Šef Izaslanstva Europske unije Johan Sattler, izjavio je da bi Bosna i Hercegovina trebala pristupiti jedinstvenom području plaćanja u eurima. Ekonomski stručnjaci ocjenjuju da naša zemlja ne ispunjava sve potrebne kriterije za prelazak na euro i da ne bi imala značajnije benefite, prenosi BHRT.
''To bi dramatično smanjilo troškove prekograničnih ekonomskih transakcija za pojedince i poduzeća. Planiramo proširiti i takozvane zelene trake na granicama EU kako bi se koristila tehnologija i suradnja između carine i službenika za provođenje zakona da bi se robi omogućio brži i lakši prijelaz granica'', rekao je Johann Sattler, šef Izaslanstva EU u BiH.
Bivšeg guvernera Centralne banke čudi Sattlerova izjava, jer bi, kaže, trebao da zna uvjete pod kojima se ulazi u europsku monetarnu uniju. Prvi je da BiH postane članica EU, pa onda da ispuni četiri kriterija.
Od 4 kriterija 2
''Mi od 4 kriterija imamo dva – fiksni tečaj i nisku inflaciju. S druge strane, imamo nezaposlenost preko 10 posto i tekući račun koji je negativan tako da ne ispunjavamo master kriterijume. Imače unilateralna eurozacija nije dozvoljena, moramo ispuniti te kriterijume da bi razmišljali o evropskoj valuti'', rekoa je Kemal Kozarić, bivši guverner Centralne banke BiH.
Građani Bosne i Hercegovine vjeruju u konvertibilnu marku i to pokazuje i rast depozita, kaže profesor Branimir Skoko. Napominje da je Hrvatska početkom prošle godine prešla na euro, što su trgovci iskoristili da dignu ili zaokruže cijene, pa su rast cijena platili građani.
''Ja ne znam koje bi to bili značajniji benefiti. Trenutno smo u procesu uvođenja SEPA platnog prometa i to treba olakšati platni promet, ali nije vezan za evro, to je proces koji je poguran dobivanjem kandidatnog statusa i nije uvjetovan ni vezan uvođenjem eura'', rekoa je Branimir Skoko, profesor ekonomskog fakulteta u Mostaru.
Zamjena valute
''Značilo da ne možemo ni ono što radimo danas a to je da 16 milijardi deviznih rezervi koje smo imali krajem 2023 godine investiramo i na to ostvarimo dobit. Vidjeli smo da Centralna banka preko 200 milijuna imala lani dobiti i mi bismo tih 200 milijuna odrekli jer bismo eure koristili u vlastitom platnom prometu'', rekao je Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu.
Dvadeset članica Europske unije zamijenilo je nacionalne valute jedinstvenom valutom eurom. Dvadeset godina nakon uvođenja eura sedam zemalja u euro zoni odbilo je pridružiti se monetarnoj uniji, jer žele da zadrže nacionalnu valutu i ekonomsku nezavisnost.
''To bi dramatično smanjilo troškove prekograničnih ekonomskih transakcija za pojedince i poduzeća. Planiramo proširiti i takozvane zelene trake na granicama EU kako bi se koristila tehnologija i suradnja između carine i službenika za provođenje zakona da bi se robi omogućio brži i lakši prijelaz granica'', rekao je Johann Sattler, šef Izaslanstva EU u BiH.
Bivšeg guvernera Centralne banke čudi Sattlerova izjava, jer bi, kaže, trebao da zna uvjete pod kojima se ulazi u europsku monetarnu uniju. Prvi je da BiH postane članica EU, pa onda da ispuni četiri kriterija.
Od 4 kriterija 2
''Mi od 4 kriterija imamo dva – fiksni tečaj i nisku inflaciju. S druge strane, imamo nezaposlenost preko 10 posto i tekući račun koji je negativan tako da ne ispunjavamo master kriterijume. Imače unilateralna eurozacija nije dozvoljena, moramo ispuniti te kriterijume da bi razmišljali o evropskoj valuti'', rekoa je Kemal Kozarić, bivši guverner Centralne banke BiH.
Građani Bosne i Hercegovine vjeruju u konvertibilnu marku i to pokazuje i rast depozita, kaže profesor Branimir Skoko. Napominje da je Hrvatska početkom prošle godine prešla na euro, što su trgovci iskoristili da dignu ili zaokruže cijene, pa su rast cijena platili građani.
''Ja ne znam koje bi to bili značajniji benefiti. Trenutno smo u procesu uvođenja SEPA platnog prometa i to treba olakšati platni promet, ali nije vezan za evro, to je proces koji je poguran dobivanjem kandidatnog statusa i nije uvjetovan ni vezan uvođenjem eura'', rekoa je Branimir Skoko, profesor ekonomskog fakulteta u Mostaru.
Zamjena valute
''Značilo da ne možemo ni ono što radimo danas a to je da 16 milijardi deviznih rezervi koje smo imali krajem 2023 godine investiramo i na to ostvarimo dobit. Vidjeli smo da Centralna banka preko 200 milijuna imala lani dobiti i mi bismo tih 200 milijuna odrekli jer bismo eure koristili u vlastitom platnom prometu'', rekao je Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu.
Dvadeset članica Europske unije zamijenilo je nacionalne valute jedinstvenom valutom eurom. Dvadeset godina nakon uvođenja eura sedam zemalja u euro zoni odbilo je pridružiti se monetarnoj uniji, jer žele da zadrže nacionalnu valutu i ekonomsku nezavisnost.
