Vožnja “na rezervi” mnogima je svakodnevica: lampica se upali, a mi još nekoliko dana odgađamo odlazak na benzinsku postaju jer “ima dovoljno”.
No, automehaničari i stručnjaci za gorivne sustave upozoravaju da je to navika koja se može skupo platiti. Osim mogućnosti da ostanete na cesti bez goriva, ponavljano pražnjenje spremnika opterećuje pumpu, filtar i injektore te povećava rizik od kvarova baš onda kada vam je automobil najpotrebniji.
Zašto je pravilo “četvrt spremnika” pametno
Jednostavno pravilo koje se često preporučuje glasi: razina goriva ne bi smjela pasti ispod jedne četvrtine spremnika. Idealno je držati barem polovicu.
Viša razina goriva pomaže boljem hlađenju pumpe (koja se hladi upravo gorivom), smanjuje šansu da sustav povuče nečistoće s dna spremnika i daje vam “rezervu” za nepredviđene situacije, od obilazaka zbog radova do iznenadnih gužvi.
Nisko gorivo i talog: kako nastaje problem
U svakom se spremniku s vremenom nakupljaju talog i sitne nečistoće, naročito ako se gorivo često toči na postajama upitne kvalitete.
Dok je spremnik relativno pun, većina tog taloga ostaje na dnu i ne ulazi u sustav. Kad razina padne, pumpa počinje povlačiti upravo ono što ne želite: prljavštinu koja može začepiti filtar goriva. Posljedica je pad tlaka goriva, “trokiranje”, nepravilan rad u leru, gubitak snage i nerijetko paljenje lampice upozorenja.
Kod starijih vozila filtar je često u motornom prostoru i pristupačniji za zamjenu. U modernim automobilima sklop pumpe i filtra nerijetko je smješten u samom spremniku, što posao čini kompliciranijim, a i skupljim.
Koliko kvar može koštati
Ako pumpa goriva zbog pregrijavanja i opterećenja prije vremena otkaže, popravak se – ovisno o modelu – može kretati otprilike od 400 do 900 eura.
Još je skuplji scenarij kada nečistoće dođu do injektora: tada troškovi mogu narasti i iznad 2.500 eura. Ukratko, “ušteda” koju mislite da imate odgađanjem točenja goriva često je prividna.
Zimi je “rezerva” i sigurnosni rizik
Kad se upali lampica, u spremniku obično ostane oko 7 do 15 litara goriva. U normalnim uvjetima to može biti dovoljno do prve postaje, ali zimi se plan lako sruši.
Sudar na cesti, snježni nanosi ili blokada prometa mogu vas zadržati satima. U takvim situacijama grijanje i rad motora ovise o gorivu, a ostati bez njega na niskim temperaturama nije samo neugodno, nego može biti opasno.
Dodatni problem je kondenzacija: poluprazan spremnik pogoduje stvaranju kapljica vode koje mogu završiti u cjevovodima. Ako se temperatura dovoljno spusti, voda se može smrznuti i blokirati dovod goriva pa automobil neće upaliti ni kada “ima još nešto” u spremniku.
(www.jabuka.tv)
No, automehaničari i stručnjaci za gorivne sustave upozoravaju da je to navika koja se može skupo platiti. Osim mogućnosti da ostanete na cesti bez goriva, ponavljano pražnjenje spremnika opterećuje pumpu, filtar i injektore te povećava rizik od kvarova baš onda kada vam je automobil najpotrebniji.
Zašto je pravilo “četvrt spremnika” pametno
Jednostavno pravilo koje se često preporučuje glasi: razina goriva ne bi smjela pasti ispod jedne četvrtine spremnika. Idealno je držati barem polovicu.
Viša razina goriva pomaže boljem hlađenju pumpe (koja se hladi upravo gorivom), smanjuje šansu da sustav povuče nečistoće s dna spremnika i daje vam “rezervu” za nepredviđene situacije, od obilazaka zbog radova do iznenadnih gužvi.
Nisko gorivo i talog: kako nastaje problem
U svakom se spremniku s vremenom nakupljaju talog i sitne nečistoće, naročito ako se gorivo često toči na postajama upitne kvalitete.
Dok je spremnik relativno pun, većina tog taloga ostaje na dnu i ne ulazi u sustav. Kad razina padne, pumpa počinje povlačiti upravo ono što ne želite: prljavštinu koja može začepiti filtar goriva. Posljedica je pad tlaka goriva, “trokiranje”, nepravilan rad u leru, gubitak snage i nerijetko paljenje lampice upozorenja.
Kod starijih vozila filtar je često u motornom prostoru i pristupačniji za zamjenu. U modernim automobilima sklop pumpe i filtra nerijetko je smješten u samom spremniku, što posao čini kompliciranijim, a i skupljim.
Koliko kvar može koštati
Ako pumpa goriva zbog pregrijavanja i opterećenja prije vremena otkaže, popravak se – ovisno o modelu – može kretati otprilike od 400 do 900 eura.
Još je skuplji scenarij kada nečistoće dođu do injektora: tada troškovi mogu narasti i iznad 2.500 eura. Ukratko, “ušteda” koju mislite da imate odgađanjem točenja goriva često je prividna.
Zimi je “rezerva” i sigurnosni rizik
Kad se upali lampica, u spremniku obično ostane oko 7 do 15 litara goriva. U normalnim uvjetima to može biti dovoljno do prve postaje, ali zimi se plan lako sruši.
Sudar na cesti, snježni nanosi ili blokada prometa mogu vas zadržati satima. U takvim situacijama grijanje i rad motora ovise o gorivu, a ostati bez njega na niskim temperaturama nije samo neugodno, nego može biti opasno.
Dodatni problem je kondenzacija: poluprazan spremnik pogoduje stvaranju kapljica vode koje mogu završiti u cjevovodima. Ako se temperatura dovoljno spusti, voda se može smrznuti i blokirati dovod goriva pa automobil neće upaliti ni kada “ima još nešto” u spremniku.
(www.jabuka.tv)
