Skoro 'ispod radara' prošla je u javnosti odluka Vlade Federacije BiH s posljednje sjednice o usvajanju informacije Federalnog ministarstva okoliša i turizma u svezi problema planiranja izgradnje i rada malih hidroelektrana, a gdje je zaključeno i to da Vlada uvažava preporuke i zaključke navedene u Deklaraciji o zaštiti rijeka zapadnog Balkana, koju su pripremile nevladine organizacije iz BiH i zemalja okruženja, koje se bave zaštitom okoliša.
Još, još, još
No, pitanje je koliko će Vlada ostati na ovom fonu s obzirom na činjenicu da je sada u BiH u pogonu ukupno 106 malih hidroelektrana, u FBiH njih 65, a u RS-u 41.
Tim više da je u pripremi i planiranju izgradnja još čak 334 male hidroelektrane - u RS-u 149, u FBiH 185, što je ukupno 440 na 244 rijeke. Dok aktivisti za zaštitu okoliša prosvjeduju zbog ugrožavanja i uništavanja vodnog bogatstva, paradoks svega je da država subvencionira izgradnju malih hidroelektrana, a mišljenja i analize stručnjaka za zaštitu okoliša potpuno zanemaruju, piše Dnevni list.
U Srednjobosanskoj županiji izvjesno je da će nastati jedna od najvećih ekspanzija izgradnje malih hidroelektrana, više od 60, na rijekama Vrbas, Željeznica, Ugar, Vileški potok, Velike vode, Lepenica, Lašva, Kruščica, Bunta, Bila, Bistrica itd. Ukratko, skoro da i nema rijeke koja neće biti pod hidroelektranom. Također, u Tuzlanskoj županiji planira se izgradnja šest malih hiroelektrana na rijekama Gučina, Jezernica, Spreča, Tarevčica i Zatoča.
Čak 43 male hidroelektrane planiraju se na rijekama u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a čak 17 ih je od JP Elektroprivrede BiH, a ostalo su privatni investitori. Tako će se graditi hidroelektrane na rijekama Baščica - jedna, Bijela - dvije, Crna rijeka - dvije, Crni potok - jedna, Doljanka - dvije, Kraljuščica - jedna, Ljuta - čak 11, Mala Neretvica - jedna, Neretvica - devet, Obašćica - jedan, Prolaz - jedan, Rama - pet, Rika i Blizinka - dvije, Trešanica - jedna i Volujak - jedna. U planu su bile i dvije male hidroelektrane na Neretvi u mjestu Buna, no izgradnja nije dobila urbanističku suglasnost.
U Bosansko-podrinjskoj županiji planira se izgradnja sedam malih hidroelektrana na rijeci Kolina - četiri, rijeci Prača - dvije i Ustikolina jedna.
U Hercegbosanskoj županiji planira se tri male hidroelektrane i to sve tri na rijeci Cetini, a koje će graditi JP EP HZ HB.
U Sarajevskoj županiji u planu ih je osam i to na rijekama Bosni - dvije, Bijela rijeka - jedna, Crna rijeka - dvije i Perački potok tri.
U Unsko-sanskoj županiji planirano je 21, na rijekama Sana, Hatiraj, Bliha, Kijevska rijeka, Sanici i Sasinim, dok ih se u
Zapadnohercegovačkoj županiji planira osam na rijekama Lištici - dvije, Mlade - tri, Tihaljina - jedna i Trebižat - dvije.
U Zeničko-dobojskoj županiji također se planira obilato iskoristiti bogati vodni resursi gradnjom 27 malih hidroelektrana na rijekama Tribija, Trstionica, Žuća, Stupčanica, Stavinja, Orlja, Fojnica, Bosna, Dobra voda, Krivaja, Mala rijeka, Maušićka rijeka, Bioštica i Megara.
I u Republici Srpskoj 149 malih elektrana "niknuti će" na rijekama Bijeli Rzav, Bistrica, Bjelava, Bosna (čak devet), Ćehotina, Crna rijeka, Draženica, Crni Ruav, Drinjača (sedam), Golubača, Jabušnica, Jadar, Janj, Neretva (osam), Pliva, Prača, Rakitnica, Vrbanja (čak 17), Vrbas, Željeznica, Žepa itd.. Moglo bi se kazati da nema rijeke koja neće dobiti svoju malu hidroelektranu.
Što ostaje?
''Od rijeka će ostati vrlo malo. Zapravo ih više nećemo ni moći nazivati rijekama jer će to biti značajno modificirana vodna tijela, kazao je Viktor Bjelić, koordinator projekata u Centru za životnu sredinu iz Banja Luke o ovom problemu za Radio Slobodna Europa (RSE).
Dok često čujemo da je BiH jedna od 10 zemalja u Europi s najviše pitke vode, izvjesna je budućnost uništenja tog vodnog bogatstva koje će se, kojeg li paradoksa, plaćati iz džepova poreznih obveznika.
Rijeka podrazumijeva vodeni tok koji ima svoju struju, a ovdje ćemo imati ili ujezerene rijeke ili rijeke bez vode, čija će korita zapravo biti iskorištena za postavljanje cijevi i sva voda će biti u tim cijevima i iskorištena za proizvodnju električne energije, koja, u slučaju izgradnje svih ovih više od 400 hidroelektrana u BiH, neće doprinijeti proizvodnji električne energije u BiH više od 3%.
Dakle, zaista jedan zanemariv postotak proizvodnje električne energije dobivamo od ovih hidroelektrana, a ogromna je šteta, kako za lokalnu zajednicu, tako za sve građane BiH, jer pored toga što je ovo atak na prirodu i prirodne resurse, tako je i atak na ljude i na ekonomiju ove države. Ovi projekti se subvencioniraju dobivaju se ogromni poticaji za proizvodnju električne energije u malim hidroelektranama, koje plaćaju građani putem nadoknade za obnovljive izvore energije na njihovim računima za električnu energiju, kazao je Bjelić za RSE.
Isplate li se mini hidroelektrane? Kako kome.
U većini Europe male hidroelektrane imaju maksimalnu snagu do 10 MW, a zagovornici izgradnje ističu kako su, zahvaljujući njihovoj smanjenoj snazi i veličini, znatno smanjeni i negativni utjecaji na okoliš i stanovništvo, kao i da se radi o proizvodnji čiste i obnovljive energije, povećanjem radnih mjesta i ulaganja. Ali, praksa pokazuje da to i nije baš tako.
Istraživanje austrijske nevladina organizacija Riverwatch pokazalo je kako se 817 ili 49% svih predviđenih malih hidroelektrana u balkanskoj regiji nalazi upravo u njihovim zaštićenim dijelovima. Ne stoji posebno ni teza o povećanju radnih mjesta jer se radi o tehnološki naprednim projektima i skoro potpunoj automatizaciji rada te tako i najčešće manjim brojem uposlenika, a pitanje je koliko se ovakvi projekti isplate lokalnoj zajednici.
No, zemljama Balkana rapidno raste izgradnja malih hidorelektrana, a to pokazuje i istraživanje ove austrijske nevladine organizacije. Riverwatch navodi kako se broj MHE u Albaniji, BiH, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji od njih 108 do 2009. godine popeo do 488 do 2018. godine.
No, u porastu su i prosvjedi aktivista za očuvanje okoliša koji se ovome protive, a zbunjujuća je nelogičnost da je, primjerice 2018. godine čak 70% poticaja za obnovljivu energiju dodijeljeno upravo malim hidroelektranama koje su proizvele tek 3.6% ukupne energije. Također, prema analitičkom istraživanju portala Capital.ba građani RS u posljednje tri godine dali su više od 28 milijuna KM vlasnicima malih hidroelektrana po osnovu naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Samo u prošloj godini vlasnici MHE dobili su 12,5 milijuna KM.
Subvencioniranje vlastitog uništenja
Ekonomski analitičar Damir Miljević iz Banja Luke autor je studije kojom je dokazano da BIH subvencioniranjem rada malih hidroelektrana svakodnevno gubi novac. Prema njegovoj studiji ukupna šteta koja će nastati daljom primjenom ovog modela podsticaja u sljedećih 10 godina procjenjuje se na gubitke više od 40 milijuna KM, a ovaj iznos bi bio udvostručen ukoliko bi podsticaj bio odobren svima koji su podnijeli zahtjeve.
Nažalost ne postoji politička volja da se postojeći sustav subvencija mijenja, jer je po mojim informacijama namjera vlasti da se sustav 'feed in tarifa' zadrži i u budućem periodu, iako za to ne postoje nikakvi racionalni ekonomski, tržišni ili bilo kakvi drugi društveni razlozi. I pored svih upozorenja da je postojeći sustav društveno štetan i da ne doprinosi u dovoljnoj mjeri ostvarivanju postavljenih ciljeva energetske tranzicije, sprega između politike i investitora je jaka i ni jedni, a niti drugi, nemaju namjeru odustati, rekao je Miljević svojedobno na ovu temu.
Ukoliko se najave o izgradnji 400 hidroelektrana u BiH obistine, Miljević smatra da će to dovesti do posljedica koje će biti nemjerljive i katastrofalne. Prema njegovim riječima svi će pretrpjeti štetu izuzev investitora i političkih zaštitnika.
Tek sada će se raditi Katalog kriterija za održivi razvoj u sektoru malih hidroelektrana
Vlada FBiH na posljednjoj sjednici zadužila je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da, u suradnji s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, agencijama za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora i Federalnim hidrometerološkim zavodom, imenuje radnu skupinu koja će pripremiti prijedlog izmjene zakona ili podzakonskog akta kojim će biti precizno definirane obveze, kako investitora, odnosno operatora malih HE, tako i nadležnih institucija, vezano za osiguranje kontinuirane kontrole poštivanja obveza po osnovu EPP-a u skladu sa izdanim dozvolama.
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je zaduženo i da imenuje interresornu radnu skupinu od predstavnika FMPVŠ, FMOiT, FMERI, FMPU i Federalane komisije za koncesije, sa zadatkom da za Vladu FBiH pripremi prijedlog uputstva za korištenje Kataloga kriterija za održivi razvoj u sektoru malih hidroelektrana, čija primjena treba biti obvezujuća za organe i tijela u FBiH nadležne za izdavanje koncesije, odobrenja, suglasnosti i dozvole za male HE, prenosi Dnevni.ba.
Još, još, još
No, pitanje je koliko će Vlada ostati na ovom fonu s obzirom na činjenicu da je sada u BiH u pogonu ukupno 106 malih hidroelektrana, u FBiH njih 65, a u RS-u 41.
Tim više da je u pripremi i planiranju izgradnja još čak 334 male hidroelektrane - u RS-u 149, u FBiH 185, što je ukupno 440 na 244 rijeke. Dok aktivisti za zaštitu okoliša prosvjeduju zbog ugrožavanja i uništavanja vodnog bogatstva, paradoks svega je da država subvencionira izgradnju malih hidroelektrana, a mišljenja i analize stručnjaka za zaštitu okoliša potpuno zanemaruju, piše Dnevni list.
U Srednjobosanskoj županiji izvjesno je da će nastati jedna od najvećih ekspanzija izgradnje malih hidroelektrana, više od 60, na rijekama Vrbas, Željeznica, Ugar, Vileški potok, Velike vode, Lepenica, Lašva, Kruščica, Bunta, Bila, Bistrica itd. Ukratko, skoro da i nema rijeke koja neće biti pod hidroelektranom. Također, u Tuzlanskoj županiji planira se izgradnja šest malih hiroelektrana na rijekama Gučina, Jezernica, Spreča, Tarevčica i Zatoča.
Čak 43 male hidroelektrane planiraju se na rijekama u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a čak 17 ih je od JP Elektroprivrede BiH, a ostalo su privatni investitori. Tako će se graditi hidroelektrane na rijekama Baščica - jedna, Bijela - dvije, Crna rijeka - dvije, Crni potok - jedna, Doljanka - dvije, Kraljuščica - jedna, Ljuta - čak 11, Mala Neretvica - jedna, Neretvica - devet, Obašćica - jedan, Prolaz - jedan, Rama - pet, Rika i Blizinka - dvije, Trešanica - jedna i Volujak - jedna. U planu su bile i dvije male hidroelektrane na Neretvi u mjestu Buna, no izgradnja nije dobila urbanističku suglasnost.
U Bosansko-podrinjskoj županiji planira se izgradnja sedam malih hidroelektrana na rijeci Kolina - četiri, rijeci Prača - dvije i Ustikolina jedna.
U Hercegbosanskoj županiji planira se tri male hidroelektrane i to sve tri na rijeci Cetini, a koje će graditi JP EP HZ HB.
U Sarajevskoj županiji u planu ih je osam i to na rijekama Bosni - dvije, Bijela rijeka - jedna, Crna rijeka - dvije i Perački potok tri.
U Unsko-sanskoj županiji planirano je 21, na rijekama Sana, Hatiraj, Bliha, Kijevska rijeka, Sanici i Sasinim, dok ih se u
Zapadnohercegovačkoj županiji planira osam na rijekama Lištici - dvije, Mlade - tri, Tihaljina - jedna i Trebižat - dvije.
U Zeničko-dobojskoj županiji također se planira obilato iskoristiti bogati vodni resursi gradnjom 27 malih hidroelektrana na rijekama Tribija, Trstionica, Žuća, Stupčanica, Stavinja, Orlja, Fojnica, Bosna, Dobra voda, Krivaja, Mala rijeka, Maušićka rijeka, Bioštica i Megara.
I u Republici Srpskoj 149 malih elektrana "niknuti će" na rijekama Bijeli Rzav, Bistrica, Bjelava, Bosna (čak devet), Ćehotina, Crna rijeka, Draženica, Crni Ruav, Drinjača (sedam), Golubača, Jabušnica, Jadar, Janj, Neretva (osam), Pliva, Prača, Rakitnica, Vrbanja (čak 17), Vrbas, Željeznica, Žepa itd.. Moglo bi se kazati da nema rijeke koja neće dobiti svoju malu hidroelektranu.
Što ostaje?
''Od rijeka će ostati vrlo malo. Zapravo ih više nećemo ni moći nazivati rijekama jer će to biti značajno modificirana vodna tijela, kazao je Viktor Bjelić, koordinator projekata u Centru za životnu sredinu iz Banja Luke o ovom problemu za Radio Slobodna Europa (RSE).
Dok često čujemo da je BiH jedna od 10 zemalja u Europi s najviše pitke vode, izvjesna je budućnost uništenja tog vodnog bogatstva koje će se, kojeg li paradoksa, plaćati iz džepova poreznih obveznika.
Rijeka podrazumijeva vodeni tok koji ima svoju struju, a ovdje ćemo imati ili ujezerene rijeke ili rijeke bez vode, čija će korita zapravo biti iskorištena za postavljanje cijevi i sva voda će biti u tim cijevima i iskorištena za proizvodnju električne energije, koja, u slučaju izgradnje svih ovih više od 400 hidroelektrana u BiH, neće doprinijeti proizvodnji električne energije u BiH više od 3%.
Dakle, zaista jedan zanemariv postotak proizvodnje električne energije dobivamo od ovih hidroelektrana, a ogromna je šteta, kako za lokalnu zajednicu, tako za sve građane BiH, jer pored toga što je ovo atak na prirodu i prirodne resurse, tako je i atak na ljude i na ekonomiju ove države. Ovi projekti se subvencioniraju dobivaju se ogromni poticaji za proizvodnju električne energije u malim hidroelektranama, koje plaćaju građani putem nadoknade za obnovljive izvore energije na njihovim računima za električnu energiju, kazao je Bjelić za RSE.
Isplate li se mini hidroelektrane? Kako kome.
U većini Europe male hidroelektrane imaju maksimalnu snagu do 10 MW, a zagovornici izgradnje ističu kako su, zahvaljujući njihovoj smanjenoj snazi i veličini, znatno smanjeni i negativni utjecaji na okoliš i stanovništvo, kao i da se radi o proizvodnji čiste i obnovljive energije, povećanjem radnih mjesta i ulaganja. Ali, praksa pokazuje da to i nije baš tako.
Istraživanje austrijske nevladina organizacija Riverwatch pokazalo je kako se 817 ili 49% svih predviđenih malih hidroelektrana u balkanskoj regiji nalazi upravo u njihovim zaštićenim dijelovima. Ne stoji posebno ni teza o povećanju radnih mjesta jer se radi o tehnološki naprednim projektima i skoro potpunoj automatizaciji rada te tako i najčešće manjim brojem uposlenika, a pitanje je koliko se ovakvi projekti isplate lokalnoj zajednici.
No, zemljama Balkana rapidno raste izgradnja malih hidorelektrana, a to pokazuje i istraživanje ove austrijske nevladine organizacije. Riverwatch navodi kako se broj MHE u Albaniji, BiH, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji od njih 108 do 2009. godine popeo do 488 do 2018. godine.
No, u porastu su i prosvjedi aktivista za očuvanje okoliša koji se ovome protive, a zbunjujuća je nelogičnost da je, primjerice 2018. godine čak 70% poticaja za obnovljivu energiju dodijeljeno upravo malim hidroelektranama koje su proizvele tek 3.6% ukupne energije. Također, prema analitičkom istraživanju portala Capital.ba građani RS u posljednje tri godine dali su više od 28 milijuna KM vlasnicima malih hidroelektrana po osnovu naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Samo u prošloj godini vlasnici MHE dobili su 12,5 milijuna KM.
Subvencioniranje vlastitog uništenja
Ekonomski analitičar Damir Miljević iz Banja Luke autor je studije kojom je dokazano da BIH subvencioniranjem rada malih hidroelektrana svakodnevno gubi novac. Prema njegovoj studiji ukupna šteta koja će nastati daljom primjenom ovog modela podsticaja u sljedećih 10 godina procjenjuje se na gubitke više od 40 milijuna KM, a ovaj iznos bi bio udvostručen ukoliko bi podsticaj bio odobren svima koji su podnijeli zahtjeve.
Nažalost ne postoji politička volja da se postojeći sustav subvencija mijenja, jer je po mojim informacijama namjera vlasti da se sustav 'feed in tarifa' zadrži i u budućem periodu, iako za to ne postoje nikakvi racionalni ekonomski, tržišni ili bilo kakvi drugi društveni razlozi. I pored svih upozorenja da je postojeći sustav društveno štetan i da ne doprinosi u dovoljnoj mjeri ostvarivanju postavljenih ciljeva energetske tranzicije, sprega između politike i investitora je jaka i ni jedni, a niti drugi, nemaju namjeru odustati, rekao je Miljević svojedobno na ovu temu.
Ukoliko se najave o izgradnji 400 hidroelektrana u BiH obistine, Miljević smatra da će to dovesti do posljedica koje će biti nemjerljive i katastrofalne. Prema njegovim riječima svi će pretrpjeti štetu izuzev investitora i političkih zaštitnika.
Tek sada će se raditi Katalog kriterija za održivi razvoj u sektoru malih hidroelektrana
Vlada FBiH na posljednjoj sjednici zadužila je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da, u suradnji s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, agencijama za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora i Federalnim hidrometerološkim zavodom, imenuje radnu skupinu koja će pripremiti prijedlog izmjene zakona ili podzakonskog akta kojim će biti precizno definirane obveze, kako investitora, odnosno operatora malih HE, tako i nadležnih institucija, vezano za osiguranje kontinuirane kontrole poštivanja obveza po osnovu EPP-a u skladu sa izdanim dozvolama.
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je zaduženo i da imenuje interresornu radnu skupinu od predstavnika FMPVŠ, FMOiT, FMERI, FMPU i Federalane komisije za koncesije, sa zadatkom da za Vladu FBiH pripremi prijedlog uputstva za korištenje Kataloga kriterija za održivi razvoj u sektoru malih hidroelektrana, čija primjena treba biti obvezujuća za organe i tijela u FBiH nadležne za izdavanje koncesije, odobrenja, suglasnosti i dozvole za male HE, prenosi Dnevni.ba.
