiče korisnika povratnika iz inozemstva, maksimalni iznos ove godine koji im je na raspolaganju je 27 tisuća eura. Govorimo li o našim korisnicima interne mobilnosti, njima je na raspolaganju 23 tisuće eura," pojasnila je Ivana Mehle, zamjenica ravnatelja HZZ-a. U Ministarstvu demografije ističu da su povratnicima dostupne i druge mjere: oslobođenje od poreza na dohodak na pet godina te mjere za stambeno zbrinjavanje.
"Ovim nacrtom Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima omogućava se pristup stambenom fondu i hrvatskim povratnicima, što je zaista značajan iskorak," naglasila je Ivana Perkušić, voditeljica Uprave za useljeništvo u Ministarstvu. Prema podacima, u Hrvatsku se godišnje vrati oko 10 tisuća povratnika.
