Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH poručio je da neće poduprijeti imenovanje Selme Cikotića za ministra sigurnosti BiH ako ne pomogne rasvjetljivanju nestanka i ubojstva 21 hrvatskog dužnosnika u Bugojnu te brojnih zločina počinjenih u ratu nad Hrvatima.
Selmu Cikotića, koji je obnašao dužnost državnog ministra obrane BiH te je tijekom rata bio zapovjednik Operativne skupine Zapad Armije BiH u čijoj odgovornosti je bilo Bugojno, u petak je za ministra sigurnosti BiH predložio SDA nakon što je ostavku na toj funkciji podnio Fahrudin Radončić, čelnik Saveza za bolju budućnost.
Za vrijeme hrvatsko-bošnjačkog rata u ljeto 1993. prognano je 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, ubijeno je njih 200, a nestao je 21 najviši vojni i politički dužnosnik Hrvatskoga vijeća obrane i HDZ-a u toj općini.
“Ako Selmo Cikotić ne kaže napokon pravu istinu o sudbini odvedenih i ubijenih zarobljenih Hrvata Bugojna, tko ih je odveo, po čijoj su zapovijedi ubijeni i gdje su zakopani ... onda on zasigurno ne može dobiti suglasnost na ovo imenovanje od političkih predstavnika hrvatskog naroda okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine", navodi se u priopćenju Glavnog vijeća HNS-a BiH.
Pri tome su naveli kako je Cikotić kao zapovjednik operativne zone Zapad u jednome od ratnih izvješća zapovjedniku 3. korpusa Armije BiH generalu Enveru Hadžihasanoviću naveo kako je više zatočenih pripadnika pod "posebnim tretmanom".
"Ovakvo ponašanje SDA je sipanje soli na još uvijek otvorene rane Hrvata Bugojna, preko 15.000 protjeranih, nekoliko stotina po logorima mučenih i zlostavljanih, a ponajviše obitelji ubijenih Hrvata Bugojna, a posebno onih za čije se grobove još uvijek ne zna", dodaje se u priopćenju.
Pojasnili su i da se odlukom o njegovu imenovanju šalje loša poruka hrvatskim povratnicima.
Selmu Cikotića, koji je obnašao dužnost državnog ministra obrane BiH te je tijekom rata bio zapovjednik Operativne skupine Zapad Armije BiH u čijoj odgovornosti je bilo Bugojno, u petak je za ministra sigurnosti BiH predložio SDA nakon što je ostavku na toj funkciji podnio Fahrudin Radončić, čelnik Saveza za bolju budućnost.
Za vrijeme hrvatsko-bošnjačkog rata u ljeto 1993. prognano je 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, ubijeno je njih 200, a nestao je 21 najviši vojni i politički dužnosnik Hrvatskoga vijeća obrane i HDZ-a u toj općini.
“Ako Selmo Cikotić ne kaže napokon pravu istinu o sudbini odvedenih i ubijenih zarobljenih Hrvata Bugojna, tko ih je odveo, po čijoj su zapovijedi ubijeni i gdje su zakopani ... onda on zasigurno ne može dobiti suglasnost na ovo imenovanje od političkih predstavnika hrvatskog naroda okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine", navodi se u priopćenju Glavnog vijeća HNS-a BiH.
Pri tome su naveli kako je Cikotić kao zapovjednik operativne zone Zapad u jednome od ratnih izvješća zapovjedniku 3. korpusa Armije BiH generalu Enveru Hadžihasanoviću naveo kako je više zatočenih pripadnika pod "posebnim tretmanom".
"Ovakvo ponašanje SDA je sipanje soli na još uvijek otvorene rane Hrvata Bugojna, preko 15.000 protjeranih, nekoliko stotina po logorima mučenih i zlostavljanih, a ponajviše obitelji ubijenih Hrvata Bugojna, a posebno onih za čije se grobove još uvijek ne zna", dodaje se u priopćenju.
Pojasnili su i da se odlukom o njegovu imenovanju šalje loša poruka hrvatskim povratnicima.
