Šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini, veleposlanik Luigi Soreca, potvrdio je kako je Europska komisija odobrila paket financijske potpore zemljama Zapadnog Balkana u vrijednosti od 171 milijun eura, u okviru kojeg su planirana i ulaganja u infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini.
Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF) odobrio je bespovratna sredstva u iznosu od 16 milijuna eura za potporu projektima vodoopskrbe i pročišćavanja otpadnih voda u Lukavcu i Velikoj Kladuši.
Također su odobrena sredstva za tehničku pomoć za rehabilitaciju hidroelektrane u Jajcu u iznosu od 750 tisuća eura, kao i za rekonstrukciju i proširenje sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda u Tešnju, u vrijednosti od 350 tisuća eura.
Odobreni projekti dio su ukupnog paketa potpore u vrijednosti od 171 milijun eura za infrastrukturu i gospodarstvo u zemljama Zapadnog Balkana. Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija dobit će sredstva iz Fonda za reforme i rast u okviru Plana rasta, nakon ispunjavanja reformskih koraka iz svojih reformskih agenda.
Bosna i Hercegovina trenutačno ima pravo koristiti WBIF potporu isključivo putem Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III). Ispunjavanjem reformskih koraka iz svoje Reformske agende, Bosna i Hercegovina bi stekla pravo na znatno veća ulaganja i financijsku potporu za veći broj projekata diljem zemlje.
Europska komisija najavila je paket potpore od 171 milijun eura s ciljem jačanja infrastrukture i razvoja privatnog sektora u regiji Zapadnog Balkana. Od tog iznosa, oko 92 milijuna eura namijenjeno je infrastrukturnim ulaganjima, za koja se očekuje da će mobilizirati približno 263 milijuna eura ukupnih investicija kroz sedam projekata u prioritetnim sektorima, uključujući energetiku, promet, digitalnu povezanost, obrazovanje, okoliš i upravljanje vodama.
Dodatnih 2,9 milijuna eura dodijeljeno je za četiri projekta tehničke pomoći u Albaniji i Bosni i Hercegovini, s ciljem potpore budućim ulaganjima u sektore energetike, voda, inovacija i istraživanja.
Paket uključuje i 76,3 milijuna eura za programe potpore privatnom sektoru, usmjerene na pomoć malim i srednjim poduzećima u izvozu naprednijih proizvoda i usluga u regiji i Europsku uniju, promicanje zelene i kružne ekonomije, agrobiznisa te ulaganja u zapošljavanje i rast, osiguravanje pristupa financiranju kroz diverzifikaciju izvora financiranja izvan tradicionalnih bankarskih kredita, kao i jačanje kapaciteta i upravljanja javno-privatnim partnerstvima u Bosni i Hercegovini.
Financijska sredstva kombiniraju doprinose iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III), Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i Fonda za reforme i rast (RGF), a projekti će se provoditi u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama, nakon odobrenja Operativnog odbora WBIF-a.
Ulaganje u naše partnere sa Zapadnog Balkana ključno je za njihovo približavanje Europskoj uniji. Više od dvije godine nakon usvajanja Plana rasta za Zapadni Balkan, radimo, uključujući i kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan, na pretvaranju obveza u konkretne rezultate. Od unapređenja infrastrukture do jačanja razvoja poslovanja, ova ulaganja stvaraju stvarne prilike za građane i čine Europsku uniju opipljivom stvarnošću diljem regije, izjavila je europska povjerenica za proširenje Marta Kos.
Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF) odobrio je bespovratna sredstva u iznosu od 16 milijuna eura za potporu projektima vodoopskrbe i pročišćavanja otpadnih voda u Lukavcu i Velikoj Kladuši.
Također su odobrena sredstva za tehničku pomoć za rehabilitaciju hidroelektrane u Jajcu u iznosu od 750 tisuća eura, kao i za rekonstrukciju i proširenje sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda u Tešnju, u vrijednosti od 350 tisuća eura.
Odobreni projekti dio su ukupnog paketa potpore u vrijednosti od 171 milijun eura za infrastrukturu i gospodarstvo u zemljama Zapadnog Balkana. Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija dobit će sredstva iz Fonda za reforme i rast u okviru Plana rasta, nakon ispunjavanja reformskih koraka iz svojih reformskih agenda.
Bosna i Hercegovina trenutačno ima pravo koristiti WBIF potporu isključivo putem Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III). Ispunjavanjem reformskih koraka iz svoje Reformske agende, Bosna i Hercegovina bi stekla pravo na znatno veća ulaganja i financijsku potporu za veći broj projekata diljem zemlje.
Europska komisija najavila je paket potpore od 171 milijun eura s ciljem jačanja infrastrukture i razvoja privatnog sektora u regiji Zapadnog Balkana. Od tog iznosa, oko 92 milijuna eura namijenjeno je infrastrukturnim ulaganjima, za koja se očekuje da će mobilizirati približno 263 milijuna eura ukupnih investicija kroz sedam projekata u prioritetnim sektorima, uključujući energetiku, promet, digitalnu povezanost, obrazovanje, okoliš i upravljanje vodama.
Dodatnih 2,9 milijuna eura dodijeljeno je za četiri projekta tehničke pomoći u Albaniji i Bosni i Hercegovini, s ciljem potpore budućim ulaganjima u sektore energetike, voda, inovacija i istraživanja.
Paket uključuje i 76,3 milijuna eura za programe potpore privatnom sektoru, usmjerene na pomoć malim i srednjim poduzećima u izvozu naprednijih proizvoda i usluga u regiji i Europsku uniju, promicanje zelene i kružne ekonomije, agrobiznisa te ulaganja u zapošljavanje i rast, osiguravanje pristupa financiranju kroz diverzifikaciju izvora financiranja izvan tradicionalnih bankarskih kredita, kao i jačanje kapaciteta i upravljanja javno-privatnim partnerstvima u Bosni i Hercegovini.
Financijska sredstva kombiniraju doprinose iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III), Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i Fonda za reforme i rast (RGF), a projekti će se provoditi u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama, nakon odobrenja Operativnog odbora WBIF-a.
Ulaganje u naše partnere sa Zapadnog Balkana ključno je za njihovo približavanje Europskoj uniji. Više od dvije godine nakon usvajanja Plana rasta za Zapadni Balkan, radimo, uključujući i kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan, na pretvaranju obveza u konkretne rezultate. Od unapređenja infrastrukture do jačanja razvoja poslovanja, ova ulaganja stvaraju stvarne prilike za građane i čine Europsku uniju opipljivom stvarnošću diljem regije, izjavila je europska povjerenica za proširenje Marta Kos.
