Finska je iz svog dubokog zimskog mraka pozvala Europsku uniju da ukine ljetno vrijeme i jesensko i proljetno pomicanje sata.
U Bruxellesu, međutim, Europska komisija ne pokazuje znakove da joj se žuri to učiniti, potvrđujući samo da još traje dugoročna procjena njene direktive o ljetnom vremenu iz 2001. godine.
Studija iz 2014. napravljena za Komisiju utvrdila je da je velika većina zemalja članica zadovoljna sadašnjim rješenjem.
Manje od šest sati dnevnog svjetla
Problem je što u Helsinkiju, najsjevernijoj prijestolnici u Uniji, krajem prosinca ima manje od šest sati dnevnog svjetla. Finski političari tvrde da pomicanje sata naprijed ili natrag u ožujku ili listopadu narušava spavanje i rad te može izazvati dugoročne zdravstvene probleme.
Finska ministrica prometa Anne Brener je u petak, nakon rasprave ministarskog odbora za EU, na svom Twitter profilu napisala kako je finska "vlada odlučila predložiti ukidanje pomicanja sata".
"Naš je cilj napustiti promjenu sata u EU-u. Države članice trebaju zajednički odlučiti trebaju li se trajno prebaciti na zimsko ili ljetno vrijeme", poručila je.
Finska, kao i njeni susjedi preko Baltika, ima problema i zbog vremenske razlike na granicama s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom, koje nisu članice EU-a. Te su zemlje odustale od pomicanja kazaljki na satu nakon što je Moskva takvu odluku donijela 2011. godine.
Štednja energije i novca
Praksa pomicanja kazaljki za sat vremena dobila je na popularnosti u mnogim zemljama tijekom energetske krize sedamdesetih godina prošlog stoljeća kako bi se uštedjela energija i novac.
EU je, kako bi ujednačila vremena, devedesetih godina standardizirala tu praksu, te sve članice u noći posljednje nedjelje u ožujku moraju kazaljke pomaknuti sat vremena naprijed, a posljednje nedjelje u listopadu natrag.
Glasnogovornik Komisije nije želio iznositi nagađanja koliko bi brzo to tijelo moglo odgovoriti na finski zahtjev. "To je kompleksno pitanje", rekao je Enrico Bivio novinarima. "Komisija trenutno proučava pitanje ljetnog vremena na temelju svih raspoloživih dokaza", odgovorio je novinarima.
Litva je od Bruxellesa u prosincu zatražila da se razmotri odustajanje od godišnjeg prelaska na ljetno vrijeme u Europskoj uniji.
Uslijed sve više dokaza o negativnom utjecaju pomicanja sata dva puta godišnje, snažna podrška promjeni direktive Europske komisije i ukidanju te prakse postoji i u Europskom parlamentu.
Nikad ispunjen cilj
On je najavio da će ta skupina dati prijedlog rezolucije EP-a koja traži od Europske komisije da uputi prijedlog ukidanja te prakse, te da u bližoj budućnosti očekuju glasovanje o tom pitanju u Europskom parlamentu.
Radna skupina broji preko 70 zastupnika Europskog parlamenta iz svih osam političkih grupacija.
Hrvatski europarlamentarac i član te skupine Davor Škrlec prigodom predstavljanja inicijative rekao je hrvatskim novinarima da je osobno razgovarao s europskom povjerenicom Violetom Bulc te kako su ona i Komisija dali podršku prijedlogu o ukidanju pomicanja sata, no kako im je kazala da inicijativa treba doći "odozdo", odnosno od parlamenta i država članica.
Sve brojnijoj skupini europarlamentaraca koji se zalažu za ukidanje ljetnog i zimskog vremena pridružio se i hrvatski zastupnik Ivica Tolić (EPP).
U Bruxellesu, međutim, Europska komisija ne pokazuje znakove da joj se žuri to učiniti, potvrđujući samo da još traje dugoročna procjena njene direktive o ljetnom vremenu iz 2001. godine.
Studija iz 2014. napravljena za Komisiju utvrdila je da je velika većina zemalja članica zadovoljna sadašnjim rješenjem.
Manje od šest sati dnevnog svjetla
Problem je što u Helsinkiju, najsjevernijoj prijestolnici u Uniji, krajem prosinca ima manje od šest sati dnevnog svjetla. Finski političari tvrde da pomicanje sata naprijed ili natrag u ožujku ili listopadu narušava spavanje i rad te može izazvati dugoročne zdravstvene probleme.
Finska ministrica prometa Anne Brener je u petak, nakon rasprave ministarskog odbora za EU, na svom Twitter profilu napisala kako je finska "vlada odlučila predložiti ukidanje pomicanja sata".
"Naš je cilj napustiti promjenu sata u EU-u. Države članice trebaju zajednički odlučiti trebaju li se trajno prebaciti na zimsko ili ljetno vrijeme", poručila je.
Finska, kao i njeni susjedi preko Baltika, ima problema i zbog vremenske razlike na granicama s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom, koje nisu članice EU-a. Te su zemlje odustale od pomicanja kazaljki na satu nakon što je Moskva takvu odluku donijela 2011. godine.
Štednja energije i novca
Praksa pomicanja kazaljki za sat vremena dobila je na popularnosti u mnogim zemljama tijekom energetske krize sedamdesetih godina prošlog stoljeća kako bi se uštedjela energija i novac.
EU je, kako bi ujednačila vremena, devedesetih godina standardizirala tu praksu, te sve članice u noći posljednje nedjelje u ožujku moraju kazaljke pomaknuti sat vremena naprijed, a posljednje nedjelje u listopadu natrag.
Glasnogovornik Komisije nije želio iznositi nagađanja koliko bi brzo to tijelo moglo odgovoriti na finski zahtjev. "To je kompleksno pitanje", rekao je Enrico Bivio novinarima. "Komisija trenutno proučava pitanje ljetnog vremena na temelju svih raspoloživih dokaza", odgovorio je novinarima.
Litva je od Bruxellesa u prosincu zatražila da se razmotri odustajanje od godišnjeg prelaska na ljetno vrijeme u Europskoj uniji.
Uslijed sve više dokaza o negativnom utjecaju pomicanja sata dva puta godišnje, snažna podrška promjeni direktive Europske komisije i ukidanju te prakse postoji i u Europskom parlamentu.
Nikad ispunjen cilj
On je najavio da će ta skupina dati prijedlog rezolucije EP-a koja traži od Europske komisije da uputi prijedlog ukidanja te prakse, te da u bližoj budućnosti očekuju glasovanje o tom pitanju u Europskom parlamentu.
Radna skupina broji preko 70 zastupnika Europskog parlamenta iz svih osam političkih grupacija.
Hrvatski europarlamentarac i član te skupine Davor Škrlec prigodom predstavljanja inicijative rekao je hrvatskim novinarima da je osobno razgovarao s europskom povjerenicom Violetom Bulc te kako su ona i Komisija dali podršku prijedlogu o ukidanju pomicanja sata, no kako im je kazala da inicijativa treba doći "odozdo", odnosno od parlamenta i država članica.
Sve brojnijoj skupini europarlamentaraca koji se zalažu za ukidanje ljetnog i zimskog vremena pridružio se i hrvatski zastupnik Ivica Tolić (EPP).
