Federalna uprava za inspekcijske poslove, s Federalnim ministarstvom pravde, radi na izmjenama Zakona o inspekcijama Federacije BiH radi definiranja odredbi koje će omogućiti efikasnije suzbijanje "sive ekonomije", izjavio je, između ostalog, u razgovoru za Fenu direktor te uprave Anis Ajdinović.
Federalna uprava za inspekcijske poslove svoju zakonom utvrđenu nadležnost obavlja posredstvom uposlenika raspoređenih u 11 federalnih inspektorata i šest sektora. Federalni inspektori raspoređeni su u federalni tržišni inspektorat, inspektorat za hranu, zdravstveni inspektorat, inspektorat rada, urbanističko-ekološki, saobraćajni, poljoprivredni, šumarski, vodni, veterinarski, rudarsko-termo i elektro-energetski inspektorat, te u Sektor granične inspekcije.
''Osim osnovnih aktivnosti koje obavljaju federalni inspektori, a koje se odnose na inspekcijske nadzore nad poslovnim subjektima u vezi sa zakonitom primjenom propisa iz nadležnosti federalnih inspekcija, važno je istaći da se u Federalnoj upravi paralelno vrše i druge, ne manje važne aktivnosti koje na indirektan način doprinose institucionalnom jačanju Uprave, te kadrovskom i tehničkom osposobljavanju i kvalitativnom snaženju ovog federalnog organa. Ovo se odnosi na poslove normativnih djelatnosti, edukacije i stručnog usavršavanja, te suradnje i komunikacije organa i institucija svih nivoa vlasti u BiH, suradnje s pravosudnim organima i predstavnicima međunarodne zajednice'', kazao je Ajdinović.
Dalje je istaknuo da Federalna uprava s Federalnim ministarstvom pravde radi na izmjenama Zakona o inspekcijama Federacije BiH radi definiranja odredbi koje će omogućiti efikasnije suzbijanje „sive ekonomije“.
''Ovo je samo jedan od zakona, a s obzirom na to da je Uprava uključena i u izradu Akcionog plana Vlade Federacije BiH na suzbijanju "sive ekonomije". U tom smislu izradila je prijedlog izmjena većeg broja federalnih propisa, koje izmjene su zapravo rezultat praktičnih iskustava rada inspektora na terenu'', rekao je.
Naglasio je da je za sve inspekcije u okviru Uprave nužno kompetentno osoblje koje ima neophodna znanja, vještine i iskustva za provođenje spektra dodijeljenih zadataka na konzistentan i proporcionalan način u skladu sa zakonom i „dobrom praksom“ iz zemalja članica EU i Sjedinjenih Država. Menadžment uprave je u ovom cilju, uspostavio kvalitetne kontakte i suradnju s čitavim nizom međunarodnih organizacija poput Svjetske banke, SIDE, USAID-a, Europske komisije i mnogih drugih organizacija s kojima od samog osnivanja uspješno radi na implementaciji projekata čiji je cilj osigurati adekvatnu opremu, prikladnu obuku, te razvijati vještine i znanja inspektora, i omogućiti što veću dostupnost i transparentnost informacija i razmjenu iskustava.
U Federalnoj upravi ima 116 inspektora, od kojih njih 73 obavljaju nadzore u unutrašnjem tržištu, a 43 federalna inspektora su u Sektoru granične inspekcije, raspoređeni s radnim mjestom na sedam graničnih prijelaza: Izačić, Gorica, Bijača, Orašje, Kamensko, Aerodrom Sarajevo i Domaljevac- Šamac i četiri mjesta carinjenja, i to Zenica, Tuzla, Mostar i Sarajevo.
Ajdinović navodi da se u okviru Sektora granične inspekcije obavljaju poslovi nadzora u prekograničnom prometu robe i predmeta.
''Brojnost inspektora i vrste oblasti kontrola koje se obavljaju u ovom sektoru najbolje oslikavaju značaj i važnost koji ovaj sektor ima unutar ukupne nadležnosti i djelovanja Federalne uprave. Naime, federalni sanitarni, tržišni i fitosanitarni inspektori na graničnim prijelazima i mjestima carinjenja brinu se da na unutrašnje tržište stiže zdravstveno ispravna i kvalitetna hrana, te da na police dolaze sigurni proizvodi i roba. Samo neki od poslova koje obavljaju inspektori ovog sektora su službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane pri uvozu, zdravstvene ispravnosti materijala u dodiru s hranom pri uvozu, uzimanje uzoraka za analizu, obavljanje kontrola kvaliteta kod uvoza proizvoda, pregledanje deklaracija, dokumentacije i službenih evidencija, vršenje službenih kontrola pošiljki otrovnih materija pod režimom dozvola od nadležnih institucija, nadzor nad putnicima, njihovim stvarima i sredstvima u međunarodnom saobraćaju, vršenje fitosanitarnih nadzora robe i reguliranih objekata, obavljanje kontrola unosa, te suzbijanje i otklanjanje zaraznih bolesti i štetočina poljoprivrednog bilja, sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog bilja, kontrola sigurnosti hrane i GMO organizama u domenu sjemena i sadnog materijala u prekograničnom prometu i unutrašnjosti...'', ističe Ajdinović.
Federalna uprava za inspekcijske poslove je nositelj projektnih aktivnosti uime Federacije BiH i države BiH za vođenje i praćenje implementacije projekta pod nazivom „Projekt tehničke podrške za unapređenje poslovnog okruženja i institucionalno jačanje (ICIS)“ za koji su sredstva u formi granta od 3.750.000,00 USD osigurana temeljem Sporazuma o grantu Svjetske banke koja je u funkciji administratora trust fonda Švedske agencije za međunarodnu razvojnu suradnju (SIDA).
Ajdinović pojašnjava da je projekt započet 2013. i produžen je do kraja prosinca 2017. Ima za cilj podržati reformu poslovnog okruženja kroz jačanje institucionalnih kapaciteta u BiH tako što će, putem stvaranja mehanizama za razmjenu podataka, između javnih registara organa i institucija u BiH, umanjiti troškovi i nameti na poslovni sektor u cjelini. Projekt se nalazi u završnoj fazi, a trenutno se nabavljaju potrebna informatička oprema i softverska rješenja. Također, usporedo se vrše pripremne radnje za mrežno povezivanje, razvoj sigurnosnih servisa, kao i ostale aktivnosti neophodne za uvezivanje baza 18 institucija na raznim nivoima vlasti. Projektom je planirano, da se, u prvoj fazi uvežu baze Agencije za identifikacijske dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), Uprave za indirektno-neizravno oporezivanje BiH, Agencije za nadzor nad tržištem BiH, Ureda za veterinarstvo BiH, Agencije za sigurnost hrane BiH, Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, Porezne uprave Federacije BiH, Federalnog ministarstva pravde, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalne uprave za inspekcijske poslove, Agencije za posredničke, informatičke i financijske usluge RS-a, Poreske uprave RS-a, Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje Republike Srpske, Inspektorata Republike Srpske, Osnovnog suda Brčko Distrikta BiH, Direkcije za financije Brčko Distrikta i Inspektorata Brčko Distrikta.
''Uspostavljanje ovog interoperabilnog sustava IIS ima za cilj jačanje kapaciteta institucija u BiH tako što će putem stvaranja mehanizama za razmjenu podataka između javnih registra i institucija osigurati efikasniji rad i umanjiti troškove i namete na poslovni sektor u cjelini. Pri čijoj uspostavi će se voditi računa o zaštiti osobnih i tajnih podataka, u skladu sa zakonom i ustavnim nadležnostima svih institucija u sustavu'', istaknuo je.
Sustav informacijske interoperabilnosti je prvi korak u smjeru tj. početak digitalizacije društva, te modernizacije rada organa uprave. On je osnova za bolje poslovno okruženje u kojem rade privredni subjekti i izuzetno je važan u povećanju efikasnosti javne uprave zato što će poboljšati razmjenu informacija potrebnih za obavljanje inspekcijskih poslova, a time ubrzati procese kontrole i povećati nivo zaštite tržišta i potrošača u BiH. Ajdinović naglašava da ovo i jeste primarni cilj inspekcijskoga nadzora.
''Jedan od značajnijih segmenata u okviru ovog šireg informacijskog sustava interoperabilnosti, jeste nedavno implementiran Informacioni sistem za prekograničnu kontrolu robe tzv. BIMS sustav. BIMS predstavlja novi elektronski sistem prekogranične kontrole putem kojeg se sada elektronski vrši upućivanje zahtjeva za inspekcijsku kontrolu robe prilikom uvoza, odnosno izvoza, što je podrazumijevalo potrebu, da se pored federalnih inspektora i špediteri, upoznaju i educiraju za korištenje sustava i poseban proces odobravanja pristupa sustavu. Ovaj sustav urađen je u skladu sa svim modernim principima IT tehnologije, uvažavajući osnovni postulat jednostavnosti prilikom korištenja (tzv. „user frendly system“). Pomoću ovog sustava zahtjevi za inspekcijski nadzor danas se podnose i obrađuju elektronski, postupak je u cijelosti usklađen na cijelom prostoru Federacije, tako da je sustav tarifiranja ujednačen i manje podložan subjektivnosti. Bitno je naglasiti da je sada moguće unaprijed najaviti dolazak robe na granični prijelaz, te se na taj način administrativna priprema radi unaprijed, te roba kraće zadržava na granici a time smanjuju troškovi transporta'', naveo je Ajdinović.
Pojasnio je da su prije uvođenja graničnog informacionog sustava BIMS podaci o uvozu prikupljani po uredima u pisanoj formi, a proces je bio dugotrajan i podložan mogućnosti greške, posebno u domenu tarifiranja. Način vršenja nadzora zahtijevao je da inspektori više vremena provode na ispunjavanju papira, špediteri nisu mogli najaviti pošiljku, a značajno manje vremena je ostajalo inspektoru da se posveti stvarnoj kontroli pošiljke. Ovo je često prouzrokovalo duže zadržavanje na granici i poskupljivalo troškove transporta uvoznika.
''Primjenom BIMS-a a Federalna uprava je unaprijedila brzinu rješavanja zahtjeva špeditera, pojednostavila postupak popunjavanja obrasca zahtjeva i omogućila jednako postupanje inspektora (standardiziran proces rada). Kad je riječ o prednostima za poslovno okruženje, s ponosom možemo istaći da su pojednostavljene procedure za poslovne subjekte koji vrše prekogranični promet, postupak kontrole je brži, jednostavniji, a federalni inspektori koriste ujednačene obrasce za sve tri vrste inspekcija na graničnim prijelazima i mjestima carinjenja, primjena propisa je jednoobrazna na svim graničnim prijelazima i mjestima carinjenja i usklađena s procedurama graničnih inspektora Republike Srpske i Brčko distrikta, primjenjuju se "dobre prakse" na području kontrole, te počinje vršenje analize "rizika i primjena principa „selektivnosti" kontrola, u elektronskom sistemu se nalaze pojednostavljeni obrasci, a obrada zahtjeva i administriranje inspektora je smanjeno u značajnom obimu, što omogućava federalnom inspektoru na graničnom prijelazu ili mjestu carinjenja, da više vremena posveti stvarnoj kontroli pošiljke i sljedivosti robe, a manje vremena papirologiji, što je prije uvođenja sistema BIMS bio slučaj, a na kraju, ali ne manje važno, ističemo da stvarna kontrola prometa na granici ima za cilj veću sigurnost za kupca, a time i jača povjerenje građana, da roba koja ulazi na tržište BiH jeste stvarno kontrolirana i da zadovoljava propisane standarde ispravnosti'', kazao je Ajdinović.
Federalni inspektori koji obavljaju poslove nadzora u unutrašnjosti nemaju obavezu nošenja uniforme. Ajdinović navodi da za razliku od njih, za profesionalniji izgled federalnih inspektora s radnim mjestom na graničnim prijelazima i mjestima carinjenja, koji poslove obavljaju rame uz rame sa carinskim službenicima, neizostavno se nametnula potreba, da im se osigura adekvatna službena uniforma, koja bi omogućila identifikaciju federalnih inspektora od carinskih službenika. I ne samo to, nego i zbog činjenice što se prvi dojam o državi u očima građana i stranaca koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu, stiče upravo tim neposrednim kontaktom sa službenicima carine i inspekcijskih organa.
Uredbom Vlade FBiH o službenom odijelu federalnih inspektora u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, utvrđene su osnovne karakteristike i način korištenja službenih odijela. Inspektori imaju zimska i ljetna službena odijela, na kojim se na vidnom mjestu ima istaći značka federalnog inspektora a odijela imaju pravo i dužnost nositi samo u vrijeme obavljanja službenih poslova i radnih zadataka.
''Nošenjem uniforme, federalni inspektori Federalne uprave će, pored profesionalnog ponašanja u obavljanju kontrola na granici i svojom vizualnom pojavom, dostojno predstavljati ne samo Federalnu upravu nego i državu Bosnu i Hercegovinu'', zaključio je u razgovoru za Fenu direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović.
Federalna uprava za inspekcijske poslove svoju zakonom utvrđenu nadležnost obavlja posredstvom uposlenika raspoređenih u 11 federalnih inspektorata i šest sektora. Federalni inspektori raspoređeni su u federalni tržišni inspektorat, inspektorat za hranu, zdravstveni inspektorat, inspektorat rada, urbanističko-ekološki, saobraćajni, poljoprivredni, šumarski, vodni, veterinarski, rudarsko-termo i elektro-energetski inspektorat, te u Sektor granične inspekcije.
''Osim osnovnih aktivnosti koje obavljaju federalni inspektori, a koje se odnose na inspekcijske nadzore nad poslovnim subjektima u vezi sa zakonitom primjenom propisa iz nadležnosti federalnih inspekcija, važno je istaći da se u Federalnoj upravi paralelno vrše i druge, ne manje važne aktivnosti koje na indirektan način doprinose institucionalnom jačanju Uprave, te kadrovskom i tehničkom osposobljavanju i kvalitativnom snaženju ovog federalnog organa. Ovo se odnosi na poslove normativnih djelatnosti, edukacije i stručnog usavršavanja, te suradnje i komunikacije organa i institucija svih nivoa vlasti u BiH, suradnje s pravosudnim organima i predstavnicima međunarodne zajednice'', kazao je Ajdinović.
Dalje je istaknuo da Federalna uprava s Federalnim ministarstvom pravde radi na izmjenama Zakona o inspekcijama Federacije BiH radi definiranja odredbi koje će omogućiti efikasnije suzbijanje „sive ekonomije“.
''Ovo je samo jedan od zakona, a s obzirom na to da je Uprava uključena i u izradu Akcionog plana Vlade Federacije BiH na suzbijanju "sive ekonomije". U tom smislu izradila je prijedlog izmjena većeg broja federalnih propisa, koje izmjene su zapravo rezultat praktičnih iskustava rada inspektora na terenu'', rekao je.
Naglasio je da je za sve inspekcije u okviru Uprave nužno kompetentno osoblje koje ima neophodna znanja, vještine i iskustva za provođenje spektra dodijeljenih zadataka na konzistentan i proporcionalan način u skladu sa zakonom i „dobrom praksom“ iz zemalja članica EU i Sjedinjenih Država. Menadžment uprave je u ovom cilju, uspostavio kvalitetne kontakte i suradnju s čitavim nizom međunarodnih organizacija poput Svjetske banke, SIDE, USAID-a, Europske komisije i mnogih drugih organizacija s kojima od samog osnivanja uspješno radi na implementaciji projekata čiji je cilj osigurati adekvatnu opremu, prikladnu obuku, te razvijati vještine i znanja inspektora, i omogućiti što veću dostupnost i transparentnost informacija i razmjenu iskustava.
U Federalnoj upravi ima 116 inspektora, od kojih njih 73 obavljaju nadzore u unutrašnjem tržištu, a 43 federalna inspektora su u Sektoru granične inspekcije, raspoređeni s radnim mjestom na sedam graničnih prijelaza: Izačić, Gorica, Bijača, Orašje, Kamensko, Aerodrom Sarajevo i Domaljevac- Šamac i četiri mjesta carinjenja, i to Zenica, Tuzla, Mostar i Sarajevo.
Ajdinović navodi da se u okviru Sektora granične inspekcije obavljaju poslovi nadzora u prekograničnom prometu robe i predmeta.
''Brojnost inspektora i vrste oblasti kontrola koje se obavljaju u ovom sektoru najbolje oslikavaju značaj i važnost koji ovaj sektor ima unutar ukupne nadležnosti i djelovanja Federalne uprave. Naime, federalni sanitarni, tržišni i fitosanitarni inspektori na graničnim prijelazima i mjestima carinjenja brinu se da na unutrašnje tržište stiže zdravstveno ispravna i kvalitetna hrana, te da na police dolaze sigurni proizvodi i roba. Samo neki od poslova koje obavljaju inspektori ovog sektora su službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane pri uvozu, zdravstvene ispravnosti materijala u dodiru s hranom pri uvozu, uzimanje uzoraka za analizu, obavljanje kontrola kvaliteta kod uvoza proizvoda, pregledanje deklaracija, dokumentacije i službenih evidencija, vršenje službenih kontrola pošiljki otrovnih materija pod režimom dozvola od nadležnih institucija, nadzor nad putnicima, njihovim stvarima i sredstvima u međunarodnom saobraćaju, vršenje fitosanitarnih nadzora robe i reguliranih objekata, obavljanje kontrola unosa, te suzbijanje i otklanjanje zaraznih bolesti i štetočina poljoprivrednog bilja, sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog bilja, kontrola sigurnosti hrane i GMO organizama u domenu sjemena i sadnog materijala u prekograničnom prometu i unutrašnjosti...'', ističe Ajdinović.
Federalna uprava za inspekcijske poslove je nositelj projektnih aktivnosti uime Federacije BiH i države BiH za vođenje i praćenje implementacije projekta pod nazivom „Projekt tehničke podrške za unapređenje poslovnog okruženja i institucionalno jačanje (ICIS)“ za koji su sredstva u formi granta od 3.750.000,00 USD osigurana temeljem Sporazuma o grantu Svjetske banke koja je u funkciji administratora trust fonda Švedske agencije za međunarodnu razvojnu suradnju (SIDA).
Ajdinović pojašnjava da je projekt započet 2013. i produžen je do kraja prosinca 2017. Ima za cilj podržati reformu poslovnog okruženja kroz jačanje institucionalnih kapaciteta u BiH tako što će, putem stvaranja mehanizama za razmjenu podataka, između javnih registara organa i institucija u BiH, umanjiti troškovi i nameti na poslovni sektor u cjelini. Projekt se nalazi u završnoj fazi, a trenutno se nabavljaju potrebna informatička oprema i softverska rješenja. Također, usporedo se vrše pripremne radnje za mrežno povezivanje, razvoj sigurnosnih servisa, kao i ostale aktivnosti neophodne za uvezivanje baza 18 institucija na raznim nivoima vlasti. Projektom je planirano, da se, u prvoj fazi uvežu baze Agencije za identifikacijske dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), Uprave za indirektno-neizravno oporezivanje BiH, Agencije za nadzor nad tržištem BiH, Ureda za veterinarstvo BiH, Agencije za sigurnost hrane BiH, Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, Porezne uprave Federacije BiH, Federalnog ministarstva pravde, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalne uprave za inspekcijske poslove, Agencije za posredničke, informatičke i financijske usluge RS-a, Poreske uprave RS-a, Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje Republike Srpske, Inspektorata Republike Srpske, Osnovnog suda Brčko Distrikta BiH, Direkcije za financije Brčko Distrikta i Inspektorata Brčko Distrikta.
''Uspostavljanje ovog interoperabilnog sustava IIS ima za cilj jačanje kapaciteta institucija u BiH tako što će putem stvaranja mehanizama za razmjenu podataka između javnih registra i institucija osigurati efikasniji rad i umanjiti troškove i namete na poslovni sektor u cjelini. Pri čijoj uspostavi će se voditi računa o zaštiti osobnih i tajnih podataka, u skladu sa zakonom i ustavnim nadležnostima svih institucija u sustavu'', istaknuo je.
Sustav informacijske interoperabilnosti je prvi korak u smjeru tj. početak digitalizacije društva, te modernizacije rada organa uprave. On je osnova za bolje poslovno okruženje u kojem rade privredni subjekti i izuzetno je važan u povećanju efikasnosti javne uprave zato što će poboljšati razmjenu informacija potrebnih za obavljanje inspekcijskih poslova, a time ubrzati procese kontrole i povećati nivo zaštite tržišta i potrošača u BiH. Ajdinović naglašava da ovo i jeste primarni cilj inspekcijskoga nadzora.
''Jedan od značajnijih segmenata u okviru ovog šireg informacijskog sustava interoperabilnosti, jeste nedavno implementiran Informacioni sistem za prekograničnu kontrolu robe tzv. BIMS sustav. BIMS predstavlja novi elektronski sistem prekogranične kontrole putem kojeg se sada elektronski vrši upućivanje zahtjeva za inspekcijsku kontrolu robe prilikom uvoza, odnosno izvoza, što je podrazumijevalo potrebu, da se pored federalnih inspektora i špediteri, upoznaju i educiraju za korištenje sustava i poseban proces odobravanja pristupa sustavu. Ovaj sustav urađen je u skladu sa svim modernim principima IT tehnologije, uvažavajući osnovni postulat jednostavnosti prilikom korištenja (tzv. „user frendly system“). Pomoću ovog sustava zahtjevi za inspekcijski nadzor danas se podnose i obrađuju elektronski, postupak je u cijelosti usklađen na cijelom prostoru Federacije, tako da je sustav tarifiranja ujednačen i manje podložan subjektivnosti. Bitno je naglasiti da je sada moguće unaprijed najaviti dolazak robe na granični prijelaz, te se na taj način administrativna priprema radi unaprijed, te roba kraće zadržava na granici a time smanjuju troškovi transporta'', naveo je Ajdinović.
Pojasnio je da su prije uvođenja graničnog informacionog sustava BIMS podaci o uvozu prikupljani po uredima u pisanoj formi, a proces je bio dugotrajan i podložan mogućnosti greške, posebno u domenu tarifiranja. Način vršenja nadzora zahtijevao je da inspektori više vremena provode na ispunjavanju papira, špediteri nisu mogli najaviti pošiljku, a značajno manje vremena je ostajalo inspektoru da se posveti stvarnoj kontroli pošiljke. Ovo je često prouzrokovalo duže zadržavanje na granici i poskupljivalo troškove transporta uvoznika.
''Primjenom BIMS-a a Federalna uprava je unaprijedila brzinu rješavanja zahtjeva špeditera, pojednostavila postupak popunjavanja obrasca zahtjeva i omogućila jednako postupanje inspektora (standardiziran proces rada). Kad je riječ o prednostima za poslovno okruženje, s ponosom možemo istaći da su pojednostavljene procedure za poslovne subjekte koji vrše prekogranični promet, postupak kontrole je brži, jednostavniji, a federalni inspektori koriste ujednačene obrasce za sve tri vrste inspekcija na graničnim prijelazima i mjestima carinjenja, primjena propisa je jednoobrazna na svim graničnim prijelazima i mjestima carinjenja i usklađena s procedurama graničnih inspektora Republike Srpske i Brčko distrikta, primjenjuju se "dobre prakse" na području kontrole, te počinje vršenje analize "rizika i primjena principa „selektivnosti" kontrola, u elektronskom sistemu se nalaze pojednostavljeni obrasci, a obrada zahtjeva i administriranje inspektora je smanjeno u značajnom obimu, što omogućava federalnom inspektoru na graničnom prijelazu ili mjestu carinjenja, da više vremena posveti stvarnoj kontroli pošiljke i sljedivosti robe, a manje vremena papirologiji, što je prije uvođenja sistema BIMS bio slučaj, a na kraju, ali ne manje važno, ističemo da stvarna kontrola prometa na granici ima za cilj veću sigurnost za kupca, a time i jača povjerenje građana, da roba koja ulazi na tržište BiH jeste stvarno kontrolirana i da zadovoljava propisane standarde ispravnosti'', kazao je Ajdinović.
Federalni inspektori koji obavljaju poslove nadzora u unutrašnjosti nemaju obavezu nošenja uniforme. Ajdinović navodi da za razliku od njih, za profesionalniji izgled federalnih inspektora s radnim mjestom na graničnim prijelazima i mjestima carinjenja, koji poslove obavljaju rame uz rame sa carinskim službenicima, neizostavno se nametnula potreba, da im se osigura adekvatna službena uniforma, koja bi omogućila identifikaciju federalnih inspektora od carinskih službenika. I ne samo to, nego i zbog činjenice što se prvi dojam o državi u očima građana i stranaca koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu, stiče upravo tim neposrednim kontaktom sa službenicima carine i inspekcijskih organa.
Uredbom Vlade FBiH o službenom odijelu federalnih inspektora u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, utvrđene su osnovne karakteristike i način korištenja službenih odijela. Inspektori imaju zimska i ljetna službena odijela, na kojim se na vidnom mjestu ima istaći značka federalnog inspektora a odijela imaju pravo i dužnost nositi samo u vrijeme obavljanja službenih poslova i radnih zadataka.
''Nošenjem uniforme, federalni inspektori Federalne uprave će, pored profesionalnog ponašanja u obavljanju kontrola na granici i svojom vizualnom pojavom, dostojno predstavljati ne samo Federalnu upravu nego i državu Bosnu i Hercegovinu'', zaključio je u razgovoru za Fenu direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović.
