Nastavljamo s promoviranjem ramskog kraja iz zraka kroz video i fotografiju. Za danas smo vam u našem serijalu pripremili Varvaru.
Malo je sela koja se mogu pohvaliti tako lijepim položajem kakav ima Varvara. Smještena je na sjeverozapadnoj obali Ramskog jezera, između Izlaza i izvora Rame, pod strmim odsjekom U(m)ne Glave. U ovom naselju postoji lokalitet „Velika Gradina“ na kojemu su pronađeni tragovi života iz brončanog doba. Stanovnici ovog povijesnog naselja su nositelji vučedolske kulture. Tu su pronađeni i kalupi za lijevanje predmeta od bronce, koji su služili za upotrebu u domaćinstvu i trgovini, a inače gradinski predstavnici imali su bogatu „tvornicu“ lonaca i vrlo razvijenu radionicu brončanog oružja, oruđa, ukrasnih i magijskih predmeta…
Velika Gradina je zasigurno, barem za sada jedno od najvažnijih naselja brončanog doba u ovom dijelu Bosne. Osim iz brončanog doba, u Varvari su pronađeni i tragovi života iz rimskog doba. Ne zna se točno kada su Rimljani došli u Ramu, ali u Varvari su imali svoje gradsko naselje (municipij) Bistue Vetus. To naselje je dobilo Rimsko građansko pravo već u I. stoljeću nove ere.
Žitelj Varvare Ahmet Manjušak 1905. godine, kopajući temelje za štalu naišao je na kamene ostatke rimskih nadgrobnih spomenika. Zemaljski muzej iz Sarajeva iste godine je započeo sustavno proučavanje lokaliteta. Utvrdili su da se tu nalazila ranokršćanska crkva bazilikalnog oblika, iz 4. i 5. stoljeća. Uz glavnu lađu crkva je imala i dvije bočne prostorije, kao i prostoriju koja je služila kao grobnica. Crkva je bila posvećena sv. Barbari, koja se u kršćanskoj tradiciji štuje kao zaštitnica rudara. To upućuje na činjenicu da se negdje u blizini kopala ruda. Da li je današnja Varvara dobila naziv po sv. Barbari sa sigurnošću se ne može utvrditi. Osim rimskih nadgrobnih spomenika pronađeni su i ostaci vodovodnih cijevi, i to prilikom izgradnje puta kroz Varvaru. I crkva sv. Barbare i ostaci vodovodnih cijevi svjedoče da su Rimljani u svojem naselju živjeli na dosta visokoj razini. (Izvori: Fra Stipan Lovrić, „Župa Rumboci“ u knjizi “Rumboci – ramska župa”, 2004.; fra Ljubo Lucić, “Osuđeni na nadu”, 2012.)
U Varvari danas žive pripadnici dviju različitih vjera i dva različita naroda: katolici i muslimani, odnosno Hrvati i Bošnjaci.
Malo je sela koja se mogu pohvaliti tako lijepim položajem kakav ima Varvara. Smještena je na sjeverozapadnoj obali Ramskog jezera, između Izlaza i izvora Rame, pod strmim odsjekom U(m)ne Glave. U ovom naselju postoji lokalitet „Velika Gradina“ na kojemu su pronađeni tragovi života iz brončanog doba. Stanovnici ovog povijesnog naselja su nositelji vučedolske kulture. Tu su pronađeni i kalupi za lijevanje predmeta od bronce, koji su služili za upotrebu u domaćinstvu i trgovini, a inače gradinski predstavnici imali su bogatu „tvornicu“ lonaca i vrlo razvijenu radionicu brončanog oružja, oruđa, ukrasnih i magijskih predmeta…
Velika Gradina je zasigurno, barem za sada jedno od najvažnijih naselja brončanog doba u ovom dijelu Bosne. Osim iz brončanog doba, u Varvari su pronađeni i tragovi života iz rimskog doba. Ne zna se točno kada su Rimljani došli u Ramu, ali u Varvari su imali svoje gradsko naselje (municipij) Bistue Vetus. To naselje je dobilo Rimsko građansko pravo već u I. stoljeću nove ere.
Žitelj Varvare Ahmet Manjušak 1905. godine, kopajući temelje za štalu naišao je na kamene ostatke rimskih nadgrobnih spomenika. Zemaljski muzej iz Sarajeva iste godine je započeo sustavno proučavanje lokaliteta. Utvrdili su da se tu nalazila ranokršćanska crkva bazilikalnog oblika, iz 4. i 5. stoljeća. Uz glavnu lađu crkva je imala i dvije bočne prostorije, kao i prostoriju koja je služila kao grobnica. Crkva je bila posvećena sv. Barbari, koja se u kršćanskoj tradiciji štuje kao zaštitnica rudara. To upućuje na činjenicu da se negdje u blizini kopala ruda. Da li je današnja Varvara dobila naziv po sv. Barbari sa sigurnošću se ne može utvrditi. Osim rimskih nadgrobnih spomenika pronađeni su i ostaci vodovodnih cijevi, i to prilikom izgradnje puta kroz Varvaru. I crkva sv. Barbare i ostaci vodovodnih cijevi svjedoče da su Rimljani u svojem naselju živjeli na dosta visokoj razini. (Izvori: Fra Stipan Lovrić, „Župa Rumboci“ u knjizi “Rumboci – ramska župa”, 2004.; fra Ljubo Lucić, “Osuđeni na nadu”, 2012.)
U Varvari danas žive pripadnici dviju različitih vjera i dva različita naroda: katolici i muslimani, odnosno Hrvati i Bošnjaci.
