Sjedinjene Američke Države danas su prvi put sazvale konzultacije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda zbog rastuće krize u Venezueli. Kako je pojasnila američka veleposlanica Nikki Haley, administracija Donalda Trumpa želi spriječiti novi građanski rat poput onog u Siriji.
Veleposlanik Venezuele pri UN-u Rafael Ramirez odlučno je odbacio inicijativu SAD-a, optuživši ga da se ponovo želi "miješati u naše unutarnje poslove", prenosi Washington Post.
Međutim, Haley napominje kako namjera njene zemlje nije da bude "nametljiva" ili "teške ruke", već da podrži regionalne napore u pronalaženju političkog rješenja i "pokaže poštovanje za Venezuelanski narod" koji želi slobodne i poštene izbore, puštanje političkih zatvorenika i odgovor na sve goru humanitarnu krizu.
Haley: Venezuela je internacionalni problem
"Mi smatramo da, ako se to ne dogodi, sigurno ćemo slušati o ovome u Vijeću sigurnosti jer to će biti stvaran problem - ne samo u regiji, već internacionalno", upozorila je Haley, obraćajući se novinarima nakon sastanka iza zatvorenih vrata koji je trajao preko sat i pol. Cilj konzultacija nije bila vojna akcija Vijeća sigurnosti, već sprečavanje konflikta, kazala je.
"Vidjeli smo 150 političkih zatvorenika, preko 1500 uhićenja i očito je da počinjemo vidjeti ozbiljnu nestabilnost u Venezueli. Bili smo već na ovom putu u Siriji, Sjevernoj Koreji, Južnom Sudanu, Burundiju, Burmi (sadašnjem Mijanmaru)", istakla je američka veleposlanica pri UN-u.
Ramirez: SAD želi provesti vojnu intervenciju u našoj zemlji
Ramirez je pak optužio SAD da pokušava provesti "intervenciju u našoj zemlji", kao što njegova vlada tvrdi da je već ranije radio. Njegov predsjednik Maduro, inzistirao je, neće dopustiti vanjsko miješanje u unutarnja pitanja.
Posljednji politički nemiri u ovoj nestabilnoj južnoameričkoj zemlji, koji traju već više od dva mjeseca, potaknuti su pokušajem socijalističkog predsjednika Nicolasa Madura, nasljednika pokojnog Huga Chaveza, da ukine parlament pod kontrolom oporbe. No osim političkog otpora sve autoritarnijoj vlasti, masovne demonstracije postale su izraz ogorčenosti naroda zbog troznamenkaste inflacije, nestašice hrane i lijekova te porasta kriminala.
Prosvjedi su eskalirali krvoprolićem u kojem je život izgubilo najmanje 38 ljudi, za što oporba krivi pretjerano korištenje sile od strane policije, ali i paravojne pro-vladine bande, tzv. "colectivos". (španj. kolektivi). Maduro pak za nasilje krivi kriminalne bande i navodne desničarske ekstremiste.
Na stranu Venezuele je stala i Bolivija, njena politička saveznica, čiji veleposlanik Sacha Llorenty Soliz je kritizirao današnji sastanak kao ometanje regionalnih napora stabilizacije i političkog razrješenja sukoba. "Ovo uopće ne pomaže jer SAD nije (pravi) posrednik", rekao je Llorenty Soliz.
Veleposlanik Venezuele pri UN-u Rafael Ramirez odlučno je odbacio inicijativu SAD-a, optuživši ga da se ponovo želi "miješati u naše unutarnje poslove", prenosi Washington Post.
Međutim, Haley napominje kako namjera njene zemlje nije da bude "nametljiva" ili "teške ruke", već da podrži regionalne napore u pronalaženju političkog rješenja i "pokaže poštovanje za Venezuelanski narod" koji želi slobodne i poštene izbore, puštanje političkih zatvorenika i odgovor na sve goru humanitarnu krizu.
Haley: Venezuela je internacionalni problem
"Mi smatramo da, ako se to ne dogodi, sigurno ćemo slušati o ovome u Vijeću sigurnosti jer to će biti stvaran problem - ne samo u regiji, već internacionalno", upozorila je Haley, obraćajući se novinarima nakon sastanka iza zatvorenih vrata koji je trajao preko sat i pol. Cilj konzultacija nije bila vojna akcija Vijeća sigurnosti, već sprečavanje konflikta, kazala je.
"Vidjeli smo 150 političkih zatvorenika, preko 1500 uhićenja i očito je da počinjemo vidjeti ozbiljnu nestabilnost u Venezueli. Bili smo već na ovom putu u Siriji, Sjevernoj Koreji, Južnom Sudanu, Burundiju, Burmi (sadašnjem Mijanmaru)", istakla je američka veleposlanica pri UN-u.
Ramirez: SAD želi provesti vojnu intervenciju u našoj zemlji
Ramirez je pak optužio SAD da pokušava provesti "intervenciju u našoj zemlji", kao što njegova vlada tvrdi da je već ranije radio. Njegov predsjednik Maduro, inzistirao je, neće dopustiti vanjsko miješanje u unutarnja pitanja.
Posljednji politički nemiri u ovoj nestabilnoj južnoameričkoj zemlji, koji traju već više od dva mjeseca, potaknuti su pokušajem socijalističkog predsjednika Nicolasa Madura, nasljednika pokojnog Huga Chaveza, da ukine parlament pod kontrolom oporbe. No osim političkog otpora sve autoritarnijoj vlasti, masovne demonstracije postale su izraz ogorčenosti naroda zbog troznamenkaste inflacije, nestašice hrane i lijekova te porasta kriminala.
Prosvjedi su eskalirali krvoprolićem u kojem je život izgubilo najmanje 38 ljudi, za što oporba krivi pretjerano korištenje sile od strane policije, ali i paravojne pro-vladine bande, tzv. "colectivos". (španj. kolektivi). Maduro pak za nasilje krivi kriminalne bande i navodne desničarske ekstremiste.
Na stranu Venezuele je stala i Bolivija, njena politička saveznica, čiji veleposlanik Sacha Llorenty Soliz je kritizirao današnji sastanak kao ometanje regionalnih napora stabilizacije i političkog razrješenja sukoba. "Ovo uopće ne pomaže jer SAD nije (pravi) posrednik", rekao je Llorenty Soliz.
