Prijedlog zakona o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji BiH prihvaćen je u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH i bit će razmatran po hitnom postupku. Cilj zakona, kako se navodi, jest stabilizacija javnih financija, povećanje transparentnosti i usklađivanje sa međunarodnim standardima. No, ključna novost je da bi Vlada Federacije BiH mogla podizati vanjski dug bez suglasnosti državnih institucija, što izaziva zabrinutost u dijelu javnosti i među ekonomskim stručnjacima.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović izjavio je za BHRT da ovakav zakon podsjeća na model već primijenjen u entitetu RS.

''Taj zakon asocira mnogo na situaciju koju imamo u RS-u, gdje je Vlada uz usvajanje zakona omogućila da ne mora pitati zatupnike, predstavnike naroda, građana, biračkog tijela o nivou zaduživanja i da ga opravdava pred tim istim članovima skupštine. To očigledno hoće da uradi i Federacija.'', kaže Pavlović.

Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH i ekonomski analitičar, u izjavi za BHRT naglašava da se nova zaduženja ne usmjeravaju prema razvojnim projektima.

''U smislu novih kilometara brze ceste, autoceste, neke fiskalne reforme, nekih većih infrastrukturnih zahvata – jedino što se vidi jeste održavanje tekuće proračunske potrošnje, balansiranje proračuna. Na to građani ne mogu biti zadovoljni, razumijevajući da se paralelno s tim odvija zaduživanje ne samo ovih generacija već i budućih.''

Iako je razina zaduženosti Federacije BiH još uvijek niža u odnosu na Republiku Srpsku, Čavalić u istoj izjavi pojašnjava: ''Federacija je 18 do 20 posto zadužena u odnosu na GDP, daleko ispod RS-a i nekih drugih regija.'', pojašnjava.

Pavlović, također ističe da gospodarstvo Federacije zasad pruža više stabilnosti od onog u RS-u: ''Tu manevarskog prostora još ima, jer i gospodarstvo bolje funkcionira nego u Republici Srpskoj. Samo je pitanje koje su osnove i razlog zaduživanja.''

Za hitno razmatranje zakona podršku je u drugom krugu glasanja dalo 50 zastupnika. Odluka o njegovom konačnom usvajanju uskoro slijedi u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, gdje će se odlučivati hoće li Federacija i formalno otvoriti vrata većem zaduživanju bez parlamentarnog nadzora.