Od Popove glave uputili smo se prema maloj udolini i selu Došćica u kojem je do Domovinskog rata, unatoč teškim uvjetima živio popriličan broj stanovnika. Danas u Došćici živi samo dvoje stanovnika, bračni par Stojanović. Želeći snimiti što više terena, ekipa se razdvaja i iz dva pravca dolazi u selo.
Po dolasku u selo, Stojanovići, nenavikli na posjetitelje, gledaju nas s nekom dozom čuđenja. Kao da se pitaju kako su ovi zalutali do nas po ovakvoj vrućini?!
Nakon predstavljanja i objašnjenja otkud i zašto smo došli, doza nepovjerenja ustupila je mjesto tradicionalnom ramskom gostoprimstvu. Nakon kraćeg odmora i fotografiranja sela i starih kuća, krećemo prema vrhu Klečke stijene. Unatoč vrućini koja ja je već uvelike vladala, put od Došćice do vrha Klečke stijene trajao je manje od sat vremena. Dolaskom na najvišu kotu Klečke stijene (1154), otvara se pogled na sve strane.
Posebno zanimljiv pogled pruža se prema Gornjoj Rami i Ramskom jezeru. Zemljopisno gledano, Klečka stijena svojevrsno je središte s kojega se, kao na dlanu vide brojne planine: Raduša, Ljubuša, Vran, Čvrsnica, Prenj, Igman,Bitovnja, Zec, Vranica… i cijeli niz manjih planina. Svaki ljubitelj prirode i planina, posjetom Klečke stijene doći će na „svoje“. Nakon nezaobilaznog fotografiranja i stanke za ručak, vraćamo se istim putom kojim smo se i uspeli na Klečku stijenu i krećemo prema selu Klek, koje je zanimljivo na više načina i čija povijest seže u daleku prošlost o čemu svjedoči i manja nekropola stećaka u neposrednoj blizini sela.
Također, u neposrednoj blizini sela nalazi se uzvisina po imenu Rudno brdo, čije ime samo za sebe govori da na toj lokaciji postoji potencijalno nalazište rude. Obilaskom brda vidljivo je da se u prošlosti pokušavalo s iskopavanjma.
Uz letimičnu analizu pojedinog kamenja, prof, Pavličević objašnjava da postoji velika mogućnost pronalaska željezne rude. Ozbiljnijim istraživanjem i stručnim analizama moglo bi se sa sigurnošću utvrditi postoji li isplativost otvaranja rudnika. O tome i drugim stvarima, opširnije će pisati prof. Pavličević. Osim nabrojanog, selo Klek je i poljoprivredno područje na kojemu se trenutačno nalaze brojni nasadi rajčice i češnjaka.
Nakon „istraživanja“ okoline sela Klek, krećemo prema Kućanima, gdje smo uz brojne stanke zbog fotografiranja okoline, posebno Klečke stijene stigli za nešto više od sat vremena.
Nakon obilaska ovoga terena, propješačenih sedamnaest kilometara i detaljnijeg upoznavanja, svim ljubiteljima prirode i istraživanja terena, možemo preporučiti da slijede naš primjer.
