“Budućnost je ovdje, samo još nije ravnomjerno raspoređena”, slavne su riječi kultnoga pisca Williama Gibsona, koji je u svojim djelima još prije tri desetljeća relativno dobro predvidio duh sadašnjeg vremena u kojemu je računalna tehnologija iz korijena promijenila svakodnevni život i društvo.
Gibsonov citat bio je vrlo prigodan prije otprilike dvije godine kada je Google predstavio svoj projekt Glass, bežične naočale za proširenu stvarnost koje korisniku omogućuju pristup digitalnim informacijama u vidnom polju.
Podsjetimo, Googleove naočale u svom okviru imaju ugrađenu minijaturnu elektroniku (uključujući mali projekcijski zaslon i kameru) koja omogućuje provjeravanje e-poruka i obavijesti, telefoniranje u hodu, fotografiranje, snimanje videozapisa, korištenje prilagođenih aplikacija i još štošta. Uređajem se upravlja glasovnim komandama ili putem malog touchpada, a može se i povezati s pametnim telefonom.
Premda je već u početku bilo skeptika prema novome gadgetu, Googleove naočale bile su najavljivane kao sljedeća velika stvar u svijetu tehnologije koja bi relativno brzo mogla postati dostupna širim masama.
U međuvremenu, pametne naočale testirali su programeri, poznate osobe iz javnosti i tehnološkog sektora, ali i tzv. “istraživači”, odnosno nekoliko tisuća odabranih pojedinaca koji su za tu privilegiju morali izdvojiti nemalih 1 500 dolara. Međutim, unatoč velikoj početnoj strci, Googleov gadget na kraju 2014. godine još uvijek nije dostupan u komercijalnoj inačici i njegova budućnost trenutačno je poprilično maglovita.
Gdje je zapelo? Ponajprije tamo gdje se uvijek javljaju kontroverze oko novih tehnologija, a to je pitanje privatnosti. Budući da su opremljene malom kamerom kojom se diskretno može snimati okolina, Googleove naočale se u pogrešnim rukama vrlo lako mogu zloupotrijebiti i koristiti za snimanje drugih osoba bez njihova znanja, ali i osjetljivih informacija, kao što su identifikacijski podaci ili čak podaci vezani za bankovne račune i kartice. Stoga ne čude brojni medijski izvještaji o zabranama Glassa u restoranima, kafićima, kasinima, financijskim institucijama ili kinodvoranama, što je vrlo zanimljivo s obzirom na to da uređaj nije široko dostupan.
Google Glass također još nije “izglancan” proizvod, odnosno zamjeraju mu se određeni nedostaci tehničke prirode poput kratkoga trajanja baterije, koja ne dopušta intenzivnije korištenje uređaja duže od nekoliko sati. Ne treba posebno napominjati da slabovidni pritom nemaju previše koristi od dioptrijskih modela Glassa, jer će umjesto funkcionalnog uređaja većinu dana hodati naokolo s isključenim skupim gadgetom. Osim toga, kao jedna od prepreka za uspjeh pametnih naočala smatra se i “geekovski” dizajn, odnosno njihove tehnološke komponente još uvijek su suviše očite, a većina ljudi nema želju na ulici izgledati poput nekog kiborga iz SF filmova.
Čini se kako Glass gubi dio potpore i u tehnološkim krugovima, u kojima se futurističke inovacije redovito dočekuju raširenih ruku. Naime, agencija Reuters nedavno je objavila kako je dio programera aplikacija za naočale jednostavno digao ruke od projekta zbog malog broja korisnika i tehničkih ograničenja.
Čak se i suosnivač Googlea Sergey Brin u posljednje vrijeme sve manje pojavljuje s naočalama na javnim događajima, dok se ranije činilo kako gotovo nikuda ne ide bez njih. Neki tako Googleovu gadgetu već predviđaju sudbinu Segwaya, osobnog dvokotačnog vozila za koje se prije desetak godina govorilo kako predstavlja budućnost prijevoza, a danas se vrlo rijetko viđa po urbanim sredinama.
Ipak, nije sve tako crno. Google je nedavno objavio da je već razvijeno 100 aplikacija za Glass, što znači da još ima dosta programera posvećenih projektu, a u posljednje vrijeme se priča i o poboljšanoj inačici uređaja opremljenoj Intelovim čipovima.
Naočale za proširenu stvarnost ovih će dana biti poslane i na svemirsku stanicu ISS gdje će se testirati mogućnosti njihove primjene, dok ih na Zemlji već isprobavaju u industrijskim postrojenjima i uslužnim objektima. Primjerice, američki gigant brze hrane KFC u pojedinim restoranima testira naočale kao pomoć pri obuci zaposlenika, dok BMW isprobava njihove mogućnosti za kvalitativnu kontrolu u proizvodnji automobila. Prepoznavši nove potencijale, Google je ranije ove godine lansirao program Glass at Work u sklopu kojega se razvijaju aplikacije i softver namijenjen poslovnim potrebama.
Čini se kako će Glass na kraju široku primjenu pronaći upravo u industriji, ugostiteljstvu, poslovnom sektoru ili medicini, gdje će ljudima olakšati posao brzim pristupom informacijama potrebnim za obavljanje radnih zadataka, što potencijalno može dovesti do veće učinkovitosti i manje pogrešaka. Drugim riječima, budućnost je već ovdje, samo nije na ulici nego u – tvornici!
planb.hr
Gibsonov citat bio je vrlo prigodan prije otprilike dvije godine kada je Google predstavio svoj projekt Glass, bežične naočale za proširenu stvarnost koje korisniku omogućuju pristup digitalnim informacijama u vidnom polju.
Podsjetimo, Googleove naočale u svom okviru imaju ugrađenu minijaturnu elektroniku (uključujući mali projekcijski zaslon i kameru) koja omogućuje provjeravanje e-poruka i obavijesti, telefoniranje u hodu, fotografiranje, snimanje videozapisa, korištenje prilagođenih aplikacija i još štošta. Uređajem se upravlja glasovnim komandama ili putem malog touchpada, a može se i povezati s pametnim telefonom.
Premda je već u početku bilo skeptika prema novome gadgetu, Googleove naočale bile su najavljivane kao sljedeća velika stvar u svijetu tehnologije koja bi relativno brzo mogla postati dostupna širim masama.
U međuvremenu, pametne naočale testirali su programeri, poznate osobe iz javnosti i tehnološkog sektora, ali i tzv. “istraživači”, odnosno nekoliko tisuća odabranih pojedinaca koji su za tu privilegiju morali izdvojiti nemalih 1 500 dolara. Međutim, unatoč velikoj početnoj strci, Googleov gadget na kraju 2014. godine još uvijek nije dostupan u komercijalnoj inačici i njegova budućnost trenutačno je poprilično maglovita.
Gdje je zapelo? Ponajprije tamo gdje se uvijek javljaju kontroverze oko novih tehnologija, a to je pitanje privatnosti. Budući da su opremljene malom kamerom kojom se diskretno može snimati okolina, Googleove naočale se u pogrešnim rukama vrlo lako mogu zloupotrijebiti i koristiti za snimanje drugih osoba bez njihova znanja, ali i osjetljivih informacija, kao što su identifikacijski podaci ili čak podaci vezani za bankovne račune i kartice. Stoga ne čude brojni medijski izvještaji o zabranama Glassa u restoranima, kafićima, kasinima, financijskim institucijama ili kinodvoranama, što je vrlo zanimljivo s obzirom na to da uređaj nije široko dostupan.
Google Glass također još nije “izglancan” proizvod, odnosno zamjeraju mu se određeni nedostaci tehničke prirode poput kratkoga trajanja baterije, koja ne dopušta intenzivnije korištenje uređaja duže od nekoliko sati. Ne treba posebno napominjati da slabovidni pritom nemaju previše koristi od dioptrijskih modela Glassa, jer će umjesto funkcionalnog uređaja većinu dana hodati naokolo s isključenim skupim gadgetom. Osim toga, kao jedna od prepreka za uspjeh pametnih naočala smatra se i “geekovski” dizajn, odnosno njihove tehnološke komponente još uvijek su suviše očite, a većina ljudi nema želju na ulici izgledati poput nekog kiborga iz SF filmova.
Čini se kako Glass gubi dio potpore i u tehnološkim krugovima, u kojima se futurističke inovacije redovito dočekuju raširenih ruku. Naime, agencija Reuters nedavno je objavila kako je dio programera aplikacija za naočale jednostavno digao ruke od projekta zbog malog broja korisnika i tehničkih ograničenja.
Čak se i suosnivač Googlea Sergey Brin u posljednje vrijeme sve manje pojavljuje s naočalama na javnim događajima, dok se ranije činilo kako gotovo nikuda ne ide bez njih. Neki tako Googleovu gadgetu već predviđaju sudbinu Segwaya, osobnog dvokotačnog vozila za koje se prije desetak godina govorilo kako predstavlja budućnost prijevoza, a danas se vrlo rijetko viđa po urbanim sredinama.
Ipak, nije sve tako crno. Google je nedavno objavio da je već razvijeno 100 aplikacija za Glass, što znači da još ima dosta programera posvećenih projektu, a u posljednje vrijeme se priča i o poboljšanoj inačici uređaja opremljenoj Intelovim čipovima.
Naočale za proširenu stvarnost ovih će dana biti poslane i na svemirsku stanicu ISS gdje će se testirati mogućnosti njihove primjene, dok ih na Zemlji već isprobavaju u industrijskim postrojenjima i uslužnim objektima. Primjerice, američki gigant brze hrane KFC u pojedinim restoranima testira naočale kao pomoć pri obuci zaposlenika, dok BMW isprobava njihove mogućnosti za kvalitativnu kontrolu u proizvodnji automobila. Prepoznavši nove potencijale, Google je ranije ove godine lansirao program Glass at Work u sklopu kojega se razvijaju aplikacije i softver namijenjen poslovnim potrebama.
Čini se kako će Glass na kraju široku primjenu pronaći upravo u industriji, ugostiteljstvu, poslovnom sektoru ili medicini, gdje će ljudima olakšati posao brzim pristupom informacijama potrebnim za obavljanje radnih zadataka, što potencijalno može dovesti do veće učinkovitosti i manje pogrešaka. Drugim riječima, budućnost je već ovdje, samo nije na ulici nego u – tvornici!
planb.hr
