Tečaj europske prema američkoj valuti porastao je 14,2 posto, na 1,2010 dolara, što je njegov najveći skok u 14 godina.
Dolar je u protekloj godini oslabio i prema japanskoj valuti, za otprilike 3,5 posto, pa mu je cijena skliznula na 112,70 jena.
Dolar je, među ostalim, oslabio i prema kanadskom imenjaku, britanskoj funti te švicarskom franku.
Stoga je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, u protekloj godini pao 9,8 posto, što je najveći gubitak tog indeksa od 2003. godine. Pritom je skliznuo na otprilike 92,10 bodova.
Dolar je u 2017. ušao na najvišim razinama u 14 godina prema košarici valuta zbog očekivanja ulagača da će američki predsjednik Donald Trump uvesti poticajne gospodarske mjere koje će poduprijeti i inflaciju, a posljedično dovesti i do viših kamatnih stopa, što bi poduprlo dolar.
Uzlet dolara počeo je kasnije gubiti na snazi zbog zabrinutosti hoće li Trump uspjeti provesti obećane poteze, a na ruku mu nije išlo ni to što je rast u ostatku svijeta ojačao, pa su i središnje banke drugih zemalja, kao i američki Fed, polako počele zaoštravati monetarnu politiku.
"Svjedoci smo usklađenog globalnog rasta, a posebno vrlo snažnog gospodarskog oporavka u eurozoni, što vodi Europsku središnju banku (ECB) ka postupnoj normalizaciji monetarne politike, čime pomaže euru", kazao je valutni analitičar u banci Societe Generale Alvin Tan.
Zbog toga je euro ojačao premda ECB još praktično nije započeo zaoštravati monetarnu politiku, dok je Fed u proteklih godinu dana čak u tri navrata povećavao ključne kamatne stope za po 0,25 postotnih bodova.
Britanska je funta, premda je još uvijek oko 10 posto na gubitku prema dolaru u usporedbi s lipnjem 2016. godine kada je održan referendum o izlasku Britanije iz Europske unije, u 2017. ojačala 9,5 posto, što je njezin najsnažniji uspon od 2009. godine.
Njezin je tečaj na kraju godine iznosio oko 1,3510 dolara.
Moguće je, kažu analitičari, da će dolar i u 2018. godini biti pod pritiskom, premda bi nedavno prihvaćena porezna reforma u SAD-u trebala potaknuti rast potrošnje, gospodarstva, ali i inflacije.
To bi moglo navesti Fed na ubrzanje tempa povećanja kamata, no ako inflacija ostane ispod ciljanih razina, Fed neće žuriti s daljnjom normalizacijom monetarne politike.
"Dolar bi se mogao suočiti s dodatnim nepovoljnim vjetrovima u 2018. jer Fed više neće biti jedini u svijetu koji postupno ukida poticajne mjere", kaže Chris Gaffney, predsjednik u EverBank, koji smatra da bi do kraja 2018. ECB mogao povećati kamate zbog ubrzanja rasta gospodarstva eurozone i inflacije.
U fokusu ulagača u protekloj je godini bila i kriptovaluta Bitcoin, čija je cijena na kraju 2017. iznosila oko 14.500 dolara na tržištu Bitstamp. Ostala je tako ispod rekordnih razina od gotovo 20.000 dolara, koje je nakratko dosegnula 17. prosinca, no u cijeloj godini skočila je oko 1.400 posto.
Dolar je u protekloj godini oslabio i prema japanskoj valuti, za otprilike 3,5 posto, pa mu je cijena skliznula na 112,70 jena.
Dolar je, među ostalim, oslabio i prema kanadskom imenjaku, britanskoj funti te švicarskom franku.
Stoga je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, u protekloj godini pao 9,8 posto, što je najveći gubitak tog indeksa od 2003. godine. Pritom je skliznuo na otprilike 92,10 bodova.
Dolar je u 2017. ušao na najvišim razinama u 14 godina prema košarici valuta zbog očekivanja ulagača da će američki predsjednik Donald Trump uvesti poticajne gospodarske mjere koje će poduprijeti i inflaciju, a posljedično dovesti i do viših kamatnih stopa, što bi poduprlo dolar.
Uzlet dolara počeo je kasnije gubiti na snazi zbog zabrinutosti hoće li Trump uspjeti provesti obećane poteze, a na ruku mu nije išlo ni to što je rast u ostatku svijeta ojačao, pa su i središnje banke drugih zemalja, kao i američki Fed, polako počele zaoštravati monetarnu politiku.
"Svjedoci smo usklađenog globalnog rasta, a posebno vrlo snažnog gospodarskog oporavka u eurozoni, što vodi Europsku središnju banku (ECB) ka postupnoj normalizaciji monetarne politike, čime pomaže euru", kazao je valutni analitičar u banci Societe Generale Alvin Tan.
Zbog toga je euro ojačao premda ECB još praktično nije započeo zaoštravati monetarnu politiku, dok je Fed u proteklih godinu dana čak u tri navrata povećavao ključne kamatne stope za po 0,25 postotnih bodova.
Britanska je funta, premda je još uvijek oko 10 posto na gubitku prema dolaru u usporedbi s lipnjem 2016. godine kada je održan referendum o izlasku Britanije iz Europske unije, u 2017. ojačala 9,5 posto, što je njezin najsnažniji uspon od 2009. godine.
Njezin je tečaj na kraju godine iznosio oko 1,3510 dolara.
Moguće je, kažu analitičari, da će dolar i u 2018. godini biti pod pritiskom, premda bi nedavno prihvaćena porezna reforma u SAD-u trebala potaknuti rast potrošnje, gospodarstva, ali i inflacije.
To bi moglo navesti Fed na ubrzanje tempa povećanja kamata, no ako inflacija ostane ispod ciljanih razina, Fed neće žuriti s daljnjom normalizacijom monetarne politike.
"Dolar bi se mogao suočiti s dodatnim nepovoljnim vjetrovima u 2018. jer Fed više neće biti jedini u svijetu koji postupno ukida poticajne mjere", kaže Chris Gaffney, predsjednik u EverBank, koji smatra da bi do kraja 2018. ECB mogao povećati kamate zbog ubrzanja rasta gospodarstva eurozone i inflacije.
U fokusu ulagača u protekloj je godini bila i kriptovaluta Bitcoin, čija je cijena na kraju 2017. iznosila oko 14.500 dolara na tržištu Bitstamp. Ostala je tako ispod rekordnih razina od gotovo 20.000 dolara, koje je nakratko dosegnula 17. prosinca, no u cijeloj godini skočila je oko 1.400 posto.
