Svi su svjetski mediji prenijeli vijest o francuskoj studiji koja je potvrdila da kombinacija lijekova hidroksiklorokina, kojim se liječe oboljeli od malarije, i antibiotika azitromicina, postiže fantastične učinke u liječenju oboljelih od koronavirusa. Valja podsjetiti da je azitromicin, inače antibiotik indiciran za infekcije dišnih puteva i mekih tkiva, otkriven u Zagrebu, u tadašnjem istraživačkom centru tada još hrvatske farmaceutske tvrtke Plive, 1980. godine!
U nas je lijek temeljen na tom spoju poznatiji kao Sumamed, a čak je i Donald Trump ovih dana zatražio da se ova kombinacija lijekova odmah stavi na raspolaganje pacijentima!
Vijest da lijek temeljen na hrvatskom antibiotiku ima sjajan učinak puno je veću pažnju izazvala u Srbiji nego u Hrvatskoj, naročito nakon što je ugledni srbijanski genetičar s Harvarda dr. Miodrag Stojković na Twitteru objavio:
- Poslije kineskih, i znanstvenici iz Francuske tvrde da lijek protiv malarije kod 70 posto pacijenata oboljelih od Covida-19 dovodi do izlječenja - poslije šest dana terapije. Kod pacijenata koji su dodatno tretirani antibiotikom azitromicinom, uspješnost je 100 posto, napisao je Stojković.
Vijest je sada prenio i Bloomberg, upozorivši, dakako, da se s lijekovima ne smije eksperimentirati bez preporuke liječnika i da duplo veće doze ovih kombinacija lijekova (i to samo dva grama umjesto jednoga) mogu čovjeka - ubiti. Francuska je u međuvremenu odobrila opsežna klinička ispitivanja ovih lijekova u borbi protiv virusa, a iz američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) poručili su da će njihovi stručnjaci temeljito sve ispitati i dati svoje mišljenje.
To su ohrabrujući podaci i vjerujem da će se koristiti sve više u bolnicama. Nakon korištenja kod većeg broja oboljelih moći ćemo znati točne podatke. No, to nije magični lijek koji nas štiti od virusa, ali odgađa pojavu simptoma i umnožavanje virusa. Jasno, ne smije se dopustiti korištenje tih lijekova izvan bolnica nekontrolirano jer još ne znamo pravi učinak ili moguće posljedice kod različitih bolesnika - komentirao je studiju ugledni hrvatski znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić iz Sveučilišta Goethe u Frankfurtu.
S njim se slaže i virolog dr. sc. Igor Jurak sa Odjela za biotehnologiju Zavoda za molekularnu i sistemsku biomedicinu Sveučilišta u Rijeci koji kaže kako se nada da će epidemija ipak ostati ograničena na mali broj ljudi, ali da je uvijek dobro imati lijek ili kombinaciju lijekova.
- U Kini i širom svijeta provode se brojne kliničke studije kojima se pokušava utvrditi koji od postojećih lijekova bi mogao imati značajniji učinak na sprečavanje infekcije s SARS-CoV-2, a time i na ishod, odnosno težinu bolesti. Prve studije, iako na ograničenom broju pacijenata, pokazale su potencijal lijekova koji se primjenjuju kod liječenja malarije (hydroxychloroquine) i ebole (Remdesivir). S druge strane istraživanja su pokazala slabu učinkovitost lijekova koji se primjenjuju kod infekcija s HIV-1 (Lopinavir/Ritonavir) iako su polagane velike nade i u tu skupinu lijekova. Za očekivati je da će uskoro (tijekom travnja) biti više dokaza o efikasnosti različitih lijekova, međutim već sada je jasno da će neki od njih moći donijeti određeno olakšanje za cijeli svijet - kazao je dr. Jurak.
Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA), ključna ustanova koja u SAD-u odobrava korištenje lijekova i daje preporuke, kazala je da će njezini stručnjaci temeljito ispitati hidroksiklorokin i tek tada dati svoje mišljenje o njemu.
Azitromicin je rezultat je rada hrvatskih stručnjaka koji su ga u Plivi sintetizirali 1980. godine pod nazivom Sumamed. Tim koji je smislio taj lijek bili su danas pokojni dr. Slobodan Đokić i Zrinka Tamburašev te Gorjana Radoboja Lazarevski i Gabrijela Kobrehel.
Gabrijela Kobrehel nije htjela komentirati vijest o tomu da bi spoj na čijem je otkriću radila s kolegama mogao spasiti mnoge živote. Studija francuskih stručnjaka koju su proveli na 30 pacijenata oboljelih od virusa COVID - 19 nastala je nakon kineske studije gdje su upravo ovom kombinacijom lijekova uspješno skratili trajanje bolesti.
Među oboljelima bilo je šest pacijenata koji nisu imali nikakve simptome pa im nisu ni davali lijekove, 22 pacijenta koji su imali simptome bolesti u gornjem dišnom sustavu te osam onih s tegobama donjeg dišnog sustava. Od 30 oboljelih, njih 20 dobilo je terapiju. Iako se hidroksiklorokin pokazao učinkovit kad su ga davali zasebno i bio je efikasan u 70 posto slučajeva, u kombinaciji s azitromicinom značajno je skratio trajanje bolesti na samo šest dana, piše 24sata.hr.
U nas je lijek temeljen na tom spoju poznatiji kao Sumamed, a čak je i Donald Trump ovih dana zatražio da se ova kombinacija lijekova odmah stavi na raspolaganje pacijentima!
Vijest da lijek temeljen na hrvatskom antibiotiku ima sjajan učinak puno je veću pažnju izazvala u Srbiji nego u Hrvatskoj, naročito nakon što je ugledni srbijanski genetičar s Harvarda dr. Miodrag Stojković na Twitteru objavio:
- Poslije kineskih, i znanstvenici iz Francuske tvrde da lijek protiv malarije kod 70 posto pacijenata oboljelih od Covida-19 dovodi do izlječenja - poslije šest dana terapije. Kod pacijenata koji su dodatno tretirani antibiotikom azitromicinom, uspješnost je 100 posto, napisao je Stojković.
Vijest je sada prenio i Bloomberg, upozorivši, dakako, da se s lijekovima ne smije eksperimentirati bez preporuke liječnika i da duplo veće doze ovih kombinacija lijekova (i to samo dva grama umjesto jednoga) mogu čovjeka - ubiti. Francuska je u međuvremenu odobrila opsežna klinička ispitivanja ovih lijekova u borbi protiv virusa, a iz američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) poručili su da će njihovi stručnjaci temeljito sve ispitati i dati svoje mišljenje.
To su ohrabrujući podaci i vjerujem da će se koristiti sve više u bolnicama. Nakon korištenja kod većeg broja oboljelih moći ćemo znati točne podatke. No, to nije magični lijek koji nas štiti od virusa, ali odgađa pojavu simptoma i umnožavanje virusa. Jasno, ne smije se dopustiti korištenje tih lijekova izvan bolnica nekontrolirano jer još ne znamo pravi učinak ili moguće posljedice kod različitih bolesnika - komentirao je studiju ugledni hrvatski znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić iz Sveučilišta Goethe u Frankfurtu.
S njim se slaže i virolog dr. sc. Igor Jurak sa Odjela za biotehnologiju Zavoda za molekularnu i sistemsku biomedicinu Sveučilišta u Rijeci koji kaže kako se nada da će epidemija ipak ostati ograničena na mali broj ljudi, ali da je uvijek dobro imati lijek ili kombinaciju lijekova.
- U Kini i širom svijeta provode se brojne kliničke studije kojima se pokušava utvrditi koji od postojećih lijekova bi mogao imati značajniji učinak na sprečavanje infekcije s SARS-CoV-2, a time i na ishod, odnosno težinu bolesti. Prve studije, iako na ograničenom broju pacijenata, pokazale su potencijal lijekova koji se primjenjuju kod liječenja malarije (hydroxychloroquine) i ebole (Remdesivir). S druge strane istraživanja su pokazala slabu učinkovitost lijekova koji se primjenjuju kod infekcija s HIV-1 (Lopinavir/Ritonavir) iako su polagane velike nade i u tu skupinu lijekova. Za očekivati je da će uskoro (tijekom travnja) biti više dokaza o efikasnosti različitih lijekova, međutim već sada je jasno da će neki od njih moći donijeti određeno olakšanje za cijeli svijet - kazao je dr. Jurak.
Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA), ključna ustanova koja u SAD-u odobrava korištenje lijekova i daje preporuke, kazala je da će njezini stručnjaci temeljito ispitati hidroksiklorokin i tek tada dati svoje mišljenje o njemu.
Azitromicin je rezultat je rada hrvatskih stručnjaka koji su ga u Plivi sintetizirali 1980. godine pod nazivom Sumamed. Tim koji je smislio taj lijek bili su danas pokojni dr. Slobodan Đokić i Zrinka Tamburašev te Gorjana Radoboja Lazarevski i Gabrijela Kobrehel.
Gabrijela Kobrehel nije htjela komentirati vijest o tomu da bi spoj na čijem je otkriću radila s kolegama mogao spasiti mnoge živote. Studija francuskih stručnjaka koju su proveli na 30 pacijenata oboljelih od virusa COVID - 19 nastala je nakon kineske studije gdje su upravo ovom kombinacijom lijekova uspješno skratili trajanje bolesti.
Među oboljelima bilo je šest pacijenata koji nisu imali nikakve simptome pa im nisu ni davali lijekove, 22 pacijenta koji su imali simptome bolesti u gornjem dišnom sustavu te osam onih s tegobama donjeg dišnog sustava. Od 30 oboljelih, njih 20 dobilo je terapiju. Iako se hidroksiklorokin pokazao učinkovit kad su ga davali zasebno i bio je efikasan u 70 posto slučajeva, u kombinaciji s azitromicinom značajno je skratio trajanje bolesti na samo šest dana, piše 24sata.hr.
