Podsjećanja radi, obvezujuća presuda donesena je prije tri godine i od tada političari o njoj samo raspravljaju. Naime, 27. lipnja na poziv dužnosnika EU-a u Bruxellesu je održan sastanak s liderima sedam bh. političkih stranaka i oni sami su prihvatili Mapu puta BiH k EU-u i sami su odredili 31. kolovoza kao rok do kojeg će biti postignut konačan dogovor o izmjeni državnog Ustava. Do isteka tog roka ostalo je još 15 dana i kako stvari sada stoje, teško je i zamisliti da će biti ispoštovan.
Unutarnja neslaganja
Glavni tajnkik Vijeća Europe u svibnju je, oči u oči, priopćio bh. političarima da će BiH biti suspendirana, prevedeno izbačena iz VE i da ni Vijeće Europe ni Europska unija neće priznati rezultate listopadskih lokalnih i svih idućih izbora sve dok se Ustav ne promijeni i ne uskladi s europskim standardima. I to nije sve – on je najavio mogućnost da se bh. dužnosnicima koji opstruiraju provedbu presude “Sejdić – Finci” zabrane putovanja i ulasci u zemlje članice Europske unije.
OHR, Europska unija i Vijeće Europe od svibnja šute i na sve što se događa u BiH reagiraju porukom da su zabrinuti, da ohrabruju bh. političare da povedu državu k EU-u i da su sva unutarnja neslaganja i sukobi stvar bh. političara i stranaka i da ih oni moraju riješiti.
U međuvremenu politička i još više ekonomska kriza u BiH prelaze u fazu katastrofe s posljedicama koje uopće nije teško razaznati. Ono što je teško dokučiti jest konačni cilj strategije i taktike Vijeća Europe i EU-a. Izvjesno je jedno – Bosni i Hercegovini su nužni radikalni rezovi ma koliko bili bolni, ali nije jasno tko će ih povući. Aktualna državna i entitetske vlasti u svojim rukama imaju skalpele kojima bi morali iskružiti kancerogeno tkivo iz države, ali im oni uglavnom služe za uspostavljanje i trajanje kontroliranog kaosa u državi. Radi se o tome da su domaći političari stav međunarodne zajednice po kojem su ovdašnji lideri odgovorni za stanje u zemlji shvatili kao davanje prava raditi što i kako hoće, a uz to potpuno su zaštićeni važećim Ustavom koji opet onemogućava bilo kakve značajnije reforme i promjene. I tako je stvoren začarani krug koji može razbiti samo međunarodna zajednica, dakle SAD i Europska unija zajedničkim i usklađenim potezima.
Život pun neizvjesnosti
Jesu li u ovoj i ovakvoj situaciji mogući izvanredni, odnosno prijevremeni izbori? Pravno to uopće nije do kraja definirano osim da se po Izbornom zakonu BiH mogu održati prijevremeni izbori ako se prethodno raspuste nadležna tijela. Ta činjenica itekako ide na ruku onima koji su na vlasti jer ih dodatno štiti. Do redovitih općih izbora ostalo je nešto više od dvije godine pa ako je suditi po onome što se događalo od izbora 2010., i oni će proći u mrcvarenju države i njezinih građana i njihovom valjanju u političkom i ekonomskom glibu. Posljednjih dana ponovno su aktualizirane priče o prijevremenim izvanrednim izborima, ali svatko na tu mogućnost različito gleda. Stranke nove parlamentarne većine u Federaciji BiH ( SDP, dva HDZ-a i SBB) ne žele za to ni čuti. Zanimljivo je da je prije godinu dana SBB zagovarao izvanredne izbore s objašnjenjem da je to jedini izlaz iz krize, a sada je ta stranka oštro protiv. Iz SDA je u lipnju ove godine pokrenula inicijativa o raspisivanju prijevremenih izbora u BiH ili bar u Federaciji, a u subotu je Bakir Izetbegović, predsjedatelj Predsjedništva BiH i potpredsjednik SDA, kazao da bi izvanredni izbori bili rješenje u ovoj situaciji.
Na žestoke političke sukobe u Federaciji BiH, garnirane teškim riječima i javnim optužbama za kriminal, korupciju, pljačku..., nakon raskida koalicije stranaka okupljenih oko platforme (SDP, SDA, HSP, Narodna stranka Radom za boljitak), nadovezala se i kriza državne zakonodavne vlasti izazvana okršajem između Milorada Dodika, šefa SNSD-a, i Zlatka Lagumdžije, šefa SDP-a. Sve to dovelo je do blokade s neizvjesnim epilogom, a efekti uspostave nove parlamentarne većine u državi i FBiH slabo su vidljivi. Naime, i državna i federalna vlada u svom hodu škripe, a ni Vlada RS-a ne može se pohvaliti rezultatima na ekonomskom polju budući da su oni dramatično loši. Dodik sve glasnije sa svoje strane inzistira i konkretno najavljuje samostalan put Republike Srpske k EU-u, a jučer mu se pridružio i njegov stranački kolega i državni ministar financija i trezora Nikola Špirić koji je kazao:
- Međunarodni angažman u BiH fokusiran je na političke uvjete i teme koje razdvajaju umjesto na ekonomske teme koje mogu integrirati. Možda je to put koji je negdje daleko trasiran i na kraju će konstatirati da mačka i miš ne mogu živjeti zajedno i da je disolucija jedino rješenje za BiH. Što vrijeme više odmiče, sve je manje unutarnje integracije i sve mi se čini da se stvaraju uvjeti za nacionalno trodijelnu podjelu BiH.
I tu dolazimo do suštine unutarnjih političkih sukoba i svađa – prvo podjela BiH na tri nacionalna dijela, a potom... I Washington i Bruxelles ne propuštaju nijednu priliku službeno priopćiti da od raspada BiH nema ništa i da su u svakom trenutku spremni to spriječiti i obračunati se s onima koji na tome rade. Kada se doda da je upravo međunarodna zajednica skrojila Ustav BiH koji je kamen oko vrata već 17 godina, onda je jasno da je nužna njezina intervencija, kombinirana sa stavom birača koji bi na eventualnim izvanrednim izborima odredili i zakucali budućnost BiH. Za početak treba sačekati i vidjeti hoće li Vijeće Europe uraditi ono što je prije tri mjeseca najavio njegov glavni tajnik, a što bi svakako išlo u korist građana BiH.
Piše: M. Osmović / Dnevni list
