Loša gospodarska situacija u Njemačkoj i još devet zemalja EU mogla bi imati negativne posljedice na cijeli blok, upozorila je Europska komisija. Makroekonomske neravnoteže u tim zemljama izazvale su zabrinutost u takozvanom Izvješću o mehanizmu upozoravanja (Alert Mechanism Report) Komisije te će biti dublje analizirane.
"EU se suočava s ozbiljnim strukturalnim izazovima koji ugrožavaju naš dugoročni prosperitet", rekao je europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis, upozorivši da je "potrebna hitna akcija". Cilj izvješća je rano otkrivanje i rješavanje takvih problema. Pokazatelji koji se uzimaju u obzir uključuju stopu nezaposlenosti, razine duga, kreditne tokove i cijene nekretnina.
Makroekonomske neravnoteže u jednoj zemlji EU, primjerice visoki deficit tekućeg računa ili nekretninski balon, mogu imati učinke prelijevanja na druge države članice. Neuobičajeno visoka inflacija posljednjih godina, uključujući povećane troškove rada i cijene nekretnina, uzela je svoj danak, stoji u priopćenju Komisije.
Upozorenje za 10 zemalja
Uz Njemačku, koja se već dugo smatra vodećim europskim gospodarstvom, kroz dublju analizu Komisije u 2025. godini proći će Cipar, Grčka, Italija, Mađarska, Estonija, Rumunjska, Slovačka, Švedska i Nizozemska.
Hrvatska se poboljšala u odnosu na prošlu godinu. U Hrvatskoj visoka temeljna inflacija izaziva zabrinutost oko troškovne konkurentnosti, dok cijene nekretnina nastavljaju snažno rasti i pokazuju znakove precijenjenosti, međutim, makroekonomski rizici čine se ograničenima.
Troškovi rada snažno su porasli u prošloj godini, kada je temeljna inflacija bila među najvišima u eurozoni, te su ostali trajno visoki.
Državni deficit donekle se povećava, ali predviđa se daljnje smanjenje državnog duga zbog nominalnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Realni rast BDP-a u 2023. dosegnuo je 3.3 posto, a predviđa se da će u ovoj godini rasti 3.6 te idućoj godini 3.3 posto. Ukupna i temeljna inflacija bile su među najvišima u eurozoni u 2023., s 8.4 odnosno 8.8 posto.
Inflacija
Ukupna inflacija je ublažena i iznosi blizu tri posto u trećem tromjesečju ove godine, što je i dalje iznad prosjeka eurozone. U ovoj godini bi prema predviđanjima trebala iznositi četiri posto. Temeljna inflacija je i dalje visoka i iznad prosjeka eurozone, no razlika je značajna u usporedbi s prošlom godinom.
Stopa nezaposlenosti nastavila se smanjivati i u 2023. je iznosila 6.1 posto, a očekuje se da će se ove i iduće godine smanjiti na oko pet posto. Pregled rezultata za Hrvatsku ukazuje da su četiri pokazatelja iznad indikativnih pragova iz 2023., troškovi rada, cijene nekretnina, državni dug i realni efektivni valutni tečaj.
"EU se suočava s ozbiljnim strukturalnim izazovima koji ugrožavaju naš dugoročni prosperitet", rekao je europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis, upozorivši da je "potrebna hitna akcija". Cilj izvješća je rano otkrivanje i rješavanje takvih problema. Pokazatelji koji se uzimaju u obzir uključuju stopu nezaposlenosti, razine duga, kreditne tokove i cijene nekretnina.
Makroekonomske neravnoteže u jednoj zemlji EU, primjerice visoki deficit tekućeg računa ili nekretninski balon, mogu imati učinke prelijevanja na druge države članice. Neuobičajeno visoka inflacija posljednjih godina, uključujući povećane troškove rada i cijene nekretnina, uzela je svoj danak, stoji u priopćenju Komisije.
Upozorenje za 10 zemalja
Uz Njemačku, koja se već dugo smatra vodećim europskim gospodarstvom, kroz dublju analizu Komisije u 2025. godini proći će Cipar, Grčka, Italija, Mađarska, Estonija, Rumunjska, Slovačka, Švedska i Nizozemska.
Hrvatska se poboljšala u odnosu na prošlu godinu. U Hrvatskoj visoka temeljna inflacija izaziva zabrinutost oko troškovne konkurentnosti, dok cijene nekretnina nastavljaju snažno rasti i pokazuju znakove precijenjenosti, međutim, makroekonomski rizici čine se ograničenima.
Troškovi rada snažno su porasli u prošloj godini, kada je temeljna inflacija bila među najvišima u eurozoni, te su ostali trajno visoki.
Državni deficit donekle se povećava, ali predviđa se daljnje smanjenje državnog duga zbog nominalnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Realni rast BDP-a u 2023. dosegnuo je 3.3 posto, a predviđa se da će u ovoj godini rasti 3.6 te idućoj godini 3.3 posto. Ukupna i temeljna inflacija bile su među najvišima u eurozoni u 2023., s 8.4 odnosno 8.8 posto.
Inflacija
Ukupna inflacija je ublažena i iznosi blizu tri posto u trećem tromjesečju ove godine, što je i dalje iznad prosjeka eurozone. U ovoj godini bi prema predviđanjima trebala iznositi četiri posto. Temeljna inflacija je i dalje visoka i iznad prosjeka eurozone, no razlika je značajna u usporedbi s prošlom godinom.
Stopa nezaposlenosti nastavila se smanjivati i u 2023. je iznosila 6.1 posto, a očekuje se da će se ove i iduće godine smanjiti na oko pet posto. Pregled rezultata za Hrvatsku ukazuje da su četiri pokazatelja iznad indikativnih pragova iz 2023., troškovi rada, cijene nekretnina, državni dug i realni efektivni valutni tečaj.
