Prometne kamere na ulicama Teherana pružale su uvid u kretanje meta u stvarnom vremenu.
Hakirane prije nekoliko godina, kamere su Izraelu omogućile da detaljno mapira grad, utvrdi obrasce kretanja i stvori složenu sliku zbivanja unutar neprijateljske prijestolnice, navodi jedan izraelski dužnosnik.
Te su kamere bile tek dio znatno složenijeg obavještajnog sustava koji je doveo do subotnjeg napada u kojem su ubijeni iranski vrhovni vođa i drugi visoki dužnosnici, piše CNN.
Stroj za proizvodnju meta
Sustav, čije je neke detalje prvi objavio The Financial Times, omogućio je Izraelu da izgradi ono što je jedan izraelski izvor upućen u materiju nazvao "strojem za proizvodnju meta" pogonjenim umjetnom inteligencijom.
Sustav je bio sposoban obrađivati goleme količine podataka: vizualne obavještajne podatke, informacije prikupljene od doušnika, signale, presretnute komunikacije, satelitske snimke i drugo.
Izlazni podatak bila je precizna lokacija u obliku 14-znamenkaste mrežne koordinate. Sama količina informacija zahtijevala je moćna računala za obradu, sortiranje i analizu kako bi se iz podataka izvuklo ono što je Izrael tražio - mete.
Izvor navodi da je za rad sustava, stvorenog tijekom posljednjeg desetljeća, i dalje potreban tim ljudi koji potvrđuje preporuke za napad i usavršava proces, a čine ga tehnolozi, analitičari podataka i inženjeri.
Niz uspješnih operacija
Ovaj je sustav zaslužan za ono što je Izrael više puta dokazao: dugogodišnju infiltraciju u najuže iranske krugove. To mu je omogućilo da tijekom godina likvidira desetke vrhunskih iranskih nuklearnih znanstvenika i dužnosnika, ukrade nuklearni arhiv zemlje i ubije Hamasovog političkog vođu u Teheranu. Za Izrael, sustav se već dokazao.
Na početku 12-dnevnog rata između Izraela i Irana u lipnju prošle godine, Izraelske obrambene snage iskoristile su iste sposobnosti u početnom udaru, tvrdi drugi izraelski izvor. Tada je, između ostalih, ubijen najviši iranski vojni časnik, zapovjednik elitne Islamske revolucionarne garde i bliski suradnik vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija.
Prilika za konačni udarac
U subotu ujutro, dok su SAD i Izrael pokretali masivan zajednički napad na Iran, sustav je ponovno stavljen u pogon. Glavna meta bio je sada pokojni iranski vrhovni vođa Ali Hamenei, za kojeg su izraelski dužnosnici vjerovali da se tijekom dana osjeća manje ugroženim.
Izraelski ministar obrane Israel Katz ranije je izjavio da Izrael u lipnju nije imao priliku ciljati vrhovnog vođu jer se vjerojatno sklonio u podzemne bunkere i prekinuo svu komunikaciju.
Sada se ukazala prilika da se eliminira ne samo Hamenei, već i najviši iranski sigurnosni i vojni vrh, od kojih su neki bili zamjene za one koje je Izrael ubio u lipnju.
Sastanak koji je sve odlučio
Iako su SAD i Iran bili uključeni u pregovore o teheranskom nuklearnom programu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu smatrao je da su ti pregovori osuđeni na propast.
Trumpova administracija davala je promjenjive odgovore o tome što želi od pregovora, no Izrael je jasno dao do znanja kako vjeruje da nikada neće biti dovoljno zajedničkog jezika za postizanje dogovora, a zasigurno ne onakvog kakav bi Netanyahu - koji se žestoko protivio prethodnom iranskom nuklearnom sporazumu - smatrao prihvatljivim.
Za najdugovječnijeg izraelskog vođu, koji je veći dio svoje političke karijere proveo upozoravajući svijet na opasnosti nuklearnog Irana, došlo je vrijeme za napad. Netanyahu se sastao s predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući 11. veljače. Privatni razgovor dvojice čelnika trajao je gotovo tri sata, a objavljena je samo jedna fotografija.
Kako je CNN ranije izvijestio, razgovor se nije ticao tekućih pregovora s Iranom, već onoga što će se dogoditi kada ti pregovori propadnu. Netanyahu je Trumpu predstavio nove obavještajne podatke o iranskim vojnim sposobnostima, a sastanak je uslijedio nakon niza vojnih i obavještajnih rasprava na visokoj razini između SAD-a i Izraela, tijekom kojih su se kristalizirali planovi za zajednički napad.
Zeleno svjetlo iz Washingtona
U petak poslijepodne u 15:38 po istočnoameričkom vremenu, Trump je izdao zapovijed koja je pokrenula početne udare. Poruka je glasila: "Operacija Epska Furija je odobrena. Nema odustajanja. Sretno", prema riječima najvišeg američkog časnika, generala Dana Cainea.
"Bio je to dnevni napad koji su Izraelske obrambene snage izvele nakon što se za to ukazala prilika, a omogućila ga je američka obavještajna zajednica", rekao je Caine novinarima na brifingu u ponedjeljak.
Iako nije iznio više detalja, vjerojatno je mislio na izraelski udar koji je usmrtio Hameneija i brojne iranske vođe, a koji se, kako se navodi, također oslanjao na američke obavještajne podatke za precizno lociranje iranskog vrhovnog vođe unutar njegovog kompleksa.
Već u roku od nekoliko sati, Izrael je postajao optimističan u pogledu ishoda napada, čak i bez sigurne potvrde da je Hamenei mrtav. Ta je potvrda stigla rano u nedjelju ujutro, kada je iranska državna televizija objavila: "Vrhovni vođa Irana postigao je mučeništvo."
Hakirane prije nekoliko godina, kamere su Izraelu omogućile da detaljno mapira grad, utvrdi obrasce kretanja i stvori složenu sliku zbivanja unutar neprijateljske prijestolnice, navodi jedan izraelski dužnosnik.
Te su kamere bile tek dio znatno složenijeg obavještajnog sustava koji je doveo do subotnjeg napada u kojem su ubijeni iranski vrhovni vođa i drugi visoki dužnosnici, piše CNN.
Stroj za proizvodnju meta
Sustav, čije je neke detalje prvi objavio The Financial Times, omogućio je Izraelu da izgradi ono što je jedan izraelski izvor upućen u materiju nazvao "strojem za proizvodnju meta" pogonjenim umjetnom inteligencijom.
Sustav je bio sposoban obrađivati goleme količine podataka: vizualne obavještajne podatke, informacije prikupljene od doušnika, signale, presretnute komunikacije, satelitske snimke i drugo.
Izlazni podatak bila je precizna lokacija u obliku 14-znamenkaste mrežne koordinate. Sama količina informacija zahtijevala je moćna računala za obradu, sortiranje i analizu kako bi se iz podataka izvuklo ono što je Izrael tražio - mete.
Izvor navodi da je za rad sustava, stvorenog tijekom posljednjeg desetljeća, i dalje potreban tim ljudi koji potvrđuje preporuke za napad i usavršava proces, a čine ga tehnolozi, analitičari podataka i inženjeri.
Niz uspješnih operacija
Ovaj je sustav zaslužan za ono što je Izrael više puta dokazao: dugogodišnju infiltraciju u najuže iranske krugove. To mu je omogućilo da tijekom godina likvidira desetke vrhunskih iranskih nuklearnih znanstvenika i dužnosnika, ukrade nuklearni arhiv zemlje i ubije Hamasovog političkog vođu u Teheranu. Za Izrael, sustav se već dokazao.
Na početku 12-dnevnog rata između Izraela i Irana u lipnju prošle godine, Izraelske obrambene snage iskoristile su iste sposobnosti u početnom udaru, tvrdi drugi izraelski izvor. Tada je, između ostalih, ubijen najviši iranski vojni časnik, zapovjednik elitne Islamske revolucionarne garde i bliski suradnik vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija.
Prilika za konačni udarac
U subotu ujutro, dok su SAD i Izrael pokretali masivan zajednički napad na Iran, sustav je ponovno stavljen u pogon. Glavna meta bio je sada pokojni iranski vrhovni vođa Ali Hamenei, za kojeg su izraelski dužnosnici vjerovali da se tijekom dana osjeća manje ugroženim.
Izraelski ministar obrane Israel Katz ranije je izjavio da Izrael u lipnju nije imao priliku ciljati vrhovnog vođu jer se vjerojatno sklonio u podzemne bunkere i prekinuo svu komunikaciju.
Sada se ukazala prilika da se eliminira ne samo Hamenei, već i najviši iranski sigurnosni i vojni vrh, od kojih su neki bili zamjene za one koje je Izrael ubio u lipnju.
Sastanak koji je sve odlučio
Iako su SAD i Iran bili uključeni u pregovore o teheranskom nuklearnom programu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu smatrao je da su ti pregovori osuđeni na propast.
Trumpova administracija davala je promjenjive odgovore o tome što želi od pregovora, no Izrael je jasno dao do znanja kako vjeruje da nikada neće biti dovoljno zajedničkog jezika za postizanje dogovora, a zasigurno ne onakvog kakav bi Netanyahu - koji se žestoko protivio prethodnom iranskom nuklearnom sporazumu - smatrao prihvatljivim.
Za najdugovječnijeg izraelskog vođu, koji je veći dio svoje političke karijere proveo upozoravajući svijet na opasnosti nuklearnog Irana, došlo je vrijeme za napad. Netanyahu se sastao s predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući 11. veljače. Privatni razgovor dvojice čelnika trajao je gotovo tri sata, a objavljena je samo jedna fotografija.
Kako je CNN ranije izvijestio, razgovor se nije ticao tekućih pregovora s Iranom, već onoga što će se dogoditi kada ti pregovori propadnu. Netanyahu je Trumpu predstavio nove obavještajne podatke o iranskim vojnim sposobnostima, a sastanak je uslijedio nakon niza vojnih i obavještajnih rasprava na visokoj razini između SAD-a i Izraela, tijekom kojih su se kristalizirali planovi za zajednički napad.
Zeleno svjetlo iz Washingtona
U petak poslijepodne u 15:38 po istočnoameričkom vremenu, Trump je izdao zapovijed koja je pokrenula početne udare. Poruka je glasila: "Operacija Epska Furija je odobrena. Nema odustajanja. Sretno", prema riječima najvišeg američkog časnika, generala Dana Cainea.
"Bio je to dnevni napad koji su Izraelske obrambene snage izvele nakon što se za to ukazala prilika, a omogućila ga je američka obavještajna zajednica", rekao je Caine novinarima na brifingu u ponedjeljak.
Iako nije iznio više detalja, vjerojatno je mislio na izraelski udar koji je usmrtio Hameneija i brojne iranske vođe, a koji se, kako se navodi, također oslanjao na američke obavještajne podatke za precizno lociranje iranskog vrhovnog vođe unutar njegovog kompleksa.
Već u roku od nekoliko sati, Izrael je postajao optimističan u pogledu ishoda napada, čak i bez sigurne potvrde da je Hamenei mrtav. Ta je potvrda stigla rano u nedjelju ujutro, kada je iranska državna televizija objavila: "Vrhovni vođa Irana postigao je mučeništvo."
