Kada bismo godinu na izmaku, inače godinu konja po kineskom horoskopu – (2015. je godina koze) trebali opisati jednom rečenicom, bila bi to: godina u kojoj je umrla Nokia, a rodio se Alibaba. Bila bi to godina novo-starih političkih sukoba, elementarnih nepogoda i jeftine nafte.
Nokia, bye-bye
Američki Microsoft u travnju ove godine, nakon osam mjeseci procesa spajanja, i službeno je preuzeo Nokiju, jednu od uzdanica finske ekonomije za ukupno 5,44 milijarde eura. Mobilni brend Nokia nestao je tako kao sinonim za kvalitetan smartphone, a Microsoft je u studenome na tržište pustio novi mobitel bez Nokijina imena (Lumija). Nakon četvrt stoljeća vladavine Nokia je otišla u povijest. Američke burze pak mjesecima su čekale novi tehnološki hit i dočekale.
Alibaba potukao Facebook
Kineski div za internetsku trgovinu Alibaba nadmašio je sva očekivanja i inicijalnom javnom ponudom dionica u New Yorku porušio sve rekorde. Rujanska Alibabina javna ponuda dionica postao je najveći IPO u povijesti srušivši na Wall Streetu ranijeg kineskog rekordera (na Šangajskoj i Hongkonškoj burzi) kinesku Agricultural Bank of China, premašivši rekord od 22 milijarde na 25 milijardi dolara. Alibaba je tako postala nakon IPO-a najvrednija tehnološka kompanija na svijetu, vrednija čak i od legendardnog Facebooka, ali i od neposrednih konkurenata Amazona i Ebaya s kojima donedavno nije mogla stati u istu rečenicu. Usput rečeno, u godini na izmaku Facebook, najveća društvena mreža na svijetu nastala u suradnji s američkim obavještajnim službama, s više od 1,1 milijarde korisnika, obilježila je deset godina poslovanja.
Internetsko tržište Kine teško 400 milijardi dolara
Uspjeh Alibabe tumači se i rastom kineskog tržišta, visokih očekivanja analitičara i investitora od ove kompanije i kineskog tržišta uopće, ali i realnog manjka drugih uspješnica potrošačke ekonomije. Internetsko se tržište u Kini, primjerice, u samo tri godine utrostručilo i očekuje se da će mu u 2015. vrijednost narasti na gotovo 400 milijardi dolara.
Osoba godine na svjetskoj kompanijskoj sceni: Jack Ma
Osnivač Alibabe, nekadašnji učitelj engleskog jezika Jack Ma (49) postao je prema američkom Forbesu najbogatiji Kinez s bogatstvom od oko 20 milijardi dolara. Iako je dugo bio i nezaposlen, tvrtku je osnovao u Hanhzhou (istočna Kina) sa skupinom prijatelja sakupivši 60.000 dolara, nazvao je Alibabom aludiravši na svjetski poznate priče i 'Sezame ,otvori se'. Alibaba, prema riječima osnivača, kao tvrtka kani postojati najmanje 102 godine, a zamišljena je kao alat za male poduzetnike u borbi s konkurencijom. Prvi je uspjeh bio izbacivanje Ebaya s kineskog tržišta; tada je Ma kazao da je Ebay morski pas u oceanu, a Alibaba krokodil u rijeci Jangce. A sada se očito i to mijenja, a Jack Ma glavni je kandidat za osobu godine u 2014.
Sankcije Rusiji
'Godinu konja' obilježilo je i ponovno uvođenje sankcija Rusiji kao u doba najžešćeg Hladnog rata između Washingtona i Moskve. Ruska aneksija dijela ukrajinskog teritorija i prisvajanje Krima zasjenila je i izvrsno organizirane Zimske olimpijske igre u Sočiju, ali i produbila nove stare konfrontacije u Europi. Bivše komunističke države, sada članice Europske unije i NATO saveza (Litva, Latvija, Estonija, Poljska, Mađarska, Češka i dr.) ponovno strahuju od ruske ekspanzijske politike, a čak Švedska, Finska i Norveška pojačavaju proračunska izdvajanja za vojsku i spremaju se za slučaj izbijanja novog velikog rata. Rusija otvoreno svojim zrakoplovima gotovo svakodnevno krši zračni prostor europskih zemalja testirajući njihovu vojnu spremnost, a vojnom podrškom ukrajinskim pobunjenicima-secesionistima u istočnom dijelu Ukrajine Moskva jasno daje do znanja da je spremna i na oružana rješenja.
Rubalj izgubio polovicu vrijednosti
SAD i EU uvođenjem sankcija Rusiji zadali su težak udarac ruskoj ekonomiji, rubalj je u manje od godinu dana izgubio polovicu vrijednosti, a cijena nafte pala je na razinu iz 2009. od čak 57 dolara za barel! Jeftina nafta američki je strateški odgovor na rusku ekspanzijsku politiku i dugoročno će Rusiji onemogućiti da uskrati plin Europi. Ako ne proda plin europskim zemljama, osobito Njemačkoj, ruska ekonomija pretrpjet će prevelik udarac zbog manjka prihoda, a Europa, s naglaskom na Ukrajinu, i Njemačku lakše će preživjeti ovu zimu. Nova tržišta za ruske energente – kinesko i indijsko, primjerice, unatoč rastućoj potražnji, teško Rusiji mogu kratkoročno kompenzirati manjak ostvaren prodajom nafte na Zapadu. Rusija će ozbiljnije prihode s kineskog tržišta osjetiti tek 2018. Zatvaranjem ruskog tržišta europski izvoznici, primarno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, nisu toliko pretrpjeli jer su domaća tržišta apsorbirala većinu hrane, osobito voća i povrća, i to na radost potrošača po nižim cijenama.
Nestanak malezijskog aviona i pad dionica avioprijevoznika
I dok je krajnje neobjašnjiv ožujski nestanak malezijskog zrakoplova s 239 putnika, najvjerojatnije u Indijskom oceanu, potaknuo nove teorije urote, u onih racionalnijih potaknuo je gubitak povjerenja u avioprijevoznike i njihove dionice. Taj je pritisak dodatno pojačan nizom ovogodišnjih avionskih nesreća od Ukrajine do Afrike, no zrakoplovni prijevoz ipak ostaje najsigurniji način transfera.
Tužbe prema moćnim automobilskim divovima
Ni automobilska industrija nije u 2014. prošla neokrznuta. Najlošije su vijesti stizale iz General Motorsa koji je u nekoliko navrata povukao čak 30 milijuna vozila zbog mogućih kvarova, a otkriveno je da su kvarovi tvrtki bili poznati godinama i uzrokovali desetke smrtnih slučajeva. Kompanija je izložena tužbama od milijarde dolara, a tužbu je osim privatnih investitora podnijela i američka savezna država Arizona. Nakon General Motorsa zbog kvarova na zračnim jastucima japanskog proizvođača Takate, koji su ugrađeni u brojne marke automobila, uslijedilo je novo povlačenje gotovo 14 milijuna automobila u SAD-u od Honde i Toyote, do Nissana, Forda, Chryslera i BMW-a. Pitanje odšteta i sudskih istraga još je otvoreno. Naravno, dionice automobilskih divova pretrpjele su gubitke na burzama.
Virtualni novac
I dok su investitori u nedostatku novih investicija proteklih godina otkrivali virtualni novac, najveći udarac daljnjoj popularizaciji te valute zadali su upravo oni koji su je i promovirali. Početkom godine na Floridi su zbog pranja novca i pokušaja 'pranja milijarde dolara' te kupnje opijata uhićeni čelnici Bitinstanta Charlie Shrem i Robert Faiella, fondacije zadužene za promociju virtualne valute. Dodatan udarac tržištu virtualnog novca zadao je bankrot tokijskog Mt. Goxa, burze Bitcoina u Japanu zbog pronevjere od 450 milijuna dolara.
Junckerov mega fond
Bivši luksemburški premijer i nekadašnji ministar financija Jean Claude Juncker zamijenio je u studenome na mjestu predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrossoa. Juncker, predstavnik europskih pučana, je bio luksemburški premijer od 1995. do 2013. i time najdulji čelnik Vlade u zemljama Europske unije. Jedna od prvih njegovih inicijativa je stvaranje tzv. mega fonda, investicijskog fonda oporavak europskog gospodarstva, pokretanje gospodarskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta. Tim investicijskim planom osiguralo bi se više od 315 milijardi eura, a Hrvatska je kandidirala 77 projekata vrijednih više od 21 milijarde eura koje bi se moglo financirati i tim sredstvima, dok su sve članice već kandidirale više od 1300 projekata teških 1300 milijardi eura. S hrvatske strane radi se uglavnom o projektima energetske učinkovitosti, transporta i s područja infrastrukture. Očekuje se da će biti izabrano oko 760 projekata za koje bi EU osigurala financiranje.
Nokia, bye-bye
Američki Microsoft u travnju ove godine, nakon osam mjeseci procesa spajanja, i službeno je preuzeo Nokiju, jednu od uzdanica finske ekonomije za ukupno 5,44 milijarde eura. Mobilni brend Nokia nestao je tako kao sinonim za kvalitetan smartphone, a Microsoft je u studenome na tržište pustio novi mobitel bez Nokijina imena (Lumija). Nakon četvrt stoljeća vladavine Nokia je otišla u povijest. Američke burze pak mjesecima su čekale novi tehnološki hit i dočekale.
Alibaba potukao Facebook
Kineski div za internetsku trgovinu Alibaba nadmašio je sva očekivanja i inicijalnom javnom ponudom dionica u New Yorku porušio sve rekorde. Rujanska Alibabina javna ponuda dionica postao je najveći IPO u povijesti srušivši na Wall Streetu ranijeg kineskog rekordera (na Šangajskoj i Hongkonškoj burzi) kinesku Agricultural Bank of China, premašivši rekord od 22 milijarde na 25 milijardi dolara. Alibaba je tako postala nakon IPO-a najvrednija tehnološka kompanija na svijetu, vrednija čak i od legendardnog Facebooka, ali i od neposrednih konkurenata Amazona i Ebaya s kojima donedavno nije mogla stati u istu rečenicu. Usput rečeno, u godini na izmaku Facebook, najveća društvena mreža na svijetu nastala u suradnji s američkim obavještajnim službama, s više od 1,1 milijarde korisnika, obilježila je deset godina poslovanja.
Internetsko tržište Kine teško 400 milijardi dolara
Uspjeh Alibabe tumači se i rastom kineskog tržišta, visokih očekivanja analitičara i investitora od ove kompanije i kineskog tržišta uopće, ali i realnog manjka drugih uspješnica potrošačke ekonomije. Internetsko se tržište u Kini, primjerice, u samo tri godine utrostručilo i očekuje se da će mu u 2015. vrijednost narasti na gotovo 400 milijardi dolara.
Osoba godine na svjetskoj kompanijskoj sceni: Jack Ma
Osnivač Alibabe, nekadašnji učitelj engleskog jezika Jack Ma (49) postao je prema američkom Forbesu najbogatiji Kinez s bogatstvom od oko 20 milijardi dolara. Iako je dugo bio i nezaposlen, tvrtku je osnovao u Hanhzhou (istočna Kina) sa skupinom prijatelja sakupivši 60.000 dolara, nazvao je Alibabom aludiravši na svjetski poznate priče i 'Sezame ,otvori se'. Alibaba, prema riječima osnivača, kao tvrtka kani postojati najmanje 102 godine, a zamišljena je kao alat za male poduzetnike u borbi s konkurencijom. Prvi je uspjeh bio izbacivanje Ebaya s kineskog tržišta; tada je Ma kazao da je Ebay morski pas u oceanu, a Alibaba krokodil u rijeci Jangce. A sada se očito i to mijenja, a Jack Ma glavni je kandidat za osobu godine u 2014.
Sankcije Rusiji
'Godinu konja' obilježilo je i ponovno uvođenje sankcija Rusiji kao u doba najžešćeg Hladnog rata između Washingtona i Moskve. Ruska aneksija dijela ukrajinskog teritorija i prisvajanje Krima zasjenila je i izvrsno organizirane Zimske olimpijske igre u Sočiju, ali i produbila nove stare konfrontacije u Europi. Bivše komunističke države, sada članice Europske unije i NATO saveza (Litva, Latvija, Estonija, Poljska, Mađarska, Češka i dr.) ponovno strahuju od ruske ekspanzijske politike, a čak Švedska, Finska i Norveška pojačavaju proračunska izdvajanja za vojsku i spremaju se za slučaj izbijanja novog velikog rata. Rusija otvoreno svojim zrakoplovima gotovo svakodnevno krši zračni prostor europskih zemalja testirajući njihovu vojnu spremnost, a vojnom podrškom ukrajinskim pobunjenicima-secesionistima u istočnom dijelu Ukrajine Moskva jasno daje do znanja da je spremna i na oružana rješenja.
Rubalj izgubio polovicu vrijednosti
SAD i EU uvođenjem sankcija Rusiji zadali su težak udarac ruskoj ekonomiji, rubalj je u manje od godinu dana izgubio polovicu vrijednosti, a cijena nafte pala je na razinu iz 2009. od čak 57 dolara za barel! Jeftina nafta američki je strateški odgovor na rusku ekspanzijsku politiku i dugoročno će Rusiji onemogućiti da uskrati plin Europi. Ako ne proda plin europskim zemljama, osobito Njemačkoj, ruska ekonomija pretrpjet će prevelik udarac zbog manjka prihoda, a Europa, s naglaskom na Ukrajinu, i Njemačku lakše će preživjeti ovu zimu. Nova tržišta za ruske energente – kinesko i indijsko, primjerice, unatoč rastućoj potražnji, teško Rusiji mogu kratkoročno kompenzirati manjak ostvaren prodajom nafte na Zapadu. Rusija će ozbiljnije prihode s kineskog tržišta osjetiti tek 2018. Zatvaranjem ruskog tržišta europski izvoznici, primarno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, nisu toliko pretrpjeli jer su domaća tržišta apsorbirala većinu hrane, osobito voća i povrća, i to na radost potrošača po nižim cijenama.
Nestanak malezijskog aviona i pad dionica avioprijevoznika
I dok je krajnje neobjašnjiv ožujski nestanak malezijskog zrakoplova s 239 putnika, najvjerojatnije u Indijskom oceanu, potaknuo nove teorije urote, u onih racionalnijih potaknuo je gubitak povjerenja u avioprijevoznike i njihove dionice. Taj je pritisak dodatno pojačan nizom ovogodišnjih avionskih nesreća od Ukrajine do Afrike, no zrakoplovni prijevoz ipak ostaje najsigurniji način transfera.
Tužbe prema moćnim automobilskim divovima
Ni automobilska industrija nije u 2014. prošla neokrznuta. Najlošije su vijesti stizale iz General Motorsa koji je u nekoliko navrata povukao čak 30 milijuna vozila zbog mogućih kvarova, a otkriveno je da su kvarovi tvrtki bili poznati godinama i uzrokovali desetke smrtnih slučajeva. Kompanija je izložena tužbama od milijarde dolara, a tužbu je osim privatnih investitora podnijela i američka savezna država Arizona. Nakon General Motorsa zbog kvarova na zračnim jastucima japanskog proizvođača Takate, koji su ugrađeni u brojne marke automobila, uslijedilo je novo povlačenje gotovo 14 milijuna automobila u SAD-u od Honde i Toyote, do Nissana, Forda, Chryslera i BMW-a. Pitanje odšteta i sudskih istraga još je otvoreno. Naravno, dionice automobilskih divova pretrpjele su gubitke na burzama.
Virtualni novac
I dok su investitori u nedostatku novih investicija proteklih godina otkrivali virtualni novac, najveći udarac daljnjoj popularizaciji te valute zadali su upravo oni koji su je i promovirali. Početkom godine na Floridi su zbog pranja novca i pokušaja 'pranja milijarde dolara' te kupnje opijata uhićeni čelnici Bitinstanta Charlie Shrem i Robert Faiella, fondacije zadužene za promociju virtualne valute. Dodatan udarac tržištu virtualnog novca zadao je bankrot tokijskog Mt. Goxa, burze Bitcoina u Japanu zbog pronevjere od 450 milijuna dolara.
Junckerov mega fond
Bivši luksemburški premijer i nekadašnji ministar financija Jean Claude Juncker zamijenio je u studenome na mjestu predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrossoa. Juncker, predstavnik europskih pučana, je bio luksemburški premijer od 1995. do 2013. i time najdulji čelnik Vlade u zemljama Europske unije. Jedna od prvih njegovih inicijativa je stvaranje tzv. mega fonda, investicijskog fonda oporavak europskog gospodarstva, pokretanje gospodarskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta. Tim investicijskim planom osiguralo bi se više od 315 milijardi eura, a Hrvatska je kandidirala 77 projekata vrijednih više od 21 milijarde eura koje bi se moglo financirati i tim sredstvima, dok su sve članice već kandidirale više od 1300 projekata teških 1300 milijardi eura. S hrvatske strane radi se uglavnom o projektima energetske učinkovitosti, transporta i s područja infrastrukture. Očekuje se da će biti izabrano oko 760 projekata za koje bi EU osigurala financiranje.
