Komisija je snizila svoje prognoze u odnosu na proljeće, kada je za sljedeću godinu predviđala rast u eurozoni od jedan posto, a u cijeloj Uniji 1,3 posto.
Za 2014. predviđa se rast od 1,4 post u eurozoni, a cijeloj Uniji 1,6 posto.
"Europa prolazi kroz teško razdoblje makroekonomskog uravnoteživanja koje će još neko vrijeme trajati. Prema našim predviđanjima, perspektiva rasta postupno će se poboljšavati od početka sljedeće godine", izjavio je povjerenik za ekomomske i monetarne poslove Olli Rehn.
Komisija navodi da se unutarnji i vanjski debalansi koji su se akumilirali tijekom pretkriznih godina sada smanjuju, ali taj proces i dalje vrši pritisak na domaću potražnju u nekim zemljama.
Komisija također očekuje da bi poduzete strukturne reforme trebale donijeti plodove u sljedeće dvije godine te da poboljšanja u institucionalnoj arhitekturi Ekonomske i monetarne unije jačaju povjerenje.
"To bi trebalo otvoriti put snažnijem gospodarskom rastu 2014.", ističe Komisija.
Povjerenik Rehn kaže da su dosad donesene odluke smanjile pritiske na tržištima, ali da se s tim ne smije zadovoljiti.
"Europa mora nastaviti s kombiniranjem zdrave fiskalne politike i strukturnih reformi kako bi stvorila uvjete za održivi rast i kako bi smanjila neazposlenost sa sadašnje nedopustivo visoke razine", kaže Rehn.
Ove godine eurozona će, prema prognozama ostvariti pad od 0,4 posto, a cijela Unija od 0,3 posto.
"Nakon pada ostvaraneg u drugom tromjesječju 2012., oporavak gospodarskih aktivnosti ne očekuje se prije kraja godine. Rast BDP-a u 2013. bit će vrlo skroman, koji će se nešto pojačati 2014.", kaže Komisija.
Neto izvoz i dalje će pridonositi rastu, dok će domaća potražnja ostati slaba sljedeće godine s blagim oporavkom u 2014. jer je i dalje sputana procesom razduživanja koje je u tijeku u nekim zemljama članicama.
"Taj proces će imati posljedice i na tržište rada. Stopa nezaposlenosti dosegnut će skoro 11 posto u Uniji i 12 posto u eurozoni u 2013., s tim da će biti velikih razlika među zemljama članicama", navodi Komisija.
Troškovi financiranja u eurozoni kao cjelini su niski, ali pojedine članica tog kluba plaćaju iznimno visoke kamate.
"Nedavne političke odluke smanjile su napetosti na tržištima, ali poteškoće u dijelovima bankarskog sektora i slabo gospodarstvo nesumnjivo će vršiti pritisak na kreditnu ponudu", dodaje Komisija.
Cijene energije i povećanje neizravnih poreza glavni su uzrok inflacije potrošačkih cijena posljednjih mjeseci, ali pritisci na domaće cijene su umjereni pa bi inflacija u sljedećoj godini trebala pasti ispod dva posto.
Komisija također bilježi i nastavak fiskalne konsolidacije. Javni deficit u EU-u je smanjen na 3,6 posto, a u eurozoni na 3,3 posto u ovoj godini.
Sljedeće godine javni deficit bi trebao pasti na 3,2 posto BDP-a u EU-u i na na 2,6 posto BDP-a u eurozoni.
Javni dug ove godine iznosi 93 posto BDP-a u eurozoni i 89 posto BDP-a cijeloj Uniji.
