Europski zastupnici danas su u Europskom parlamentu raspravljali o ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena. U podne je bilo glasanje, europarlamentarci su glasali za rezoluciju koja bi ukinula pomicanje sata. Daljnji koraci su na Europskoj komisiji.
Odgovarajući na građanske inicijative koje navode zabrinutost zbog zdravstvenih učinaka promjene vremena dvaput godišnje, u nacrtu rezolucije zastupnici pozivaju Komisiju da predloži obustavu prakse ljetnog računanja vremena.
Trenutno je na snazi Direktiva od 19. siječnja 2001. godine o ljetnom računanju vremena. Prema njoj "razdoblje ljetnog računanja vremena" znači razdoblje u godini tijekom kojeg se satovi pomiču za 60 minuta unaprijed u odnosu na ostatak godine. Od 2002. godine razdoblje ljetnog računanja vremena započinje u svakoj državi članici u 1.00 sati, prema srednjem vremenu po Greenwichu, posljednje nedjelje u ožujku. Od 2002. godine razdoblje ljetnog računanja vremena završava u svakoj državi članici u 1.00 sati, prema srednjem vremenu po Greenwichu, posljednje nedjelje u listopadu.
"Današnjom rezolucijom o ljetnom računanju vremena htjeli smo poslati snažan poziv Europskoj komisiji kako je došlo vrijeme da zaustavimo štetnu praksu pomicanja kazaljki na satu dvaput godišnje. U svrhu bolje regulacije, potrebno je ukinuti ili mijenjati zakone koji nemaju željeni učinak ili su čak štetni za mnoge građane. Brojne studije, uključujući i studiju koju je dao izraditi Europski parlament u listopadu prošle godine, nisu uspjele dokazati nikakve pozitivne efekte promjene sata, no utvrdile su negativne efekte na ljudsko zdravlje, poljoprivredu i sigurnost u prometu. Prednosti takve prakse su tek marginalne dok su negativne posljedice za zdravlje mnogo ozbiljnije nego što smo smatrali do sada", rekao je Škrlec.
"Prema nedavnim istraživanjima devet europskih sveučilišta, promjena vremena uzrokuje zdravstvene probleme za oko 20% Europljana. To uključuje prvenstveno umor, pospanost i dezorijentaciju, probavne smetnje, migrene i depresiju, kao i srčani udar. Neprirodna promjena ritma spavanja također može djelovati kao pokretač genetski uvjetovanih bolesti poput pretilosti ili dijabetesa, a velike probleme proživljavaju i osobe s autizmom", stoji u priopćenju koje je poslao naš eurozastupnik.
Škrlec: Je li glupo ili mudro ako ćemo zadržati pomicanje sata?
U raspravi je sudjelovao i naš europarlamentarac Davor Škrlec. "Imam osjećaj da bismo danima mogli raspravljati o tome je li neka znanstvena studija za ili protiv ukidanja pomicanja sata. Pitam se i kakve su bile konzultacije s građanima kada se ta direktiva oko pomicanja sata provodila", rekao je Škrlec i pita se temeljem koje odluke su druge države odlučivale o tome i ukinule pomicanje. "Je li glupo ili mudro ako ćemo zadržati pomicanje sata? Jesu li druge države donijele glupu ili mudru odluku kad su to ukinule? ", nastavio je Škrlec. Pita se i hoće li čekati da građani skupe milijun potpisa kako bi se "konačno počelo razmatrati ovo važno pitanje".
"Komisija redovito zaprima pitanja o ljetnom i zimskom računanju vremena. Državama članicama ne smijemo dopustiti da same odlučuju o tome jer to ne bi bilo dobro za tržište. Nalazi što se tiču zdravlja ljudi nisu jasni, nije jasno bi li stalno ljetno ili zimsko vrijeme bilo dobro za ljudski bioritam. Ja sam otvorena za rapravu o tome. Kada bismo izmijenili direktivu trebali bismo uspostavili kada ćemo te prelaske ukinuti, nakon promjene na zimsko ili ljetno vrijeme. Pozdravljam današnje glasanje o tome", rekla je Slovenka Violeta Bulc, povjerenica Europske komisije na početku rasprave.
Zdravstveni problemi
Inače, kako je krajem prošle godine izjavio češki europarlamentarac Pavel Svoboda, u Parlamentu postoji snažna podrška promjeni direktive Europske komisije i ukidanju prakse promjene računanja vremena.
"Znanstvena istraživanja pokazala su da 20 posto populacije pati od zdravstvenih problema zbog mijenjanja sata", istaknuo je Svoboda, voditelj neformalne radne skupine europarlamentaraca oformljene oko te inicijative.
Osim negativnog utjecaja na ljudski bioritam, "pomicanje kazaljki na satu dovodi i do većeg broja prometnih nesreća, više poremećaja u obiteljima, kao i pada produktivnosti na radnom mjestu", ustvrdio je Svoboda na konferenciji održanoj u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
Također je istaknuo da je pomicanje sata uvedeno s ciljem uštede energije, no da taj cilj nikad nije ispunjen.
"Studija nepristrane službe EP-a za istraživanja jasno je pokazala da je ukidanje promjene vremena dobro za naših 510 milijuna građana", tvrdi Svoboda
Radna skupina broji preko 70 zastupnika Europskog parlamenta iz svih osam političkih grupacija.
Finska krajem prosinca ima manje od šest sati dnevnog svjetla
Finska je krajem siječnja iz svog dubokog zimskog mraka pozvala Europsku uniju da ukine ljetno vrijeme i jesensko i proljetno pomicanje sata.
Problem je što u Helsinkiju, najsjevernijoj prijestolnici u Uniji, krajem prosinca ima manje od šest sati dnevnog svjetla. Finski političari tvrde da pomicanje sata naprijed ili natrag u ožujku ili listopadu narušava spavanje i rad te može izazvati dugoročne zdravstvene probleme.
Finska ministrica prometa Anne Brener je nakon posljednje rasprave ministarskog odbora za EU o toj temi, na svom Twitteru napisala kako je finska "vlada odlučila predložiti ukidanje pomicanja sata".
"Naš je cilj napustiti promjenu sata u EU-u. Države članice trebaju zajednički odlučiti trebaju li se trajno prebaciti na zimsko ili ljetno vrijeme", poručila je.
Finska, kao i njeni susjedi preko Baltika, ima problema i zbog vremenske razlike na granicama s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom koje nisu članice EU-a. Te su zemlje odustale od pomicanja kazaljki na satu nakon što je Moskva takvu odluku donijela 2011. godine.
Energetska kriza sedamdesetih godina
EU je, kako bi ujednačio vremena, devedesetih godina standardizirao tu praksu te sve članice u noći posljednje nedjelje u ožujku moraju kazaljke pomaknuti sat vremena naprijed, a posljednje nedjelje u listopadu natrag.
Glasnogovornik Komisije nije želio iznositi nagađanja koliko bi brzo to tijelo moglo odgovoriti na finski zahtjev. "To je kompleksno pitanje", rekao je Enrico Bivio novinarima. "Komisija trenutno proučava pitanje ljetnog vremena na temelju svih raspoloživih dokaza", odgovorio je novinarima.
Litva je od Bruxellesa u prosincu zatražila da se razmotri odustajanje od godišnjeg prelaska na ljetno vrijeme u Europskoj uniji.
Inicijativa "odozdola"
Hrvatski europarlamentarac i član radne skupine Davor Škrlec rekao je hrvatskim novinarima u Strasbourgu da je još 2016. godine osobno razgovarao s europskom povjerenicom Violetom Bulc te kako su ona i Komisija dali podršku prijedlogu o ukidanju pomicanja sata, no kako im je kazala da inicijativa treba doći "odozdola", odnosno od parlamenta i država članica.
Kroz tih godinu dana smo u Parlamentu organizirali neformalnu skupinu, naveo je Škrlec, a Komisija čeka da na plenarnu sjednicu dođe određeni dokument putem kojeg može djelovati.
Sve brojnijoj skupini europarlamentaraca koji se zalažu za ukidanje ljetnog i zimskog vremena pridružio se i hrvatski zastupnik Ivica Tolić, a od svih hrvatskih zastupnika u Parlamenti danas je na ovu temu govorio jedino zastupnik Škrlec.
Odgovarajući na građanske inicijative koje navode zabrinutost zbog zdravstvenih učinaka promjene vremena dvaput godišnje, u nacrtu rezolucije zastupnici pozivaju Komisiju da predloži obustavu prakse ljetnog računanja vremena.
Trenutno je na snazi Direktiva od 19. siječnja 2001. godine o ljetnom računanju vremena. Prema njoj "razdoblje ljetnog računanja vremena" znači razdoblje u godini tijekom kojeg se satovi pomiču za 60 minuta unaprijed u odnosu na ostatak godine. Od 2002. godine razdoblje ljetnog računanja vremena započinje u svakoj državi članici u 1.00 sati, prema srednjem vremenu po Greenwichu, posljednje nedjelje u ožujku. Od 2002. godine razdoblje ljetnog računanja vremena završava u svakoj državi članici u 1.00 sati, prema srednjem vremenu po Greenwichu, posljednje nedjelje u listopadu.
"Današnjom rezolucijom o ljetnom računanju vremena htjeli smo poslati snažan poziv Europskoj komisiji kako je došlo vrijeme da zaustavimo štetnu praksu pomicanja kazaljki na satu dvaput godišnje. U svrhu bolje regulacije, potrebno je ukinuti ili mijenjati zakone koji nemaju željeni učinak ili su čak štetni za mnoge građane. Brojne studije, uključujući i studiju koju je dao izraditi Europski parlament u listopadu prošle godine, nisu uspjele dokazati nikakve pozitivne efekte promjene sata, no utvrdile su negativne efekte na ljudsko zdravlje, poljoprivredu i sigurnost u prometu. Prednosti takve prakse su tek marginalne dok su negativne posljedice za zdravlje mnogo ozbiljnije nego što smo smatrali do sada", rekao je Škrlec.
"Prema nedavnim istraživanjima devet europskih sveučilišta, promjena vremena uzrokuje zdravstvene probleme za oko 20% Europljana. To uključuje prvenstveno umor, pospanost i dezorijentaciju, probavne smetnje, migrene i depresiju, kao i srčani udar. Neprirodna promjena ritma spavanja također može djelovati kao pokretač genetski uvjetovanih bolesti poput pretilosti ili dijabetesa, a velike probleme proživljavaju i osobe s autizmom", stoji u priopćenju koje je poslao naš eurozastupnik.
Škrlec: Je li glupo ili mudro ako ćemo zadržati pomicanje sata?
U raspravi je sudjelovao i naš europarlamentarac Davor Škrlec. "Imam osjećaj da bismo danima mogli raspravljati o tome je li neka znanstvena studija za ili protiv ukidanja pomicanja sata. Pitam se i kakve su bile konzultacije s građanima kada se ta direktiva oko pomicanja sata provodila", rekao je Škrlec i pita se temeljem koje odluke su druge države odlučivale o tome i ukinule pomicanje. "Je li glupo ili mudro ako ćemo zadržati pomicanje sata? Jesu li druge države donijele glupu ili mudru odluku kad su to ukinule? ", nastavio je Škrlec. Pita se i hoće li čekati da građani skupe milijun potpisa kako bi se "konačno počelo razmatrati ovo važno pitanje".
"Komisija redovito zaprima pitanja o ljetnom i zimskom računanju vremena. Državama članicama ne smijemo dopustiti da same odlučuju o tome jer to ne bi bilo dobro za tržište. Nalazi što se tiču zdravlja ljudi nisu jasni, nije jasno bi li stalno ljetno ili zimsko vrijeme bilo dobro za ljudski bioritam. Ja sam otvorena za rapravu o tome. Kada bismo izmijenili direktivu trebali bismo uspostavili kada ćemo te prelaske ukinuti, nakon promjene na zimsko ili ljetno vrijeme. Pozdravljam današnje glasanje o tome", rekla je Slovenka Violeta Bulc, povjerenica Europske komisije na početku rasprave.
Zdravstveni problemi
Inače, kako je krajem prošle godine izjavio češki europarlamentarac Pavel Svoboda, u Parlamentu postoji snažna podrška promjeni direktive Europske komisije i ukidanju prakse promjene računanja vremena.
"Znanstvena istraživanja pokazala su da 20 posto populacije pati od zdravstvenih problema zbog mijenjanja sata", istaknuo je Svoboda, voditelj neformalne radne skupine europarlamentaraca oformljene oko te inicijative.
Osim negativnog utjecaja na ljudski bioritam, "pomicanje kazaljki na satu dovodi i do većeg broja prometnih nesreća, više poremećaja u obiteljima, kao i pada produktivnosti na radnom mjestu", ustvrdio je Svoboda na konferenciji održanoj u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
Također je istaknuo da je pomicanje sata uvedeno s ciljem uštede energije, no da taj cilj nikad nije ispunjen.
"Studija nepristrane službe EP-a za istraživanja jasno je pokazala da je ukidanje promjene vremena dobro za naših 510 milijuna građana", tvrdi Svoboda
Radna skupina broji preko 70 zastupnika Europskog parlamenta iz svih osam političkih grupacija.
Finska krajem prosinca ima manje od šest sati dnevnog svjetla
Finska je krajem siječnja iz svog dubokog zimskog mraka pozvala Europsku uniju da ukine ljetno vrijeme i jesensko i proljetno pomicanje sata.
Problem je što u Helsinkiju, najsjevernijoj prijestolnici u Uniji, krajem prosinca ima manje od šest sati dnevnog svjetla. Finski političari tvrde da pomicanje sata naprijed ili natrag u ožujku ili listopadu narušava spavanje i rad te može izazvati dugoročne zdravstvene probleme.
Finska ministrica prometa Anne Brener je nakon posljednje rasprave ministarskog odbora za EU o toj temi, na svom Twitteru napisala kako je finska "vlada odlučila predložiti ukidanje pomicanja sata".
"Naš je cilj napustiti promjenu sata u EU-u. Države članice trebaju zajednički odlučiti trebaju li se trajno prebaciti na zimsko ili ljetno vrijeme", poručila je.
Finska, kao i njeni susjedi preko Baltika, ima problema i zbog vremenske razlike na granicama s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom koje nisu članice EU-a. Te su zemlje odustale od pomicanja kazaljki na satu nakon što je Moskva takvu odluku donijela 2011. godine.
Energetska kriza sedamdesetih godina
EU je, kako bi ujednačio vremena, devedesetih godina standardizirao tu praksu te sve članice u noći posljednje nedjelje u ožujku moraju kazaljke pomaknuti sat vremena naprijed, a posljednje nedjelje u listopadu natrag.
Glasnogovornik Komisije nije želio iznositi nagađanja koliko bi brzo to tijelo moglo odgovoriti na finski zahtjev. "To je kompleksno pitanje", rekao je Enrico Bivio novinarima. "Komisija trenutno proučava pitanje ljetnog vremena na temelju svih raspoloživih dokaza", odgovorio je novinarima.
Litva je od Bruxellesa u prosincu zatražila da se razmotri odustajanje od godišnjeg prelaska na ljetno vrijeme u Europskoj uniji.
Inicijativa "odozdola"
Hrvatski europarlamentarac i član radne skupine Davor Škrlec rekao je hrvatskim novinarima u Strasbourgu da je još 2016. godine osobno razgovarao s europskom povjerenicom Violetom Bulc te kako su ona i Komisija dali podršku prijedlogu o ukidanju pomicanja sata, no kako im je kazala da inicijativa treba doći "odozdola", odnosno od parlamenta i država članica.
Kroz tih godinu dana smo u Parlamentu organizirali neformalnu skupinu, naveo je Škrlec, a Komisija čeka da na plenarnu sjednicu dođe određeni dokument putem kojeg može djelovati.
Sve brojnijoj skupini europarlamentaraca koji se zalažu za ukidanje ljetnog i zimskog vremena pridružio se i hrvatski zastupnik Ivica Tolić, a od svih hrvatskih zastupnika u Parlamenti danas je na ovu temu govorio jedino zastupnik Škrlec.
