Alarmantna analiza, temeljena na dva desetljeća satelitskih podataka, otkriva da golemi dijelovi Europe ostaju bez vode. Skladišta slatke vode smanjuju se diljem južne i središnje Europe, od Španjolske i Italije pa sve do Poljske i dijelova Ujedinjenog Kraljevstva, piše The Guardian.
Znanstvenici s University College London (UCL), u suradnji s The Watershed Investigations i Guardianom, analizirali su podatke prikupljene od 2002. do 2024. godine pomoću satelita koji prate promjene u Zemljinom gravitacijskom polju.
Budući da voda ima masu, promjene u razini podzemnih voda, rijeka, jezera, vlažnosti tla i ledenjaka vidljive su u gravitacijskom signalu, što satelitima omogućuje da efektivno "izvažu" koliko je vode pohranjeno na nekom području.
Oštra podjela na vlažni sjever i suhi jug
Rezultati analize otkrivaju oštru podjelu: sjever i sjeverozapad Europe - osobito Skandinavija, dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva i Portugal - postaju sve vlažniji. Istovremeno, veliki dijelovi juga i jugoistoka, uključujući Španjolsku, Italiju, Francusku, Švicarsku, Njemačku, Rumunjsku, Ukrajinu te također dijelove UK-a, ubrzano se isušuju.
Klimatski slom vidljiv je u podacima, ističu znanstvenici. "Kada usporedimo podatke o ukupnoj kopnenoj pohrani vode s klimatskim skupovima podataka, trendovi se uglavnom podudaraju", rekao je Mohammad Shamsudduha, profesor na UCL-u specijaliziran za vodne krize.
Ovo bi trebao biti "poziv na buđenje" za političare koji su još uvijek skeptični oko smanjenja emisija, dodao je Shamsudduha. "Više ne govorimo o ograničavanju zagrijavanja na 1,5 °C, vjerojatno idemo prema 2 °C iznad predindustrijskih razina, a sada svjedočimo posljedicama."
Presušuju i skrivene rezerve podzemnih voda
Istraživanje je otišlo i korak dalje. Izdvojivši samo podatke o podzemnim vodama, znanstvenici su otkrili da trendovi u tim, inače otpornijim, vodenim tijelima preslikavaju cjelokupnu sliku. To potvrđuje da se i skrivene europske rezerve slatke vode opasno iscrpljuju.
U Ujedinjenom Kraljevstvu situacija je mješovita. "Općenito, zapad postaje vlažniji dok istok postaje suši, a taj signal jača", rekao je Shamsudduha. "Iako ukupna količina oborina može biti stabilna, ili čak blago rasti, obrazac se mijenja. Svjedočimo jačim pljuskovima i duljim sušnim razdobljima, posebno ljeti."
Iako se podzemne vode smatraju otpornijima na klimatske promjene, znanstvenici upozoravaju da snažni ljetni pljuskovi često dovode do gubitka vode kroz otjecanje i bujične poplave, umjesto da napune rezerve. Istovremeno, zimska razdoblja, ključna za obnovu podzemnih voda, postaju sve kraća. "U jugoistočnoj Engleskoj, gdje podzemne vode opskrbljuju oko 70% javne vode, ovi promjenjivi obrasci oborina mogli bi predstavljati ozbiljne izazove", istaknuo je.
Dalekosežne posljedice za cijelu Europu
Europski trend isušivanja imat će "dalekosežne" posljedice, pogađajući sigurnost hrane, poljoprivredu i ekosustave ovisne o vodi, posebno staništa koja se napajaju podzemnim vodama", upozorio je Shamsudduha. Kao primjer naveo je smanjenje zaliha u Španjolskoj, što bi moglo izravno utjecati na Ujedinjeno Kraljevstvo, koje se uvelike oslanja na uvoz voća i povrća iz Španjolske i drugih europskih zemalja.
Vrste klimatskih utjecaja koje su dugo bile prisutne diljem globalnog juga, od južne Azije do Afrike i Bliskog istoka, sada su "mnogo bliže kući", s klimatskim promjenama koje "jasno pogađaju samu Europu".
"Moramo prihvatiti da su klimatske promjene stvarne, da se događaju i da nas pogađaju", rekao je Shamsudduha, pozivajući na bolje upravljanje vodom i otvorenost za "nove, čak i nekonvencionalne" ideje, uključujući široko rasprostranjeno prikupljanje kišnice.
Reakcije i moguća rješenja
Prema podacima Europske agencije za okoliš, ukupna količina vode zahvaćene iz površinskih i podzemnih izvora diljem EU-a smanjila se između 2000. i 2022. godine, no zahvati podzemnih voda porasli su za 6%. Glasnogovornik Europske komisije rekao je da strategija otpornosti na vodu "ima za cilj pomoći državama članicama da prilagode svoje upravljanje vodnim resursima klimatskim promjenama".
Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu Reading, izjavila je: "Zabrinjavajuće je vidjeti ovaj dugoročni trend, jer smo nedavno vidjeli neke vrlo velike suše i stalno čujemo da bismo ove zime mogli imati manje oborina nego inače i već smo u suši." Upozorila je da bi Englesku, bez značajnih oborina, na proljeće i ljeto mogle čekati "ozbiljne restrikcije vode".
Britanska ministrica za vode, Emma Hardy, rekla je da vlada poduzima odlučne mjere, uključujući razvoj devet novih akumulacija. No, Cloke je kritizirala taj pristup kao prespor. "Ali jednostavno 'obećavanje vrlo velikih akumulacija koje neće biti u funkciji još nekoliko desetljeća neće riješiti problem odmah'", rekla je, dodavši: "Trebali bismo se usredotočiti na ponovnu upotrebu vode, prvenstveno na manju potrošnju vode... Jednostavno ne radimo te stvari dovoljno brzo da bismo držali korak s ovim dugoročnim trendovima."
Kriza je i globalna
Problem nije ograničen samo na Europu. Globalno, žarišta isušivanja pojavljuju se diljem Bliskog istoka, Azije, Južne Amerike te duž zapadne obale SAD-a i diljem Kanade, a dramatični trendovi vidljivi su i na Grenlandu, Islandu i Svalbardu.
Ekstremni primjer dolazi iz Irana, gdje se glavni grad Teheran približava "danu nula" - trenutku kada voda iz slavina više neće teći. Vlasti planiraju racioniranje, a predsjednik zemlje, Masoud Pezeshkian, izjavio je da bi, ako to ne uspije, Teheran možda morao biti evakuiran.
Znanstvenici s University College London (UCL), u suradnji s The Watershed Investigations i Guardianom, analizirali su podatke prikupljene od 2002. do 2024. godine pomoću satelita koji prate promjene u Zemljinom gravitacijskom polju.
Budući da voda ima masu, promjene u razini podzemnih voda, rijeka, jezera, vlažnosti tla i ledenjaka vidljive su u gravitacijskom signalu, što satelitima omogućuje da efektivno "izvažu" koliko je vode pohranjeno na nekom području.
Oštra podjela na vlažni sjever i suhi jug
Rezultati analize otkrivaju oštru podjelu: sjever i sjeverozapad Europe - osobito Skandinavija, dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva i Portugal - postaju sve vlažniji. Istovremeno, veliki dijelovi juga i jugoistoka, uključujući Španjolsku, Italiju, Francusku, Švicarsku, Njemačku, Rumunjsku, Ukrajinu te također dijelove UK-a, ubrzano se isušuju.
Klimatski slom vidljiv je u podacima, ističu znanstvenici. "Kada usporedimo podatke o ukupnoj kopnenoj pohrani vode s klimatskim skupovima podataka, trendovi se uglavnom podudaraju", rekao je Mohammad Shamsudduha, profesor na UCL-u specijaliziran za vodne krize.
Ovo bi trebao biti "poziv na buđenje" za političare koji su još uvijek skeptični oko smanjenja emisija, dodao je Shamsudduha. "Više ne govorimo o ograničavanju zagrijavanja na 1,5 °C, vjerojatno idemo prema 2 °C iznad predindustrijskih razina, a sada svjedočimo posljedicama."
Presušuju i skrivene rezerve podzemnih voda
Istraživanje je otišlo i korak dalje. Izdvojivši samo podatke o podzemnim vodama, znanstvenici su otkrili da trendovi u tim, inače otpornijim, vodenim tijelima preslikavaju cjelokupnu sliku. To potvrđuje da se i skrivene europske rezerve slatke vode opasno iscrpljuju.
U Ujedinjenom Kraljevstvu situacija je mješovita. "Općenito, zapad postaje vlažniji dok istok postaje suši, a taj signal jača", rekao je Shamsudduha. "Iako ukupna količina oborina može biti stabilna, ili čak blago rasti, obrazac se mijenja. Svjedočimo jačim pljuskovima i duljim sušnim razdobljima, posebno ljeti."
Iako se podzemne vode smatraju otpornijima na klimatske promjene, znanstvenici upozoravaju da snažni ljetni pljuskovi često dovode do gubitka vode kroz otjecanje i bujične poplave, umjesto da napune rezerve. Istovremeno, zimska razdoblja, ključna za obnovu podzemnih voda, postaju sve kraća. "U jugoistočnoj Engleskoj, gdje podzemne vode opskrbljuju oko 70% javne vode, ovi promjenjivi obrasci oborina mogli bi predstavljati ozbiljne izazove", istaknuo je.
Dalekosežne posljedice za cijelu Europu
Europski trend isušivanja imat će "dalekosežne" posljedice, pogađajući sigurnost hrane, poljoprivredu i ekosustave ovisne o vodi, posebno staništa koja se napajaju podzemnim vodama", upozorio je Shamsudduha. Kao primjer naveo je smanjenje zaliha u Španjolskoj, što bi moglo izravno utjecati na Ujedinjeno Kraljevstvo, koje se uvelike oslanja na uvoz voća i povrća iz Španjolske i drugih europskih zemalja.
Vrste klimatskih utjecaja koje su dugo bile prisutne diljem globalnog juga, od južne Azije do Afrike i Bliskog istoka, sada su "mnogo bliže kući", s klimatskim promjenama koje "jasno pogađaju samu Europu".
"Moramo prihvatiti da su klimatske promjene stvarne, da se događaju i da nas pogađaju", rekao je Shamsudduha, pozivajući na bolje upravljanje vodom i otvorenost za "nove, čak i nekonvencionalne" ideje, uključujući široko rasprostranjeno prikupljanje kišnice.
Reakcije i moguća rješenja
Prema podacima Europske agencije za okoliš, ukupna količina vode zahvaćene iz površinskih i podzemnih izvora diljem EU-a smanjila se između 2000. i 2022. godine, no zahvati podzemnih voda porasli su za 6%. Glasnogovornik Europske komisije rekao je da strategija otpornosti na vodu "ima za cilj pomoći državama članicama da prilagode svoje upravljanje vodnim resursima klimatskim promjenama".
Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu Reading, izjavila je: "Zabrinjavajuće je vidjeti ovaj dugoročni trend, jer smo nedavno vidjeli neke vrlo velike suše i stalno čujemo da bismo ove zime mogli imati manje oborina nego inače i već smo u suši." Upozorila je da bi Englesku, bez značajnih oborina, na proljeće i ljeto mogle čekati "ozbiljne restrikcije vode".
Britanska ministrica za vode, Emma Hardy, rekla je da vlada poduzima odlučne mjere, uključujući razvoj devet novih akumulacija. No, Cloke je kritizirala taj pristup kao prespor. "Ali jednostavno 'obećavanje vrlo velikih akumulacija koje neće biti u funkciji još nekoliko desetljeća neće riješiti problem odmah'", rekla je, dodavši: "Trebali bismo se usredotočiti na ponovnu upotrebu vode, prvenstveno na manju potrošnju vode... Jednostavno ne radimo te stvari dovoljno brzo da bismo držali korak s ovim dugoročnim trendovima."
Kriza je i globalna
Problem nije ograničen samo na Europu. Globalno, žarišta isušivanja pojavljuju se diljem Bliskog istoka, Azije, Južne Amerike te duž zapadne obale SAD-a i diljem Kanade, a dramatični trendovi vidljivi su i na Grenlandu, Islandu i Svalbardu.
Ekstremni primjer dolazi iz Irana, gdje se glavni grad Teheran približava "danu nula" - trenutku kada voda iz slavina više neće teći. Vlasti planiraju racioniranje, a predsjednik zemlje, Masoud Pezeshkian, izjavio je da bi, ako to ne uspije, Teheran možda morao biti evakuiran.
